REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUDU SESVETAMA
STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU
Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13
Poslovni broj: P-280/2024-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sutkinji toga suda Nataliji Suvaljko Ljubek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Jeleni Košutić, odvjetnici u Sesvetama, protiv 1. tuženice PK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tuženice RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupane po Ružici Grbavac, odvjetnici iz Sesveta, radi isplate, nakon provedene i zaključene glavne i javne rasprave održane 8. svibnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženica, 23. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, a koji glasi:
" I Nalaže se tuženici PK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati ukupan iznos od 11.490,00 EUR, uvećano za zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, koja teče na:
iznos od 191,50 Eur od 05.07.2019. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.08.2019. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.09.2019. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.10.2019. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.11.2019. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.12.2019. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.01.2020. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.02.2020 godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.03.2020. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.04.2020. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.05.2020. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.06.2020. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.07.2020. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.08.2020. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.09.2020. godine do isplate ,
iznos od 191,50 Eur od 05.10.2020. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.11.2020. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.12.2020. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.01.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.02.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.03.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.04.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.05.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.06.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.07.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.08.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.09.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.10.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.11.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.12.2021. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.01.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.02.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.03.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.04.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.05.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.06.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.07.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.08.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.09.2022. godine do isplate ,
iznos od 191,50 Eur od 05.10.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.11.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.12.2022. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.01.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.02.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.03.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.04.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.05.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.06.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.07.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.08.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.09.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.10.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.11.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.12.2023. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.01.2024. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.02.2024. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.03.2024. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.04.2024. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.05.2024. godine do isplate,
iznos od 191,50 Eur od 05.06.2024. godine do isplate.
II Nalaže se tuženici RK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati ukupan iznos od 2.100,00 EUR, uvećano za zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, koja teče na:
iznos od 300,00 Eur od 05.12.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.01.2024. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.02.2024. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.03.2024. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.04.2024. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.05.2024. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.06.2024. godine do isplate.
III Nalaže se tuženicama da tužiteljici naknade parnični trošak u roku 15 dana, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate. "
II. Nalaže se tužiteljici da 1. tuženoj i 2. tuženoj isplati parnični trošak u iznosu od 2.887,50 Eur-a (dvije tisuće osamsto osamdeset i sedam eura i pedeset centi) u roku od 15 dana.
i
r i je š i o je
Utvrđuje se da je tužba tužiteljice JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prema 2. tuženici RK , OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] povučena u dijelu u kojem ista traži da se naloži 2. tuženici RK isplatiti tužiteljici ukupno iznos od 15.900,00 Eur-a sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:
iznos od 300,00 Eur od 05.07.2019. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.08.2019. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.09.2019. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.10.2019. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.11.2019. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.12.2019. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.01.2020. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.02.2020 godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.03.2020. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.04.2020. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.05.2020. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.06.2020. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.07.2020. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.08.2020. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.09.2020. godine do isplate ,
iznos od 300,00 Eur od 05.10.2020. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.11.2020. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.12.2020. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.01.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.02.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.03.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.04.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.05.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.06.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.07.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.08.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.09.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.10.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.11.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.12.2021. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.01.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.02.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.03.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.04.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.05.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.06.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.07.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.08.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.09.2022. godine do isplate ,
iznos od 300,00 Eur od 05.10.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.11.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.12.2022. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.01.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.02.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.03.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.04.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.05.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.06.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.07.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.08.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.09.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.10.2023. godine do isplate,
iznos od 300,00 Eur od 05.11.2023. godine do isplate
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi u bitnom navodi da je suvlasnica u 1/3 dijela nekretnine stana u [adresa] i to 6. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E -6) temeljem zapisnika broj Z-320/2005/6714 prenosi se slijedeći upis: povezano s vlasništvom posebnog dijela – stanom broj 232 na II. katu površine 83,14 m2 uključujući zajedničke dijelove i uređaje zgrade, neodvojivo povezane temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa kč. br. [katastarska čestica], u naravi DK ukupne površine 1024 m2, od čega dvorište površine 442 m2 te stambena zgrada [adresa],17 površine 582 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod zemljišnoknjižnog odjela [adresa] (daje u tekstu stan u [adresa]). Također, navodi i da je suvlasnica u ½ dijela nekretnine kuće u [adresa], i to 3. suvlasnički i dio ½ kčbr. [katastarska čestica], u naravi kuća br.46 potkućnica i oranica u [adresa] površine 642 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod zemljišnoknjižnog odjela [adresa] (dalje u tekstu kuća u [adresa]). Da u stanu u [adresa] živi sestra tužiteljice, ovdje 1. tužena PK, a da u kući u [adresa] živi majka tužiteljice, ovdje 2. tuženica RK. Da iste u navedenim nekretninama žive godinama bez da tužiteljici plaćaju ikakvu naknadu za korištenje njenog dijela nekretnine. S obzirom na navedeno predlaže da sud donese presudu kojom će 1. tuženici PK naložiti isplatiti tužiteljici iznos od 12.000,00 Eur-a sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na mjesečne iznose od 200,00 Eur-a počev od 5. srpnja 2019. pa do isplate (zadnji mjesečni iznos tekući od 5. lipnja 2024. do isplate), a 2. tuženici RK iznos od ukupno 18.000,00 Eur-a, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na mjesečne iznose od 300,00 Eur-a počev od 5. srpnja 2019. pa do isplate (zadnji mjesečni iznos tekući od 5. lipnja 2024. do isplate).
