Republika Hrvatska

Općinski sud u Metkoviću

Andrije Hebranga 9

20350 Metković

Poslovni broj P-44/2026-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sucu toga suda Damiru Ujduru, u pravnoj stvari tužiteljice LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tonći Milić, odvjetnik u Metkoviću, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 8. lipnja 2026., u nazočnosti tužiteljice s punomoćnikom i zakonskog zastupnika tuženice, dana 23. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem ove presude tužiteljica je ovlaštena odmah zatražiti parcelaciju nekretnine položene u k. o. [katastarska općina] i kod Općinskog suda u Metkoviću, Zemljišnoknjižnog odjela Metković, upisane u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] kao kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 258 m², na način da se od dijela te katastarske čestice, i to dijela koji je Marko Vukša iz Metkovića, dipl. ing. geod., stalni sudski vještak za geodeziju, u skici lica mjesta, k. o. [katastarska općina], M 1:200, izrađenoj 28. kolovoza 2025., prikazao kao lik omeđen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-A, površine 104 m², formira nova katastarska čestica, a potom zatražiti i ishoditi uknjižbu brisanja prava vlasništva na toj novoformiranoj katastarskoj čestici s imena Republike Hrvatske, uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na toj novoformiranoj nekretnini na svoje ime, za cijelo.

Obrazloženje

1. U tužbi se, u bitnom, navodi da je tužiteljica, računajući i vrijeme posjedovanja njezinih pravnih prednika, više od 100 godina neprekidno poštena, mirna i istinita posjednica dijela nekretnine položene u k. o. [katastarska općina] (317136), upisane kod Općinskog suda u Metkoviću, Zemljišnoknjižnog odjela Metković, u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] kao kat. čest. br. [katastarska čestica], Kula, pašnjak, površine 258 m², i to baš dijela koji je Marko Vukša iz [adresa], dipl. ing. geod., stalni sudski vještak za geodeziju, u skici lica mjesta, k. o. [katastarska općina], M 1:200, izrađenoj 28. kolovoza 2025., prikazao kao lik omeđen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-A, površine 104 m². Tužiteljica navodi da je navedeni dio nekretnine, na kojem se nalazi stara kuća - stan s pripadajućim zemljištem, kupila ugovorom o kupoprodaji od 11. kolovoza 2023. od ZN i GN, a oni su ga stekli ugovorom o kupoprodaji od 3. studenoga 2007. i aneksom toga ugovora od 8. srpnja 2014. od ĆN. ĆN predmetnu je nekretninu naslijedila od svoje majke RN pok. L rođ. EN na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj O-14/2000 od 15. veljače 2000. Tužiteljica ističe da nju ni njezine pravne prednike nitko nikada nije smetao u mirnom posjedovanju opisane nekretnine, dok je u zemljišnoj knjizi kao vlasnica kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 258 m², upisana Republika Hrvatska.

2. Tužiteljica se poziva i na potvrdu Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, urbroj ST -05- 18 084/02 od 12. siječnja 2018., iz koje proizlazi da kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nije obuhvaćena Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Rujnica“ za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2018., zatim na uvjerenje nadležnog tijela prema kojem za predmetnu nekretninu nije podnesen zahtjev bivših vlasnika za povrat sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, kao i na lokacijsku informaciju iz koje proizlazi da se predmetni dio nekretnine nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja Općine Kula Norinska. Nadalje, tužiteljica se poziva na uporabnu dozvolu od 16. rujna 2015., iz koje je vidljivo da je stambena građevina, dijelom izgrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica], k.o.

Desne, izgrađena prije 15. veljače 1968.

