REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-9895/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Arijani Mance, uz sudjelovanje Zvjezdane Mateša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okr. pravne osobe Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste, II okr. odgovorne osobe BĆ i III okr. odgovorne osobe BĆI, zbog prekršaja iz odredbe čl. 71. st. 1. toč. 6.. i st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i dr. u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, klasa: 116-02/24-01/5418, ur.br. 443-02-05-14-25-17 od 23. srpnja 2025. i dopune od 3. listopada 2025., nakon glavne javne rasprave održane 18. lipnja 2026. u nazočnosti II i III okr., a u odsutnosti I okr. i tužitelja, na temelju odredbe čl.183., čl. 182. toč. 1. i čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona, 23. lipnja 2026., objavio je i
p r e s u d i o j e
I/ I okr. pravna osoba: ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, sa sjedištem u [adresa], predmet poslovanja: građenje i održavanje cesta na području Grada Zagreba, registrirana: 2006., OIB 85584865987, ostvaruje dobit, 5500 zaposlenih, i
III okr. odgovorna osoba: BĆI, kći BĆI i IĆ, rođene B, rođena **.**.1975. [adresa], sa stanom u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, VSS, dipl. pravnica, zaposlena u I okr., mjesečna primanja 3.800,00 €, udana, majka jednog djeteta,
k r i v i s u
što su radniku MĆ **.**.2025. otkazali Ugovor o radu sklopljen 01. studenoga 2019., a nakon prestanka korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta koje je pravo MĆ priznato prema Rješenju HZZO klasa: UP/I-502-06/24-02/20853 u razdoblju od 16. rujna 2024. do 13. siječnja 2025.
čime su počinili prekršajno djelo iz odredbe čl.229. st. 1. toč. 18. i st. 2. Zakona o radu ( "Narodne novine", broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23)
pa se temeljem cit. odredbe uz primjenu odredbe čl. 38. st. 2. toč. 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) I i III okr. u cijelosti
oslobađaju od kazne
II/ Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, I i III okr. su obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 70,00 € (sedamdeseteura)– svaki, u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
I okr. pravna osoba i III okr. odgovorna osoba troškove prekršajnog postupka plaćaju putem priložene uplatnice.
III/ Temeljem odredbe čl. 182. st. 1. toč. 1. u svezi čl. 24.a Prekršajnog zakona, I okr. pravna osoba ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987 i II okr. odgovorna osoba BĆ, sin I i M, rođene Z, rođen **.**.1979. u [adresa], sa stanom u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, VSS, dipl. ing. cestovnog prometa, zaposlen u I okr., mjesečna primanja 4.200,00 €, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta,
oslobađaju se optužbe
radi prekršajnog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu ( "Narodne novine", broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) počinjenog time da Evidenciju o radnom vremenu radnika MĆ za mjesec rujan 2024. godine nisu vodili sukladno odredbama Zakona o radu i Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca ("Narodne novine", broj: 55/24) obzirom da u istu nisu upisali za dane 16.09.2024., 17:09.2024., 18.09.2024., 19.09.2024., 20.09.2024., 23.09.2024. i 24.09.2024. točne podatke o ukupnom dnevnom radnom vremenu radnika MĆ u trajanju od 8 sati već su upisali dnevno radno vrijeme u trajanju od 4 sata.
IV/ Temeljem odredbe čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, I okr. pravna osoba ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987 i II okr. odgovorna osoba BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj]
oslobađaju se optužbe
radi prekršajnog djela iz čl. 71. st. 1. toč. 6. i st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine" broj: 152/22) počinjenog time "da bi radniku MĆ priječili korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta koje je pravo prema Rješenju HZZO klasa: UP/I-502- 06/24-02/20853 od 11. rujna 2024. priznato radniku u razdoblju od 16. rujna 2024. do 13. siječnja 2025. jer nisu radnika MĆ obavijestili o početku i završetku radnog vremena sukladno donesenom Rješenju već su ignorirali postojanje Rješenja te su radniku 16. rujna 2024. uručili Odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora."
Obrazloženje
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog protiv I, II i III okrivljenika radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude. Na traženje suda tužitelj je dopunio optužni prijedlog za djelo pod toč. 1.1. optužnog prijedloga na način da je naveo da su I i II okr. ignorirali postojanje rješenja jer radnika nisu obavijestili o početku i završetku radnog vremena sukladno rješenju.