2. U odgovoru na tužbu tuženice u bitnom navode kako u cijelosti osporavaju osnov i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva. Opreza radi da ističu prigovor zastare. U odnosu na stan u [adresa] navode da tužiteljica na nijedan način nije isključena od strane 1. tuženice PK od izvršavanja suposjeda, niti je ona sprječava u korištenju, odnosno, faktičnom suposjedovanju. Tim više da tužiteljica u predmetnom stanu ima pohranjene osobne stvari, a da kontinuirani posjed ne izvršava isključivo svojom voljom. Da 1. tuženica kao suvlasnica ima pravo izvršavati glede cijele nekretnine sve ovlasti koje proizlaze iz njenog suvlasničkog dijela – dakle izvršavati i posjed, a da načinom na koji je ista izvršavala svoje ovlasti nije ničim postupala protivno odredbi čl. 38.st.1. ZVDSP, odnosno da ista nije vrijeđala prava tužiteljice kao suvlasnice. U odnosu na kuću u [adresa] da je 2. tužena poštena posjednica temeljem Ugovora o zasnivanju prava stanovanja od 16. studenog 2023. Da tužiteljica od izvršavanja suposjeda ni na koji način nije isključena od strane 2. tuženica RK. Da je tužiteljica u predmetnoj kući živjela sa djecom, te da se u kući i nadalje nalaze njihove stvari. Da je tužiteljica neovlašteno izvela građevinske radove koji su u kući ostali nedovršeni stoga da kuća nije bila podobna za življenje iz kojeg razloga da 2. tuženica RK nije koristila navedenu nekretninu. Da 2. tuženica RK nikada nije branila ili ograničavala tužiteljicu da stupi u suposjed. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice, uz naknadu parničnog troška 1.i 2. tuženicama.
3. Podneskom od 16. prosinca 2025. tužiteljica navodi da su tuženice branile suprugu tužiteljice LK da stanuje u navedenim nekretninama, znajući da ni tužiteljica neće stanovati u istima. Nadalje, da tužiteljica ne može živjeti sa tuženicima u predmetnim nekretninama jer da je 2. tuženica loše govorila njenoj djeci o njenom suprugu, a da je 2. tuženica jednom čak i grunula tužiteljicu pred njenom djecom. Da obzirom da tuženice koriste predmetne nekretnine u cijelosti, a koje nekretnine su u suvlasništvu tužiteljice kojoj je zbog narušenih obiteljskih odnosa onemogućen posjed istih, to da su tuženice u skladu sa odredbom čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima dužne isplatiti tužiteljici naknadu radi korištenja predmetnih nekretnina.
4. Podneskom od 8. srpnja 2025. tužiteljica je povukla dio tužbenog zahtjeva u odnosu na 2. tuženu RK za naknadu iznosa od 300,00 Eur -a od 5. srpnja 2019. do 5. studenog 2023. u ukupnom iznosu od 15.900,00 Eur-a, koji podnesak je dostavljen 2. tuženici na ročištu od dana 8. srpnja 2026. te koja se na isti nije očitovala, slijedom čega je sud u skladu sa odredom čl. 193.st.2. ZPP-a riješio kao u izreci ovog rješenja.
5. Podneskom od 24. veljače 2026. tužiteljica je nakon zaprimanja podataka od Porezne uprave o visini najma za predmetne nekretnine, uredila tužbeni zahtjev u odnosu na 1. tuženicu PK na način da traži isplatu iznosa od ukupno 11.490,00 Eur-a sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na mjesečne iznose od 191,50 Eur-a počev od 5. srpnja 2019. pa do isplate (zadnji mjesečni iznos tekući od 5. lipnja 2024. do isplate). Tuženice su se protivile smanjenju tužbenog zahtjeva na ročištu od 8. svibnja 2026. U odnosu na navedeno, ističe se da po mišljenju ovog suda nije došlo do djelomičnog povlačenja tužbenog zahtjeva, već do specifikacije tužbenog zahtjeva, a nakon što je u spis zaprimljen podnesak Porezne uprave vezano za visinu potraživanja tužiteljice, obzirom da ista ranije imala stručnih znanja da bi bez navedenog dokaznog prijedloga mogla sama specificirati tužbeni zahtjev. Slijedom navedenog, u postupku se odlučivalo po uređenom tužbenom zahtjevu tužiteljice iz podneska od 24. veljače 2026.
6. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze čitanjem i uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to: zk izvadak 7614 k. o. [katastarska općina] (list 8-9 spisa), zk izvadak 2630 k. o. [katastarska općina] (list 10 spisa), saslušani su svjedoci CK, HK, tužiteljica, 1. i 2. tuženica na ročištu kod ovog suda 11. veljače 2026. (list 24-32 spisa), pročitan je dopis Ministarstva financija, Porezne uprave od 22. travnja 2025. (list 37 spisa), dopis Ministarstva financija, Porezne uprave od 3. studenog 2025. (list 57 spisa).
7. U predmetnom postupku među strankama nije sporno:
- da je tužiteljica suvlasnica stana u [adresa] u 1/3 dijela, zajedno sa 1. tuženicom PK koja je suvlasnica navedenog stana u 1/3 dijela, te 2. tuženicom RK koje je suvlasnica navedenog stana u 1/3 dijela
- da je tužiteljica suvlasnica kuće u [adresa] u ½ dijela, te da je 1. tuženica PK također suvlasnica navedene kuće u ½ dijela, a da 2. tuženica RK ima na suvlasničkom dijelu 1. tuženice PK zasnovano pravo osobne služnosti stanovanja.