3. Tužiteljica je prije podnošenja tužbe podnijela Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću zahtjev za mirno rješenje spora od 6. studenoga 2025., kojim je predložila sklapanje nagodbe radi priznanja prava vlasništva na opisanom dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], formiranja nove katastarske čestice i uknjižbe prava vlasništva na svoje ime. Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću dopisom broj N- DO-64/2025 od 18. prosinca 2025. pozvalo je tužiteljicu da, sukladno pravilima o osiguranju dokaza, pokrene postupak radi izvođenja dokaza očevidom uz sudjelovanje vještaka mjernika i radi saslušanja svjedoka. Tužiteljica smatra da taj zahtjev ne predstavlja procesnu pretpostavku za dopuštenost tužbe te da ima pravni interes uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem.

4. Tuženica se u odgovoru na tužbu protivila tužbi i tužbenom zahtjevu. U bitnom je istaknula prigovor neispunjenja procesne pretpostavke iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku, navodeći da tužiteljica nije postupila po pozivu državnog odvjetništva radi dopune zahtjeva i pokretanja postupka osiguranja dokaza. Prema stajalištu tuženice, zbog toga državno odvjetništvo nije bilo u mogućnosti zauzeti stajalište o osnovanosti zahtjeva za mirno rješenje spora, pa bi tužbu trebalo odbaciti, a podredno tužbeni zahtjev odbiti

5. Tuženica je nadalje osporila da bi tužiteljica dokazala slijed posjedovanja i stjecanja predmetne nekretnine od strane svojih pravnih prednika, kao i kvalitetu njihova posjeda. Istaknula je da stjecanje od osoba koje nisu bile zemljišnoknjižni vlasnici ne predstavlja samo po sebi valjan pravni temelj za stjecanje prava vlasništva te da iz isprava nije razvidno da bi predmetna nekretnina u utuženoj površini i obliku bila predmet raspolaganja označenih pravnih prednika tužiteljice. Tuženica je predložila identificirati predmet spora po ovlaštenom sudskom vještaku geodetske struke, pribaviti fotografije lica mjesta te raspraviti pitanje predstavlja li predmetna nekretnina javno dobro, osobito prema propisima o cestama i komunalnom gospodarstvu. Predložila je i pribavu očitovanja Općine Kula Norinska kao nadležnog upravitelja nerazvrstanih prometnica, kao i druge dokumentacije iz prostornih i geodetskih evidencija.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u svu materijalnu dokumentaciju u spisu, proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju te saslušao svjedoke ON, AN i UN.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se, na temelju ove presude, ovlasti zatražiti parcelaciju dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 104 m², pobliže označenog u skici lica mjesta od 28. kolovoza 2025., te da se nakon formiranja nove katastarske čestice ishodi brisanje prava vlasništva s imena Republike Hrvatske i uknjižba prava vlasništva na ime tužiteljice za cijelo. Sporno je, prije svega, je li tužiteljica, uračunavajući posjed svojih pravnih prednika, dokazala pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na navedenom dijelu nekretnine te postoje li zapreke javnopravne naravi za prihvaćanje zahtjeva.

9. Nesporno je da je Republika Hrvatska u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnica kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 258 m². To proizlazi iz izvatka iz baze zemljišnih podataka (list 18-20 spisa), preslike zemljišnoknjižnog uloška ručno vođene zemljišne knjige (list 22-62 spisa), izvoda iz katastarskog plana od 3. studenoga 2025. (list 63 spisa), povijesti promjena na katastarskim česticama od 4. studenoga 2025. (list 64-65 spisa) i povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka (list 85-96 spisa).

10. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj O-14/2000 od 15. veljače 2000. (list 16-17 spisa), iza smrti RN pok. L rođ. EN, proizlazi da su njezini zakonski nasljednici ŠN, sin, i ĆN, kći, kojoj pripada stan u [adresa].

11. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2023. (list 7-9 spisa) proizlazi da su ga sklopili ZN i GN kao prodavatelji te LN kao kupac. Iz tabularne izjave (list 10 spisa) proizlazi da je tužiteljica u cijelosti isplatila kupoprodajnu cijenu te da su prodavatelji suglasni da tužiteljica bez njihova daljnjeg znanja i sudjelovanja kod nadležnih tijela zatraži i ishodi upis prava vlasništva i registraciju posjeda na predmetnoj nekretnini.