2. Predstavnica I okr. pravne osobe ZĆ iznoseći obranu usmeno je izjavila da nije točno da bi radniku MĆ prijećili korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta koje pravo mu je priznato rješenjem HZZO-a klasa UP/I-502-06/24-02/20853 od 11. rujna 2024. u razdoblju od 16. rujna 2024. do 13. siječnja 2025. Radnik MĆ koji je zaposlen na radnom mjestu direktor Sektora tehničke operative se je 16. rujna 2024. vratio s bolovanja te nije niti usmeno niti pismeno obavijestio poslodavca da mu je ovo pravo odobreno. Poslodavac je rješenje HZZO-a zaprimio tek 3. listopada 2024. što nije zaprimljeno od HZZO nego je to radnik MĆ dostavio putem e-maila voditelju Podružnice. za što kao dokaz predaje u sudski spis predmetno rješenje sa prijamnim štambiljem I okr. iz kojeg je vidljivo da je isto zaprimljeno 3. listopada 2024. Međutim, sam radnik 25. rujna 2024. obavještava tajnicu voditelja podružnice EĆ da je dobio to rješenje nakon čega se on sam na potpisnim listama upisuje četverosatnim vremenom tj. s radnim vremenom od 07:00 do 11:00 sati, do tada se je na potpisne liste upisivao sa osamsatnim radnim vremenom. Što se tiče optuženja iz toč. 1.2. optužnog prijedloga iskazuje da su ti navodi točni i da su u evidenciju o radnicima zaposlenim kod poslodavca upisali dnevno radno vrijeme u trajanju od 4 sata za radnika MĆ za dane 16.09.2024., 17.09.2024., 18.09.2024., 19.09.2024., 20.09.2024., 23.09.2024. i 24.09.2024. iako se on upisivao da je radio 8 sati, a međutim, većinu vremena nije boravio na poslu za što je bio opomenut. Nakon što je poslodavac zaprimio 3.10.2024. rješenje HZZO-a poslodavac je morao postupiti u skladu s navedenim rješenjem jer radnik ne može istovremeno biti prijavljen po dvije osnove odnosno rad s polovicom i s punim radnim vremenom. Naprosto nisu imali izbora i morali su korigirati podatak o radnom vremenu na način da ga usklade s rješenjem. Što se tiče toč. 2.1. optužnog prijedloga iskazuje da su istiniti navodi da su radniku MĆ **.**.2025. otkazali ugovor o radu sklopljen 1. studenoga 2019. nakon prestanka korištenja prava s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta u razdoblju od 16. rujna 2024. do 13. siječnja 2025. koje mu je priznato naprijed navedenim rješenjem. Kad su uočili ovu pogrešku donijeli su odluku da se izvan snage stavlja Odluka o otkazu ugovora o radu. S obzirom da je radnik u međuvremenu podnio tužbu zbog nezakonitog otkaza navedenu odluku dostavili su Općinskom radnom sudu u Zagrebu koji je potom donio odluku o odbačaju tužbe. Radnik MĆ je i danas u radnom odnosu kod I okr. Još je iskazala da je za prekršaje iz toč. 1.1. i 1.2. odgovorna osoba BĆ kao voditelj Podružnice Zagrebačke ceste, a za prekršaj iz toč. 2.1. je odgovorna osoba BĆI koja obavlja poslove direktorice Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima, a koji su oboje sudjelovali u inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata u poslovnim prostorijama poslodavca.
3. II okr. odgovorna osoba BĆ u iznoseći usmenu obranu je izjavio da što se tiče toč. 1.1 optužnog prijedloga se ne smatram krivim jer ga radnik po povratku s bolovanja 16. rujna 2024. nije obavijestio kao svog nadređenog, o korištenju prava na rad s polovicom radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta odnosno nije ga obavijestio da se njegov radni status na taj način promijenio. To je učinio tek 25. rujna 2024. nakon čega se je počeo upisivati u potpisnu listu sa radom od četiri sata, a prije toga se upisivao sa radom od 8 sati u razdoblju od 16. rujna 2024. do 24. rujna 2024. Nakon toga dva puta ga je zamolio da rješenje HZZO-a dostavi poslodavcu radi toga jer II okr. mora potpisivati radne sate za određeni mjesec, na što se on oglušio te je tek 3. listopada 2024. putem e-maila dostavio ovo rješenje. Za toč. 1.1. on je odgovorna osoba, a za to 1.2. optužnog prijedloga koja se odnosi na netočne evidencije o radnom vremenu nije odgovorna osoba jer se te evidencije sastavljaju u Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima, a on samo potpisujem sate prema potpisnoj listi.