8. Među strankama u ovom parničnom postupku sporno je pripada li tužiteljici pravo na isplatu u visini iznosa najamnine predmetnih nekretnina za njenu 1/3 suvlasničkog dijela u odnosu na stan u [adresa], kao i za njenu ½ suvlasničkog dijela u odnosu na kuću u [adresa] u cijelom utuženom razdoblju.
9. Temeljem provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. ZPP-a (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025; dalje u tekstu ZPP),a primjenom pravila o teretu dokazivanje iz čl. 221.st.a. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da su tužbeni zahtjevi tužiteljice u cijelosti neosnovani, a sve iz razloga kako slijedi.
10. Uvidom u zk uložak za nekretninu u [adresa] (list 8 spisa) utvrđeno je da je ista upisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sesvetama i to u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao stan broj 232 na II. katu površine 83,14 m2 (etažno vlasništvo E-6), koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] stambena zgrada [adresa],17 i dvorište kao suvlasništvo parničnih stranaka svake u 1/3 dijela
11. Uvidom u zk uložak za nekretninu u [adresa] (list 10 spisa) utvrđeno je da je ista upisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sesvetama i to u zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] kuća br. 46 potkućnica i oranica u [adresa] površine 642 čhv kao suvlasništvo tužiteljice i 1. tuženice PK u 1/2 , te da ju odnosu na suvlasnički dio 1. tuženice PK od 22. studenog 2023. upisano pravo stanovanja temeljem Ugovora o zasnivanju prava stanovanja od 16. studenog 2023. u korist 2. tuženice RK.
12. Iz iskaza saslušanog svjedoka CK saslušanog na ročištu kod ovog suda 11. veljače 2025. (list 24-25 spisa) u bitnom proizlazi da je on suprug tužiteljice, da je tužiteljicu upoznao prije nekih godinu i pol dana, te je tada dolazio u kuću gdje je tužiteljica živjela sa djecom i svojom majkom. Na toj kući trebalo je izvoditi radove, a kako su majstori "skupi", on je nakon svog posla dolazio kako bi tužiteljici pomogao u izvođenju radova na toj kući, tako da je upoznat sa obiteljskom situacijom tužiteljice. Da su između tužiteljice i njene majke svakodnevno bile prisutne razno razne razmirice i svađe, a da je po njegovom mišljenju uzrok tome bio on. Da dok majka tužiteljice nije znala da su tužiteljica i on u vezi, sve je bilo u redu, čak da su i zajedno pili kavu kada bi on dolazio izvoditi radove. Međutim, da se situacija naglo promijenila nakon što je tužiteljica priopćila svojoj majci da su njih dvoje u vezi i to u tolikoj mjeri da nakon toga više nije niti mogao doći kako bi mogao završiti započete radove. To se otprilike događalo krajem ljeta 2023. godine. Nadalje, da je tužiteljica u toj kući s majkom živjela negdje do polovice mjeseca studenog 2023. godine kada se s njim preselila u stan u [adresa]. Nadalje, nakon što se tužiteljica preselila s njim u stan u [adresa], da je ista još nekih otprilike mjesec dana odlazila u kuću u kojoj je živjela sa majkom, jer su se u istoj nalazile stvari tužiteljice. Da je majka tužiteljice rekla tužiteljici da on ne može ući u tu kuću, već da mora čekati tužiteljicu na cesti. Nadalje, kako majka tužiteljice, tužiteljici nije rekla da ista ne može dolaziti u kuću u kojoj su zajedno živjele, nije joj zabranila da dolazi u tu kuću, ali joj je rekla da on kao njen suprug ne može dolaziti u tu kuću. Samim time smatra da je na taj način onemogućila i daljnji dolazak tužiteljice. Nadalje, navodi da koliko mu je poznato tužiteljica ima ključeve od kuće u kojoj je živjela s majkom, također navodi kako tužiteljica u toj kući ima i svojih osobnih stvari. U odnosu na stan u kojem je tužiteljica suvlasnica nema nikakvih saznanja vezano za isti. Da on sada s tužiteljicom živi u stanu u [adresa] te za najam stana mjesečno izdvajaju 550,00 eura uvećano za režije, što mjesečno ukupno iznosi od 700,00 do 750,00 eura. Da je on osobno čuo od majke tužiteljice da bi ista zabranila njemu da dolazi u kuću u kojoj je tužiteljica živjela sa majkom.
13. Iz iskaza saslušanog svjedoka ČK, saslušanog na ročištu kod ovog suda 11.veljače 2025. (list 26 spisa) u bitnom proizlazi da je on bivši suprug tužiteljice, da je tužiteljicu upoznao 2013. godine, da su se oženili u studenom 2014. godine, te da im se prvo dijete rodilo 2016. godine. U tom periodu tužiteljica je s djetetom stalno odlazila kod svoje majke, skoro svaki dan i ostavljala dijete u kući u kojoj je živjela majka tužiteljice u [adresa]. Tužiteljica bi sa djetetom odlazila gotovo svaki dan i ostavljala dijete svojoj majci da majka čuva dijete, dok je on radio. Nadalje, da se to nastavilo i s drugim djetetom koje je rođeno 2018. godine. Tužiteljica i on su zajedno živjeli od 2013. do ljeta 2023. godine u Paruževini, a u cijelom tom periodu tužiteljica je odlazila kod majke, bila kod majke, i u stanu kod sestre. Kada su se on i tužiteljica rastali, tužiteljica je odnijela svoje stvari te se preselila u kuću sa majkom, dio stvari je odnijela kod svoje sestre. Koliko je točno živjela u kući, to ne zna, ali misli da je to bio kratak period. Nadalje, da je on u kontaktu sa tužiteljičinom majkom i njenom sestrom. Nadalje, da ni sestra tužiteljice niti njena majka njoj nikada nisu branile da koristi kuću, ona ima i ključeve od kuće i od stana i istima može pristupiti kada god hoće. Da mu je to poznato od majke tužiteljice, ali da mu je isto reklo i njegovo starije dijete, a da nema saznanja da bi majka tužiteljice i sestra tužiteljice branile sadašnjem suprugu tužiteljice da koristi nekretnine. Da je njegov odnos sa tužiteljicom služben radi djece.