12. Iz ugovora o kupoprodaji od 3. studenoga 2007. (list 12-14 spisa) proizlazi da su ga sklopili ĆN rođ. ŠN kao prodavateljica te ZN i GN kao kupci. Iz aneksa ugovora o kupoprodaji od 8. srpnja 2014. (list 15 spisa) proizlazi da su ugovorne strane učinile nespornim da su 3. studenoga 2007. sklopile ugovor o kupoprodaji ovjeren kod javnog bilježnika Vlade Nikolića iz [adresa] pod brojem OV-8476/2007, da su zbog pogrešne identifikacije katastarskih oznaka nekretnine sklopile aneks te da su kupci odmah po sklapanju ugovora stupili u posjed kupljene nekretnine i da ih nitko nije ometao u posjedovanju.

13. Iz potvrde i očitovanja Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, urbroj ST-05-18 084/02 od 12. siječnja 2018. (list 66 spisa), proizlazi da kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nije obuhvaćena Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Rujnica“ za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2018.

14. Iz uvjerenja Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Službe za imovinsko-pravne poslove, klasa: 034-04/18-01-12, Urbroj: 2117-04-10/4-18-2 od 11. srpnja 2018. (list 67 spisa), proizlazi da za predmetnu nekretninu nije podnesen zahtjev bivših vlasnika za povrat prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

15. Iz lokacijske informacije Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostave Metković, klasa: 350-05/17-10/000180, urbroj:

2117/1-23/4-7-17-0002 od 5. travnja 2017. (list 68 spisa), proizlazi da se predmetni dio nekretnine nalazi unutar obuhvata Prostornog plana Općine [adresa], u području označenom kao „izgrađeni dio građevinskog područja“.

16. Iz uporabne dozvole Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostave Metković, klasa: UP/I-361-05/15-30/000392, urbroj: 2117/1-23/4-7-15-0005 od 16. rujna 2015. (list 70-71 spisa), proizlazi da je stambena građevina, koja je dijelom izgrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izgrađena prije 15. veljače 1968.

17. Očevidom na licu mjesta održanim 4. svibnja 2026. utvrđeno je da je predmet spora dio nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], Kula, pašnjak, k. o. [katastarska općina]. U naravi se radi o kući s okućnicom, koja je sa sjeverne i istočne strane omeđena zidom. Sa jugozapadne strane nalazi se betonirani dio koji čini sastavni dio predmetne nekretnine. Na utuženom zemljištu nalazi se dio obiteljske kuće (prizemlje i kat), koji zajedno s dijelom izgrađenim neposredno uz tu česticu čini zasebnu građevinsku i stambenu cjelinu s okućnicom koja je na terenu jedinstveno omeđena. Prisutni vještak potvrdio je da je na traženje tužiteljice izradio skicu lica mjesta koja prikazuje stanje na terenu, a iz koje je vidljivo da sporno zemljište ne zahvaća nijedan dio javne ulice.

18. Iz skice lica mjesta od 28. kolovoza 2025. (list 6 spisa) proizlazi da je predmetna površina označena kao lik omeđen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-A, površine 104 m², te da predstavlja dio kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, niti na identifikaciju predmetnog dijela nekretnine.

19. Svjedokinja ON iskazala je da živi u [adresa] od 1974., kada se udala, a da je njezina kuća udaljena manje od 10 metara od kuće tužiteljice. Iskazala je da je predmetnu nekretninu posjedovao KN, profesor, odnosno da je nekretnina bila od njegove žene, pokojne RN, te da su je oni ostavili u nasljedstvo svojoj kćeri ĆN. ĆN je nekretninu prodala Z, koji su je potom prodali tužiteljici. Svjedokinja je navela da je kuća postojala već kada se ona udala i doselila, da je izgrađena prije šezdesetih godina prošlog stoljeća te da je djelomično naknadno nadograđivana. Iskazala je da je okućnica ograđena zidom, da u vezi pripadnosti toga dijela nekretnine tužiteljici i njezinim prednicima nema spora te da nitko drugi ne polaže prava na nekretninu.

