Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-510/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja OŽ pok. O OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tužitelja PŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Ani Mahmutović, odvjetnici u Trogiru, protiv 1. tuženika EŽ pok. P, rođ. NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tuženice NŽ pok. P rođ. NŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćniku Goranu Šverku, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Trogiru poslovni broj Psp-130/2022-57 od 20. ožujka 2026., 23. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba 1. tužitelja OŽ i 2. tužitelja PŽ kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Trogiru poslovni broj Psp-130/2022-57 od 20. ožujka 2026.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav žalbe, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijeni su tužitelji sa zahtjevom na utvrđenje da su ih tužene smetale u posljednjem mirnom posjedu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], tako što su dana 30. rujna 2022. na dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], i to onom dijelu koji graniči sa nekretninom čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i djelu nekretnine koja graniči sa nekretninom čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] podigle ogradne zidove smjerom sjever-jug, te postavile željezne kapije, te time onemogućile tužiteljima nesmetan prolaz kolima i pješke do njihove nekretnine, a sve kako su to činili i do sada (st. I. točka 1. izreke), da se naloži tuženicima da uspostave ranije posjedovno stanje, na način da o svom trošku sve u roku od 8 dana uklone postavljene betonske zidove, uklone postavljene željezne kapije, te uspostave posjedovno stanje nekretnine kakvo je bilo prije učinjenog smetanja (st. I. točka 2. izreke), da se zabrani tuženicima takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužitelja u posjedovanju predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] (st. I. točka 3. izreke) i da se naloži tuženicima da im naknade troškove parničnog postupka (st. I. točka 4. izreke) te je naloženo tužiteljima da tuženicima naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 1.681,41 EUR, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama (st. II. izreke).

2. Tužitelji žalbom pobijaju navedeno rješenje iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP).

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 338. st. 3. ZPP, na koje ukazuju tužitelji u žalbi, jer je obrazloženje pobijanog rješenja sastavljeno u skladu s tom zakonskom odredbom.

5. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP, na koje ukazuju tužitelji u žalbi, jer pobijanim rješenjem nije odlučeno o nečem drugom, u odnosu na ono što je traženo. Naime, prema stanju spisa tužitelji nikada nisu uskladili tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka Daria Blaževića, dipl. ing. geodezije, jer se podnesak od 21. veljače 2025., na koji tužitelji ukazuju u žalbi, ne nalazi u predmetnom spisu, tako da je prvostupanjski sud pravilno odlučivao o tužbenom zahtjevu iz tužbe. Osim toga, s obzirom da je pravilno utvrđeno od strane suda prvoga stupnja da tužitelji nisu bili u posjedu prava provoza, te da nisu smetani u pravu prolaza preko predmetne nekretnine, niti da je odlučivano o tužbenom zahtjevu koji bi bio usklađen s nalazom i mišljenjem mjerničkog vještaka, niti takav zahtjev ne bi bio usvojen.

6. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t .11. ZPP, na koje sadržajno ukazuju tužitelji u žalbi, jer rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja nije nerazumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja, rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio druge bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

8. Predmet ovog spora je smetanje posjeda tužitelja koje su počinile tuženice 30. rujna 2022. na način da su na dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to onom dijelu koji graniči s nekretninom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i djelu nekretnine koja graniči s nekretninom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podigle ogradne zidove smjerom sjever-jug, te postavile željezne kapije, te time onemogućile tužiteljima nesmetan prolaz kolima i pješke do njihove nekretnine, a sve kako su to činili i do sada.

9. Prije svega treba reći da iako tužitelji traže zaštitu od smetanja njihova posjeda čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ovdje se radi o zaštiti od smetanja posjeda prava služnosti prolaza pješice i provoza automobilom preko te nekretnine kao poslužne u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne.

10. Tužitelji su, sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta i 52/25, dalje: ZVDSP), bili dužni dokazati da su bili u posljednjem, mirnom posjedu prava služnosti provoza i prolaza preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što tužitelji u odnosu na posjed prava provoza nisu dokazali, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

11. Naime, iz samog iskaza 1. tužitelja, ali i iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da tužitelji spornom nekretninom nikada nisu prolazili automobilom.

12. Neosnovano tužitelji u žalbi ukazuju na iskaz svjedoka GŽ, ranijeg suvlasnika nekretnine tužitelja, kao i sporne nekretnine, jer da taj svjedok u svom iskazu navodi da je prilikom prodaje nekretnine predniku tužitelja, bilo dogovoreno da tužitelji mogu slobodno automobilom prolaziti preko sporne nekretnine. Naime, navedeni svjedok ne navodi da su tužitelji automobilom prolazili preko sporne nekretnine, već samo da je tako bilo dogovoreno. Međutim, iz kupoprodajnog ugovora koji su tuženice priložile nakon njegova iskaza (čl. 299. st. 2. ZPP), razvidno je da je put širine 3 metra preko sporne nekretnine ostavljen tužiteljima radi prijevoza ili prenošenja građevinskog materijala, ali samo do završetka planirane izgradnje objekta na nekretnini koja je danas u vlasništvu i posjedu tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali ne i da se tuda napravi put. Dakle, nije postojao dogovor između prodavatelja nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i prednika tužitelja, kao kupca, da kupci preko sporne nekretnine mogu prolaziti automobilom trajno (pravo provoza), već im je to pravo priznato samo dok traje gradnja na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz jasno određenje da se time ne formira put. Osim toga, niti iz jednog provedenog dokaza ne proizlazi da su tužitelji automobilom prolazili preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga tužitelji nisu dokazali da su sukladno čl. 16. ZVDSP stekli posjed prava služnosti prolaza preko predmetne nekretnine, pa stoga niti da bi bili posljednji mirni posjednici prava služnosti provoza preko te nekretnine.

13. U odnosu na smetanje posjeda prava prolaza, odnosno korištenja te nekretnine za pješački prolaz, sam 1. tužitelj, ali i svi ostali saslušani svjedoci, u iskazima navode da tužitelji mogu nesmetano prolaziti preko sporne nekretnine, jer iako su tuženice na njoj sagradile ogradne zidove te postavile željezne kapije, one nisu zaključane te tužitelji mogu slobodno prolaziti preko sporne nekretnine do svoje nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Slijedom izloženog, prvostupanjski je sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 22. ZVDSP kada je zaključio da nisu ispunjene materijalnopravne pretpostavke iz navedene zakonske odredbe da se tužiteljima pruži sudska zaštita od smetanja posjeda.

15. U pobijanom rješenju prvostupanjski je sud odgovorio na sve odlučne navode tužitelja, radi se o odluci koja je dostatno obrazložena te su izneseni relevantni i uvjerljivi razlozi za ocjenu tužbenog zahtjeva. Stoga se doneseno rješenje ne može smatrati arbitražnim ili očito nerazumnim. Zbog navedenog, ništa ne upućuje na zaključak da je tužitelju povrijeđeno pravo na pošteno suđenje.

16. Stoga je trebalo temeljem čl. 380. t. 2. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi st. I. izreke pobijanog rješenja.

17. Ovaj sud na pravilnu primjenu materijalnog prava kod odluke o troškovima postupka ne pazi po službenoj dužnosti (čl. 165. st. 2. ZPP), a u okvirima žalbenih navoda tužitelja odluka o troškovima je pravilna jer su tuženici u cijelosti uspjeli u sporu (čl. 154. st. 1. ZPP).

18. Tužitelji nisu uspjeli u žalbenom postupku, pa je njihov zahtjev za naknadu troška za sastav žalbe odbijen kao neosnovan (čl. 166. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 23. lipnja 2026.

Sudac

Nikola Ramušćak