14. Iz iskaza saslušane tužiteljice, saslušane na ročištu kod ovog suda 11. veljače 2025. (list 27-29 spisa) u bitnom proizlazi da su 1994. godine nakon pogibije njenog oca taj stan dobile ona, njena sestra i majka od države, a u odnosu na kuću, u istoj su živjeli zajedno sa djedom i bakom sa očeve strane te su nakon provedene ostavinske rasprave iza djeda 2023. godine istu naslijedile njena sestra i ona. Nadalje, da je u stanu koji je predmet ovog spora, živjela kao djevojka, dok se nije udala. Nakon što se udala 2014. živjela je sa tadašnjim suprugom u Paruževini do 2023. Nadalje, da i dan danas ona ima ključeve od predmetnog stana i od predmetne kuće, da je u cijelom tom periodu održavala normalne obiteljske odnose pa je tako često dolazila u kuću, jer je njena majka čuvala djecu dok je ona dodatno zarađivala zajedno sa bivšim suprugom. Nakon što se rastala sa svojim bivšim suprugom 2023., vratila se živjeti u kuću sa djecom u Popovecu u kojoj je odrasla. U toj kući je živjela zajedno sa svojom majkom do sredine mjeseca studenog 2023. godine. Kada je došla u kuću u mjesecu lipnju 2023., kuća je bila oronula te je smatrala da je istu potrebno renovirati, a kako bi svima u njoj bilo bolje. Tada je upoznala svog sadašnjeg supruga i oni su zajedno krenuli sa renovacijom kuće, na način da je njen suprug nakon što je odradio svoj redovni posao dolazio u kuću kako bi istu zajedno renovirali. Problemi sa majkom su nastali kada joj je rekla da između nje i njenog sadašnjeg supruga ima nešto više nego prijateljski odnos. Također, prije toga majka je imala i korektan odnos sa njenim sadašnjim suprugom. Da je majka učestalo ispred njene djece negativno pričala o njenom sadašnjem suprugu, a da je ona odlučila otići iz te kuće kada je jednom prigodom u svađi majka gurnula pred djecom. Nakon toga je ona iz te kuće otišla odmah nakon što je pronašla stan u koji se kasnije preselila. I nakon što se odselila dolazila je u kuću i stan iz razloga što nije htjela braniti svojoj djeci da viđaju svoju baku i tetu, jer smatra da to što je između njih ne mora utjecati na njenu djecu. Svaki put kada bi vodila djecu kod svoje majke ili sestre prethodno bih ih nazvala da najavi da će doći, te da su ti posjeti bili otprilike jednom mjesečno. Navodi kako njena majka njoj nije zabranila da ona dolazi u kuću, ali je izričito u više navrata rekla kako u istu ne može doći njen sadašnji suprug već da mora čekati vani na cesti ispred ograde. Da sada stanuje sa svojim sadašnjim suprugom u [adresa], u [adresa], u kojem stanu su podstanari. Mjesečni najam za stan koji plaćaju iznosi 550,00 eura uvećano za režije koje mjesečno ovisno o potrošnji čine ukupni trošak između 700,00 i 750,00 eura. Da njena sestra ne poznaje njenog sadašnjeg supruga jer ga je ista odbijala upoznati, a da je tome tako misli da je radi utjecaja majke koja o sadašnjem suprugu ima negativno mišljenje radi toga što se tužiteljica rastala i još dodatno što je njen sadašnji suprug druge vjere. Da se kuća u [adresa] sastoji od ulaza u kuću u sklopu kojeg je kuhinja s desne strane, kupaonice razdvojene na pola na način da je u jednom dijelu kupaonica, a u drugom dijelu ostava. Nadalje, tu je bio prozor koji je razbila da se naprave vrata koja bi vodila u ostavu i imala pristup gore na tavan. Od kuhinje s lijeve strane nalazila su se vrata koja su vodila u blagovaonicu, a koja je u renovaciji sa sadašnjim suprugom proširila koliko je mogla radi činjenice da je te radove bilo potrebno vršiti na nosivom zidu. Na taj način je željela postići veći prostor. Pored blagovaone u kući se nalaze dvije spavaće sobe, a pored toga kuća i sa vanjske strane ima podrum koji je također u jako lošem stanju, a pored kuće je napravljena ljetna kuhinja sa garažom. Također, uz kuću je i zemljište koje pripada toj kući. Da je ona otišla iz kuće jer ju je njena majka vrijeđala i ispred njene djece se ružno odnosila prema njoj. Na poseban upit pun. 1. i 2. tuženica tužiteljici, a s obzirom da se u kući nalaze samo dvije spavaće sobe gdje je mislila da će ona sa sadašnjim suprugom i djecom spavati, tužiteljica navodi kako u tom razdoblju ista nije bila u braku sa sadašnjim suprugom, već su samo bili u vezi, a on je imao stan u kojem je živio, dok je za nju i njenu djecu dakle bilo mjesto u jednoj spavaćoj sobi, a majka je bila u drugoj spavaćoj sobi. Na poseban upit pun. 1. i 2. tuženica da li bi tužiteljici, njenom sadašnjem suprugu i djeci, kuća sada bila podobna za život, tužiteljica navodi kako bi istu trebalo renovirati do kraja jer je ona sa renovacijom stala u onom trenutku kada je otišla iz kuće. Kada je odlazila iz predmetne kuće da je svoju majku ostavila bez plina, ali da je njena majka o svemu tome bila upoznata jer da su se one dogovorile da će tu ići ploča na struju te da se plinska cijev odreže, a kako bi to bilo prikladnije za kuhinju o kojoj su se dogovorile, time da ništa što je gore radila nije bilo samo na "njenu ruku", već je o svemu bila upoznata njena majka i sve je rađeno dogovorno. Da kad je odlazila renovacija nije završena, da su ostala nepostavljena vrata od prostorija u kući, nije postavljen laminat niti kuhinja jer zašto bih ona završila renovirati kada nju njena majka vrijeđa i napada. Da njena sestra njoj i njenom suprugu nije branila da stanuje u stanu sa suprugom, a da ona to sestru nikada nije ni pitala. Nadalje, da je ona majci predložila i rekla kako smatra da bi bilo pravedno da se dogovore na način da majka i sestra odu ili u stan ili u kuću, a da njoj prepuste ono za što se nisu odlučile, što je majka odbila i rekla da ne dolazi u obzir.