20. Svjedok AN iskazao je da živi u [adresa], gdje je i rođen, te da mu je predmetna nekretnina prva u susjedstvu. Iskazao je da je kuća, koja je sada tužiteljičina, bila od njegova strica KN, a da misli da ju je on stekao po ženinoj strani. Nakon toga naslijedili su je ĆN i ŠN, koji su je prodali Z, a G su je prodali tužiteljici. Svjedok je naveo da je od kada zna za sebe na tom mjestu bila konoba i druge prostorije, a da je kasnije dijelom nadograđena kuća u kojoj danas živi tužiteljica. Iskazao je da među susjedima, rodbinom i obitelji nema nikakvih sporova u vezi granica predmetne nekretnine niti u vezi toga da nekretnina pripada tužiteljici.

21. Svjedokinja UN iskazala je da živi u susjedstvu od 1990., kada se udala u [adresa], te da je od predmetne nekretnine udaljena oko 15 metara. Iskazala je da zna kako je predmetna nekretnina pripadala ĆN, koja ju je prodala Z iz [adresa], a oni potom tužiteljici. Navela je da je u [adresa] dolazila i prije udaje i da je ta kuća uvijek postojala na istom mjestu. Koliko joj je poznato, u obitelji nema problema vezano za pripadnost te kuće tužiteljici, niti postoje sporovi sa susjedima ili trećim osobama.

22. Sud je iskaze saslušanih svjedoka prihvatio kao vjerodostojne. Svjedoci su iskazivali jasno, uvjerljivo i međusobno sukladno o činjenicama koje su im poznate iz neposrednog opažanja, jer se radi o osobama koje žive u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, odnosno koje poznaju stanje na terenu i slijed posjedovanja kroz dulje vremensko razdoblje. Njihovi iskazi podudaraju se s materijalnom dokumentacijom u spisu, osobito s rješenjem o nasljeđivanju, ugovorima o kupoprodaji i aneksom ugovora, uporabnom dozvolom, lokacijskom informacijom te nalazom vještaka geodetske struke.

23. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su u posjedu dijela predmetne nekretnine, koji je sada predmet spora, bile najprije pravne prednice tužiteljice, i to EN, zatim njezina kći RN rođ. EN, potom ĆN kao nasljednica, nakon toga ZN i GN kao kupci, te naposljetku tužiteljica LN. Posjed je kroz navedeno razdoblje bio miran, javan, neprekinut i pošten. Nije dokazano, niti iz provedenih dokaza proizlazi, da bi bilo koja treća osoba ili tuženica u tom razdoblju faktično raspolagala predmetnim dijelom nekretnine, smetala posjednicima ili polagala stvarnopravne zahtjeve koji bi doveli u pitanje njihovu poštenost ili kontinuitet posjeda.

24. Prigovor tuženice da nisu ispunjene procesne pretpostavke iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku nije osnovan. Tužiteljica je prije podnošenja tužbe podnijela zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu, a tužba je podnesena nakon što po zahtjevu nije sklopljena nagodba. Odredba članka 186.a stavka 10. Zakona o parničnom postupku predviđa mogućnost da Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva nakon podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora zatraže izvođenje dokaza prema pravilima o osiguranju dokaza. Ta odredba po svom sadržaju ne propisuje automatsku posljedicu odbacivanja tužbe u slučaju kada podnositelj zahtjeva ne pokrene poseban postupak osiguranja dokaza, ako su inače ispunjene pretpostavke iz članka 186.a stavaka 1. i 5. Zakona o parničnom postupku. Stoga sud nije prihvatio prigovor tuženice da bi tužbu trebalo odbaciti.