4. III okr. odgovorna osoba BĆI u iznoseći usmenu obranu je izjavila da je odgovorna osoba za prekršaj iz toč. 2.1. optužnog prijedloga koju odgovornost u potpunosti priznaje i slaže se s navodima iz optužnog prijedloga koji se na to odnose te iskazuje da su doista radniku MĆ **.**.2025. otkazali ugovor o radu sklopljen 1. studenoga 2019., a nakon prestanka korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta u razdoblju od 16. rujna 2024. do 13. siječnja 2025. kako mu je priznato rješenjem HZZO- a. Ponovila je da nakon što je pogreška uočena je otkaz povučen na način da je odluka stavljena izvan snage, što je vidljivo iz same odluke koja je predana u sudski spis. Sudjelovala je u inspekcijskom nadzoru koji je obavljen 12. svibnja 2025. u poslovnim prostorijama Državnog inspektorata kada je inspektorica vršila uvid u dokumentaciju koju joj je dostavila za ovog radnika kao i evidencije radnog vremena.
5. Potom su I, II i III okr. u spis dostavili i zajedničku pisanu obranu od 26. studenoga 2025. u kojoj su u bitnom ponovili kako poslodavac u razdoblju od 16.09.2024. do 24.09.2024. nije imao saznanja o priznatom pravu na rad s polovicom punog radnog vremena, odnosno o postojanju Rješenja HZZO. Radnik tek 25. rujna 2024. usmeno obavještava tajnicu voditelja Podružnice, gđu. EĆ o pravu na rad s polovicom punog radnog vremena te od tog dana upisuje 4 sata dnevnog rada bez obzira niti tada poslodavac nije zaprimio Rješenje o kojem je radnik evidentno imao saznanja te da je od radnika dva puta je traženo da dostavi to Rješenje na što on odgovara da će to učiniti HZZO. Poslodavac je zaprimio tek 3. listopada 2024. kada mu ga radnik šalje putem elektroničke pošte. Slijedom toga evidentno je da mu poslodavac nije priječio utvrđeno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena jer evidentno o priznatom pravu nije znao ništa iako je radnik sukladno Zakonu o radu dužan prijaviti svom poslodavcu promjenu radnog statusa. Inspektorica je propustila provjeriti da li je i kada o tome obavijestio poslodavca. Navode da je Odlukom o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora 16. rujna 2024. poslodavac pokušao riješiti radno-pravni status radnika, a sve iz razloga jer nije imao saznanja o postojanju navedenog Rješenja te čim je o istom saznao je otkaz stavio izvan snage. U odnosu na propust vođenja Evidencija o radnom vremenu ističu da je poslodavac nakon što je zaprimio Rješenje morao postupiti po istom budući da radnik ne može biti u radnom odnosu, biti prijavljen istovremeno po osnovi dva statusa i za rad u punom radnom vremenu i za rad s polovicom radnog vremena. To bi značilo da bi mu poslodavac trebao isplatiti plaću za rad u punom radnom vremenu, a da bi od države uz tu plaću ostvarivao pravo na naknadu za rad u nepunom radnom vremenu. Uobičajeno je da Rješenja HZZO-a u ovakvim situacijama kasne i poslodavac ih zaprima i tjednima nakon što je radnicima neko pravo priznato te u takvim situacijama radnici obavijeste poslodavca o priznanju prava, a što MĆ nije učinio. Poslodavac je po Rješenju odmah postupio dana 25. rujna 2025. kada ga je radnik o tome obavijestio i kada je započeo rad s polovicom punog radnog vremena iako do tada još nije primio Rješenje HZZO-a koje je zaprimio tek 3. listopada 2024. Predlažu da ih se oslobodi od optužbe.
6. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci IĆI, viša inspektorica rada i MĆ te je pročitan Zapisnik od 10. ožujka 2025., Zapisnik od 12. svibnja 2025., Zapisnik od 11. veljače 2025., Evidencija radnog vremena, Potpisna lista – Zagrebačke ceste, Rješenje HZZO-a klasa: UP/I-502-06/24-02/20853, urbroj: 338-21-02-01-24-02 od 11. rujna 2024., Odluka o otkazu Ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora od 15. siječnja 2025. s Ugovorom o radu od 15. siječnja 2025., Odluka o poslovnom otkazu ugovora o radu od 15. siječnja 2025. Odluka o stavljanju izvan snagu Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu donesena 25. veljače 2025., Rješenje HZZO-a s prijamnim štambiljem I okr. od 3.10.2024., Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu donesena 15. listopada 2024., dopis HZZO-a od 23. siječnja 2026. s dostavnicama o uručenju rješenja I okr. i radniku MĆ, dopis MĆ od 1. listopada 2024. zaprimljen u I okr. 1. listopada 2024., izvadak iz sudskog registra za I okr. i prekršajna evidencija.