15. Iz iskaza saslušane 1.tuženice PK, saslušane na ročištu kod ovog suda 11. veljače 2025. (list 29-30 spisa) u bitnom proizazi da ona u ovdje predmetnom stanu živi jako dugo, odnosno nakon što su dobile taj stan nakon pogibije njenog oca, ima sigurno 30 godina te da u tom stanu živi sama, time da su s njom u tom stanu živjele i tužiteljica i njena majka, ovdje 2.tužena. Tužiteljica je u tom stanu živjela dok se nije udala za svog prvog supruga, a majka je u tom stanu živjela otprilike prije nekih 11 godina kojom prigodom je djeda pao pa se majka preselila živjeti s djedom u kući kako bi brinula o njemu. Da tužiteljica ima ključeve od predmetnog stana, da je u isti dolazila za vrijeme dok je bila u braku sa svojim prvim suprugom, znala da je dolaziti na kavu, na rođendane. Također da je tužiteljica u tom stanu kod nje bila sa svojom djecom i 2023. kada se rastala od svog prvog supruga, ali nakon što je upoznala svog sadašnjeg supruga više nije dolazila u taj stan. Nadalje, da ona i tužiteljica nisu u dobrim odnosima, a da je to zato jer je sa istom uvijek bilo teško postići neki dogovor. Nadalje, što se tiče kuće da su tužiteljica, njena majka i ona imale dogovor da će svaka dati određeni dio novca kako bi se renovirala kuća, ali je tužiteljica nakon što je upoznala svog sadašnjeg supruga istoga dovela da na kući izvodi radove, a bez da je išta pitala nju i njenu majku o tome, a da sve što je napravljeno na toj kući nije bilo napravljeno kvalitetno. Da su oni postavljali neki željezni stup za vrata i samom srećom se izbjegla nesreća, odnosno da je njena majka skoro od istoga nastradala. Nadalje, da je tužiteljica, a nakon što se rastala sa svojim prvim suprugom živjela sa djecom i majkom u kući u [adresa] te se njena majka i dalje brinula za djecu, kuhala im. Tužiteljica je s majkom u toj kući živjela negdje do sredine mjeseca studenog 2023. Nadalje, da je za vezu tužiteljice i njenog sadašnjeg supruga ona rekla njihovoj majci, a ne tužiteljica kako ona to kaže. Tužiteljici nikada ona niti majka nisu branile da ona u kuću dolazi, a da je ona otišla 2023. iz te kuće, jer je tužiteljica bila teška u komunikaciji, sa majkom se svađala radi odnosa tužiteljice prema svojoj djeci. Da točan razlog odlaska ne zna, ali da je tužiteljica dolazila u predmetnu kuću i nakon što je odselila, a kojom prigodom je prijetila majci da je potrebno da se majka iz predmetne kuće odseli. Također, da u periodima kada djeca nisu bila s tužiteljicom, ona je odlazila u stan kod sadašnjeg supruga, a to je sve bilo u periodu nakon što je otišla od prvog supruga i dok je živjela sa majkom u kući. Nadalje, da nema saznanja da bi njena majka imala išta protiv tužiteljičinog sadašnjeg supruga. Nadalje, da tužiteljici nikada njena majka niti ona nisu zabranile da ista bude u stanu ili kući, također tužiteljicu nitko nikada nije istjerao iz kuće, već je ista samovoljno otišla. Nadalje, da svoje nećake viđa samo kada su isti kod njenog bivšeg šogora, jer je tužiteljica zabranila da viđa djecu dok su ista kod nje. Navodi i da sadašnjeg supruga tužiteljice ne poznaje, da je tužiteljica nikada nije ni tražila da se upoznaju.