25. Prigovor tuženice da tužiteljica nije dokazala identitet i opseg utuženog dijela nekretnine također nije osnovan. Predmetni dio nekretnine nedvojbeno je identificiran skicom lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše od 28. kolovoza 2025. i očevidom na licu mjesta od 4. svibnja 2026. Iz tih dokaza proizlazi da se radi o točno određenom dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 104 m², označenom točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-A. Na taj nalaz stranke nisu imale primjedbi.

26. Nije osnovan ni prigovor da bi predmetni dio nekretnine predstavljao javno dobro odnosno dio javne ili nerazvrstane ceste. Iz provedenog očevida i skice lica mjesta proizlazi da utuženi dio ne zahvaća javnu ulicu. Naprotiv, radi se o dijelu kuće i okućnice koji je na terenu jedinstveno omeđen i koji čini funkcionalnu cjelinu s građevinom tužiteljice. Tome odgovara i lokacijska informacija prema kojoj se predmetni dio nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, kao i uporabna dozvola kojom je utvrđeno da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968.

27. Materijalnopravno, sud je na utvrđene činjenice primijenio pravila o stjecanju prava vlasništva dosjelošću prema Općem građanskom zakoniku (dalje: OGZ), koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91), zatim pravila Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj 6/80 i 36/90, „Narodne novine“ broj 53/91, dalje: ZOVO), te prijelazne i mjerodavne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15

- pročišćeni tekst i 94/17 - ispravak pročišćenog teksta, dalje: ZV), osobito članak 128. stavak 1. i članak 388. ZV-a.

28. Prema članku 128. stavku 1. ZV-a nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije što drugo određeno. Rješenje o nasljeđivanju ima deklaratorno značenje u odnosu na trenutak stjecanja, pa činjenica da je određena nekretnina u faktičnom posjedu ostavitelja i njegovih nasljednika, ako su za to ispunjene zakonske pretpostavke, nije isključena time što zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem.

29. U odnosu na pitanje dosjelosti na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu, sud je imao u vidu pravna shvaćanja izražena u odlukama Europskog suda za ljudska prava Trgo protiv Hrvatske, zahtjev broj 35298/04, i Radomilja i drugi protiv Hrvatske, zahtjev broj 37658/10, kao i u praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, osobito u odluci Rev-x 974/2017 od 7. svibnja 2019. Prema tim shvaćanjima, kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, pod određenim pretpostavkama u vrijeme dosjelosti računa se i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju prava trećih osoba koje su vlasništvo stekle na drugom pravnom temelju.

30. U konkretnom slučaju iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi prihvaćanjem tužbenog zahtjeva bila povrijeđena vlasnička prava trećih osoba. Naprotiv, iz spisa proizlazi da za predmetnu nekretninu nije podnesen zahtjev bivših vlasnika za povrat, a svjedoci su uvjerljivo iskazali da u obitelji, među susjedima ni prema trećim osobama nije bilo spora oko pripadnosti predmetnog dijela nekretnine pravnim prednicima tužiteljice, odnosno tužiteljici.

31. Sud je stoga utvrdio da je tužiteljica, uračunavajući vrijeme posjedovanja svojih pravnih prednika, dokazala pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na utuženom dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 104 m². Tuženica nije dokazala postojanje činjenica koje bi isključivale poštenje posjeda, prekidale tijek dosjelosti ili upućivale na to da se radi o javnom dobru, cesti, šumi ili drugoj stvari koja ne bi mogla biti predmetom stjecanja prava vlasništva u korist tužiteljice.

32. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev valjalo je prihvatiti i tužiteljici omogućiti da na temelju ove presude zatraži parcelaciju utuženog dijela nekretnine, a potom i uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj katastarskoj čestici uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena Republike Hrvatske.

33. Odluka o troškovima postupka nije donesena jer tužiteljica trošak postupka nije popisala.

34. Zbog svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Metković, 23. lipnja 2026.

S u d a c:

Damir Ujdur

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tonći Milić, odvjetnik u Metkoviću

2. ODO Metković, Građansko upravni odjel, na broj P-DO-15/2026