7. Svjedokinja IĆI, na ispitivanju je izjavila da je obavila inspekcijski nadzor u Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste nakon što je u Državnom inspektoratu zaprimljeno više prijava radnika MĆ u kojima je naveo da mu poslodavac priječi korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta, da mu nije isplaćena u cijelosti plaća, da mu nije dostavljen obračun i slično. Na temelju provedenog nadzora i to iskaza radnika MĆ i uvida u dokumentaciju je utvrdila prekršaje koji su navedeni u optužnom prijedlogu odnosno da je ovaj poslodavac tom radniku priječio korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta, da je poslodavac netočno vodio evidencije o radnom vremenu tog radnika jer nisu bile sukladne Pravilniku te da je tom radniku otkazan ugovor o radu nakon prestanka korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena. Da je poslodavac radniku priječio prava da koristi rad s polovicom punog radnog vremena utvrdila je jer mu poslodavac nije dao suglasnost da koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto rodiljnog dopusta ta da mu je poslodavac nakon što je HZZO donio rješenje kojim mu se to pravo priznaje donio 16. rujna 2024. otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu kojim su mu ponuđeni lošiji uvjeti rada od onog radnog mjesta na kojem je do sada radio. Radniku je pravo na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto rodiljnog dopusta priznato rješenjem HZZO od 11. rujna 2024. Nema informaciju o tome kada je poslodavcu postalo poznato da je ovo rješenje doneseno. Ne može se sjetiti da li joj je radnik dostavio e-mail kojim je obavijestio poslodavca o postojanju tog prava. Radnik je radio 8 umjesto 4 sata, kako mu je priznato rješenjem od 16.09.2024. do 24.09.2024., a nakon toga je radio 4 sata. Na upit suda zašto je tek 25.09.2024. počeo raditi 4 sata ne može odgovoriti jer o tome nema saznanja. U nadzoru je kontaktirala sa BĆ, voditeljem Podružnice Zagrebačke ceste kojeg je ispitala na okolnost rada radnika MĆ te sa BĆI, direktoricom Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima u Zagrebačkom holdingu d.o.o., također na okolnosti rada ovog radnika, a ona je dostavljala i svu relevantnu radno-pravnu dokumentaciju za ovog radnika. Odgovornost BĆI za prekršaj otkazivanja ugovora o radu nakon prestanka korištenja ovog prava utvrdila je na temelju njezine izjave dok se ne može izjasniti o tome kako je utvrdila odgovornost II okr. BĆ jer se toga više ne sjeća, a cijeli spis je poslala Radnom sudu povodom tužbe MĆ. Kopiju nije sačinila. Njegovu odgovornost je utvrdila vjerojatno na temelju Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta koji e vjerojatno dostavila III okr. i koji je vjerojatno uložen u spis koji je dostavila radnom sudu. Sjeća se da je utvrdila da se Evidencije o radnom vremenu radnika Podružnice Zagrebačke ceste rade u pravnoj službi u sjedištu poslodavca, ne u Podružnici, a na temelju potpisnih lista koje se sastavljaju u Podružnici i potom dostavljaju u pravnu službu. Sada se ne može decidirano očitovati o odgovornosti BĆ za propust iz toč. 2. optužnog prijedloga. Kad joj se predočavaju potpisne liste na str. 19-28 sudskog spisa iskazuje da se iste sačinjavaju u samoj Podružnici na način da svaki od radnika upisuje vrijeme svog dolaska na posao i odlaska s posla, a kad joj se predočava dokument na str. 18. sudskog spisa iskazuje da se on sastavlja u kadrovskoj službi i da taj dokument sadrži netočan podatak o radnom vremenu radnika MĆ u razdoblju od 16.09.2024. do 24.09.2024. jer je navedeno da je radio 4 sata, a prema naprijed spomenutim potpisnim listama je radnik u tom razdoblju radio 8 sati. I jedan i drugi dokument predstavljaju podatak koji je sastavni dio evidencije o radnom vremenu jer sadrži podatak o tome koliko je koji radnik koji dan radio, jedino što evidencija sastavljena u kadrovskoj službi sadrži netočan podatak. Obvezuje se pribaviti Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta za I okr. i dostaviti ga u sudski spis do sljedećeg ročišta. Poznato joj je da je poslodavac donio Odluku da se otkaz ugovora o radu od 15. siječnja 2025. stavlja izvan snage, ali ne zna da li je to radniku uručeno, do završena inspekcijskog nadzora odnosno do dana kad joj je radnik dao iskaz mu nije bila uručena.