16. Iz iskaza saslušane 2. tuženice RK, saslušane na ročištu kod ovog suda 11. veljače 2025. (list 30-31 spisa) u bitnom proizlazi da se vlasništvo kuće stjecalo iza djeda. Pok. djeda je htio to prepisati na nju, ali je ona rekla da ostavi njenim dvjema kćerima svakoj u jednakim dijelovima pa je tako u ostavini i provedeno, time da navodi da su u toj kući dvije sobe, jedna tužiteljičina, a druga od 1. tuženice PK te da je njoj PK dala pravo da ona tu njenu sobu koristi. Da je ona u predmetnoj kući živjela od 1978. godine kada se udala, a nakon pogibije njenog supruga 1994. godine dobile su stan u koji su se ona i njene kćeri preselile otprilike godinu dana kasnije jer su one u tom trenutku bile maloljetne. U predmetnu kuću se vratila živjeti ima preko više od 10 godina, ne zna točno, ali zna da se to dogodilo nakon što je djed pao te je bilo potrebno da se netko o njemu brine, pa se ona u tu kuću preselila, a kako bi o njemu brinula i od tada živi u toj kući. U toj kući sa njom je živjela tužiteljica, dok 1.tužena nije u toj kući živjela, ali dolazi povremeno na druženje. Tužiteljica je sa njom u toj kući živjela od kada se rastala sa svojim prvim suprugom pa sve do studenog 2023. kada je iz te kuće otišla. Navodi da je tužiteljica iz te kuće otišla radi svog komfora, tu se radi o jednoj sobi na koju bi tužiteljica imala pravo, a da su tužiteljičina djeca spavala s njom u njenoj sobi, da im je kuhala, čistila, brinula o njima, spremala za školu i čuvala dok je tužiteljica izbivala kako bi se nalazila sa svojim sadašnjim suprugom. Nadalje, da je tužiteljičin sadašnji suprug u tu kuću dolazio dok ona nije znala koje je on vjere. Nadalje, da je on bio izrazito nekulturan, da prvi dan kada je došao u kuću nije pozdravio, da je tužiteljica jako puno vremena provodila da njega dovede i odvede, a za koje vrijeme je ona čuvala i brinula o djeci. Nadalje, da od kada je tužiteljica otišla iz predmetne kuće, ista nije dovodila djecu kod nje, možda svega dva puta. S obzirom da im tužiteljica brani kontakte s njom, jedini način je da vidi djecu je taj kada su kod tužiteljičinog prvog supruga. Da nikada nije zabranila tužiteljici da ona dolazi u tu kuću. Nadalje, da tužiteljičinom sadašnjem suprugu nije zabranila da dolazi u kuću, ali mu je rekla da može do ograde, ali ne i dalje. Nadalje, da se sa tužiteljicom nije ništa dogovarala vezano za renovaciju kuće, već se tužiteljica to isključivo dogovarala sa svojim sadašnjim suprugom. U trenutku kada je tužiteljica otišla iz kuće ostalo je sve nedovršeno, nerenovirano, a slijedio je i Božić i blagdani te nije imala kuhinju pa je kupila novu kuhinju. Nadalje, da nije davala novce za renovaciju kuće, to je išlo na tužiteljičinu inicijativu, ali također da se tu ništa nije renoviralo, već su se rušili zidovi, strugao se kreč i sl. Također, kod izvođenja radova na kući nikada nije bio niti jedan drugi radnik osim tužiteljičinog sadašnjeg supruga. Kada me pitate da li je tužiteljica tražila ikada ikakav dogovor vezano za nekretnine, da je tužiteljica znala doći ljuta i govoriti kako imamo dva tjedna da se odlučimo što će njoj pripasti. Da je njen odnos sa sadašnjim suprugom tužiteljice, nikakav, a da 1. tuženica PK ne poznaje sadašnjeg supruga tužiteljice, jer ga ne želi upoznati.
17. Iskazi svih saslušanih svjedoka i parničnih stranaka su podudani u ključnim činjenicama da je tužiteljica nakon razvoda sa bivšim suprugom živjela u kući u [adresa] sve do sredine studenog 2023., da je prije dolazila u tu kuću kao i stan u [adresa] u kojem živi 1. tuženice PK kada je htjela, također su podudarni i u tome da tužiteljica ima ključeve od predmetnih nekretnina, kao i da 1. tuženica i 2. tuženica ne brane tužiteljici da dolazi i boravi u predmetnim nekretnina, pa sud u tom dijelu poklanja vjeru i iskazima parničnih stranaka i saslušanih svjedoka kao istinitim, vjerodostojnim i podudarnim.
18. U prvom redu je za istaknuti da se u zahtjev tužiteljice ima procjenjivati u vidu odredbe čl. 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 dalje u tekstu ZVDSP) s obzirom da tužiteljica tužbom traži korist koju su tuženice imala uporabom njenog suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina. Kako se u predmetnom postupku radi o tome da predmetne nekretnine nisu promijenile svoj identitet, to se kod zahtjeva tužiteljice kao suvlasnice predmetnih nekretnina za plaćanjem naknade stečene koristi primjenjuju pravila stvarnog prava, ovisno o tome je li posjednik pošten ili nepošten. Isto je u skladu sa shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji je na sjednici Građanskog odjela toga suda od 26. listopada 2009. glede pitanja primjene i tumačenja odredbe članka 1120. ZOO (uporaba tuđe stvari u svoju korist) te pitanja primjene i tumačenja odredbe članka 164. stavak 1. i članka 165. stavak 1. ZVDSP (pravni položaj poštenog i nepoštenog posjednika) zauzeo pravno shvaćanje koje glasi: „Ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika valja primijeniti odredbe članka 164. stavak 1. i članka 165. stavak 1. ZVDSP, prema kojim odredbama je samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Ako je određena stvar uporabljena na način da je promijenila identitet (radi čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vraćanje te stvari), tek u takvoj situaciji valja primijeniti odredbu članka 1120. ZOO, prema kojoj je osoba koja je uporabila tuđu stvar u svoju korist dužna vlasniku naknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje.“
19. Nadalje, u odnosu na prethodno navedeno za istaknuti je i kako je na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 1. ožujka 2021. zauzeto pravno shvaćanje koje glasi: „U odnosima između suvlasnika (vlasnika i posjednika), kada jedan suvlasnik onemogući drugog u korištenju (su)vlasništva stva ri primjenjuju se odredbe članka 164. i 165. ZVDSP. U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev su(vlasnika) protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju članka 164. i 165. ZVDSP, za odluku o tuženom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u (su)posjed, ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari. Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.“
20. U skladu sa prethodno navedenim, trebalo je u postupku prvenstveno utvrditi jesu li tuženice nepoštene posjednice predmetnih nekretnina, odnosno je su li iste onemogućile tužiteljicu da predmetne nekretnine koristi kao suvlasnik, kao i je li tužiteljica tražila i predaju nekretnina u suposjed, odnosno je li izrazila volju za suposjedovanjem istih.
21. Prvenstveno je za istaknuti kako tužiteljica ni u ovom postupku, a ni prije pokretanje postupka od tuženica ne traži predaju u suposjed predmetnih nekretnina, već isključivo od tuženica traži isplatu za korištenje njenog suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina.
22. Pri tome se posebno ističe da je iz iskaza svih saslušanih svjedoka, a i same tužiteljice nesporno da je ista živjela u kuću u [adresa] sve do sredine studenog 2023. godine, nadalje, da ista ima ključeve od obje nekretnine. Nije sporno ni da je ista samovoljno otišla iz kuće u [adresa] sredinom mjeseca studenog 2023. godine, radi narušenih odnosa s 2. tuženicom RK. Nije sporno ni da 1. tuženica ni 2. tuženica ne brane tužiteljici korištenje i posjedovanje predmetnih nekretnina, jer isto proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka, pa tako i same tužiteljice. Nije sporno ni da 2. tuženica RK ne dopušta ulazak u kuću sadašnjem suprugu tužiteljice, a isto tako iz samog iskaza tužiteljice proizlazi da 1. tuženica PK nije branila tužiteljici da ona i njen sadašnji suprug žive u stanu u [adresa], a također iz samog iskaza tužiteljice proizlazi da ona nikada nije ni tražila od 1. tuženice da živi u stanu u [adresa] sa svojim sadašnjim suprugom.
23. Iz iskaza same tužiteljice proizlazi da kuća trenutno u stanju u kakvom je ostala nakon započete renovacije nije prikladna za život nje i njenog supruga i djece (u iskazu navodi da bi istu trebalo renovirati do kraja). Također, razvidno je i da tužiteljica nije sa svojim bivšim suprugom živjela u predmetnim nekretninama, već se u kuću u [adresa] doselila tek nakon razvoda za bivšim suprugom . U postupku je nesporno da nikakav problem oko suposjedovanja predmetnih nekretnina nije postojao do sredine mjeseca studenog 2023. (jer je tužiteljica do tada i živjela u kuću u [adresa] i imala nenarušene odnose na tuženicama), kad je tužiteljica napustila posjed kuće u [adresa]. Nije sporno ni da je odlazak tužiteljice iz kuće u [adresa] uslijedio nedugo nakon što je ista upoznala svog sadašnjeg supruga.
24. Dakle, nesporno je da 1. tuženica i 2. tuženica tužiteljici ne brane da ista koristi i posjeduje predmetne nekretnine, da je ista te nekretnine i posjedovala i koristila u skladu sa svim svojim vlasničkim pravima do sredine studenog 2023. Nakon sredine studenog 2023. i narušenih obiteljskih odnosa, tužiteljica je samovoljno napustila nekretninu u [adresa] (isto proizlazi iz iskaza same tužiteljice), te ista nije ni prema 1. tuženici ni prema 2. tuženici po mišljenju ovog suda ni prije, a ni u tijeku ovog postupka izrazila želju za suposjedovanjem ni jedne ovdje predmetne nekretnine, već isključivo traži isplatu za korištenje njenog suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina.
25. Pri tome se ističe kako je po iskazu tužiteljice ista predlagala način rješenja međusobne situacije, i to na način da tuženice njoj prepuste jednu od predmetnih nekretnina, a da one odu živjeti u drugu nekretninu, međutim za istaknuti je kako time tužiteljica ne predlaže suposjed predmetnih nekretnina u skladu sa njenim suvlasničkim dijelom istih, već traži da joj se u isključivo vlasništvo i posjed preda jedna od predmetnih nekretnina. Samim time je razvidno kako tužiteljici nije cilj suposjedovati predmetne nekretnine zajedno sa tuženicama, već želi isključivi posjed jedne od predmetnih nekretnina. Dakle, bez prave želje suposjedovanja predmetnih nekretnina zajedno sa tuženicama, tužiteljici ne pripada pravo na isplatu u ovom postupku radi nemogućnosti korištenja svog suvlasničkog dijela istih. Pri tome nije sporno da 2. tuženica RK ne dozvoljala suprugu tužiteljice dolazak u kuću u [adresa], međutim tužiteljica po mišljenju ovog suda ni ne traži da istu suposjeduje sa 2. tuženicom na način da ona, njena djeca i njen sadašnji suprug u istoj žive sa 2. tuženicom, niti to tužiteljica navodi u svom iskazu. Pri tome sama tužiteljica je navela da je i nakon što je otišla iz kuće u [adresa] još nekoliko puta došla u kuću, kao i da i dalje ima ključeve od obje predmetne nekretnine. Pa je po mišljenju ovog suda isključivo voljom tužiteljice (doduše radi narušenih obiteljskih odnosa) ista otišla iz kuće u [adresa], nakon čega od nijedne tuženice nije tražila predaju u suposjed predmetnih nekretnina, kao što nije izrazila ni volju da iste suposjeduje zajedno sa tuženicama.
26. Imajući u vidu sve prethodno navedeno, ovaj sud smatra da su u skladu s odredbom čl. 38. st. 1. ZVDSP 1. i 2. tuženice ovlaštene izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje imaju kao nositelji dijela prava vlasništva pa su tako ovlaštene i posjedovati predmetne nekretnine, odnosno suposjedovati ih sa tužiteljicom, i to cijelu kuću, odnosno cijeli stan, budući da stranke nisu podijelile posjed kuće i stana. S druge strane isto vrijedi i za tužiteljicu, ali tužiteljica za cijelo vrijeme trajanja postupka, a ni prije pokretanja postupka nije izrazila želju da joj se predmetne nekretnine predaju u suposjed, već isključivo želi isplatu na ime svojih suvlasničkih dijelova predmetnih nekretnina. S druge strane tužiteljica nije dokazala ni da su joj tuženice onemogućile ulazak u predmetne nekretnine, kao i da u istima ne bi mogla boraviti i iste posjedovati. Već naprotiv tužiteljica posjeduje ključeve od obje predmetne nekretnine . Sukladno navedenom, ovaj sud zaključuje da su 1. i 2. tuženice poštene posjednice predmetnih nekretnina, dok tužiteljica s druge strane nije dokazala da bi iste bile nepoštene posjednice, odnosno, da su tužiteljicu spriječile da ista suposjeduje predmetne nekretnine zajedno s njima.
27. Odredbe članka 164. stavak 1. i članka 165. stavak 1. ZVDSP propisuju pravni položaj poštenog i nepoštenog posjednika. Prema odredbi članka 164. stavak 1. ZVDSP pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno. Odredbom članka 165. stavak 1. ZVDSP propisano je da nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario, dok je stavkom 6. tog članka propisano da od časa kad je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravi lima postavljenim za nepoštenog posjednika, isto se tako ravnaju i u pogledu onoga što je pošteni posjednik činio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada. Odredbom članka 1120. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22; dalje - ZOO) propisano je da kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.
28. Stoga, s obzirom da su tuženice poštene posjednice predmetnih nekretnina, a u postupku nije utvrđeno da bi predmetne nekretnine bila uporabljene na način da su promijenila identitet te s obzirom da je prema odredbama članka 164. stavak 1., članka 165. stavak 1. ZVDSP samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari (ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku), to je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučiti kao u toč. I. izreke presude.
29. Zaključno, tužiteljici kao suvlasnici koja nije zahtijevala predaju u suposjed predmetnih nekretnina, kao što nije ni na odgovarajući način izrazila volju za suposjedovanjem istih, ne pripada pravo ni zahtijevati isplatu naknade zbog neosnovanog korištenja od strane drugog suposjednika ovdje tuženica. Odnosno tužiteljici ne pripada pravo zahtijevati samo isplatu novčanog iznosa, a da prije toga ili istovremeno nije zatražila predaju predmetnih nekretnina u suposjed, kao što nije ni na odgovarajući način izrazila volju za suposjedovanjem istih.
30. Kako tužiteljca nije dokazala osnov svog zahtjeva, to je izostala ocjena visine postavljenog tužbenog zahtjeva.
31. U pogledu troškova parničnog postupka, isti je u skladu sa odredbom čl. 154.st.1. i 155. ZPP-a u cijelosti trebalo priznati tuženicama koja su u postupku uspjele. Istima je u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, 107/25) trebalo priznati sastav Odgovora na tužbu od 30. rujna 2024. (Tbr.8.1.) u iznosu od 500,00 Eur-a, pristup pripremnom ročištu od 19. prosinca 2024. (Tbr.9.1.) u iznosu od 500,00 Eur-a, pristup glavnoj raspravi od 11. veljače 2025. (Tbr.9.1.) u iznosu od 500,00 Eur-a, ročišta od 8. srpnja 2025. (Tbr.9.5.) u iznosu od 100 Eur-a, ročišta od 8. svibnja 2026. (Tbr.9.1.) u iznosu od 500,00 Eur-a, dakle 2.100,00 Eur-a uvećano za 10% (Tbr. 40.1.), odnosno 2.310,00 uvećano za PDV 25%, odnosno ukupno 2.887,50 Eur-a, slijedom čega je riješeno kao u točki II. izreke ove Presude. Tuženicama nije priznat jedino trošak zastupanja na ročištu 8. srpnja 2025. u zatraženom iznosu jer se radi o ročištu koje je odgođeno prije početka raspravljanja.
Dugo Selo, 23. lipnja 2026.
Sutkinja
Natalia Suvaljko Ljubek
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude i rješenja može se izjaviti žalba Županijskom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude, u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335.ZPP-a).
Dna:
1. Tužiteljici po pun putem OPS uz pristojbu tužbe i presude
2. Tuženicama po pun putem OPS