III okr. stavlja primjedbu te navodi da se evidencije o radnom vremenu na osnovu potpisnih lista u aplikaciju unose od strana evidentičara svake od Podružnica, a Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima, u slučaju potrebe, radi korekciju radnog vremena, a prije obračuna plaće, te je evidentičar u aplikaciju unio podatak o osmosatnom radnom vremenu za sporno razdoblje, a oni su izvršili korekciju na 4 satno radno vrijeme kako bi bilo usklađeno sa rješenjem koje su u međuvremenu zaprimili, a sve iz razloga što radnik nije usmeno poslodavca obavijestio o postojanju rješenja, iako su svjesni da je to bio neistinit podatak, ali to je bilo potrebno iz razloga što radnik ne može primati plaću za puno radno vrijeme s osnova rada i još rad za nepuno radno vrijeme koje isplaćuje Zavod.
II okr. se slaže s ovom primjedbom III okr. te navodi da nije vidio da su u Sektoru napravljene te korekcije. Prema Pravilniku o sistematizaciji voditi brigu o evidencijama su dužni evidentičari u samim Podružnicama koji imaju svoje nadređene, a kojima je pak on nadređen.
II okr. nadalje navodi da ništa nije priječio ovom radniku jer nije ni znao za njegovo pravo do 1.10.2024. s obzirom da je radnik u Zagrebačke ceste tog dana dostavio dopis u kojem u prilogu dostavlja Rješenje HZZO-a od 11. rujna 2024. kojim mu se priznaje spomenuto pravo, dok je 3.10.2024. to isto rješenje dostavio u Zagrebački holding d.o.o. Korporativni servis. Spomenuti dopis predaje u sudski spis.
8. Svjedok MĆ na ispitivanju je izjavio da je podnio prijavu Državnom inspektoratu protiv svog poslodavca Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste gdje radi od 2009. godine, zadnje na poslovima rukovoditelja sektora tehničke operative, a prijavu je podnio radi toga što je od poslodavca dobio dva puta nezakoniti otkaz za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta i to prvi puta 16.09.2024. i drugi puta po isteku korištenja tog prava 15. 01.2025. Prvi otkaz je poslodavac poništio nakon što je podnio tužbu zbog nezakonitog otkaza, a isto se dogodilo i s ovim drugim otkazom. Momentalno je u radnom odnosu kod ovog poslodavca. Temeljem Rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bilo mu je priznato pravo na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta u trajanju od 16.09.2024. do 13.01.2025. Prvi tjedan kako je počelo to pravo, računajući od 16.09.2024. radio je puno radno vrijeme iako je tada već primio Rješenje Zavoda, tako je radio iz straha jer ga poslodavac nije pozvao u vezi toga, ne zna kad je poslodavac primio Rješenje. Svjedok je 25.09.2024. tajnici KĆ rekao da je doneseno to Rješenje i da ima pravo na četverosatno radno vrijeme, tom prilikom joj je i predao Rješenje na što je ona komentirala kako je to mogao koristiti i prošli tjedan. U HZZO-u mu je rečeno da će o tome biti obaviješten poslodavac kada i ja tj. o činjenici kada mu počinje to pravo. Slijedom ovoga što je iskazao u ovom razdoblju od 16.09.2024. do 24.09.2024. upisivao se u potpisnu listu Zagrebačke ceste s radnim vremenom u trajanju od 8 sati koliko je stvarno i radio. Još je također 01.10.2024. poslodavcu dostavio dopis u kojem u privitku dostavlja navedeno Rješenje. Očekivao je da će poslodavac imati informaciju o početku korištenja njegovog prava tako da će ga HZZO obavijestiti.
9. Iz provedenih materijalnih dokaza koji je tužitelj priložio uz optužni prijedlog te koje su podnijeli okrivljenici sud je utvrdio da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje po zahtjevu radnika MĆ donio Rješenje kojem mu se priznaje pravo na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta u trajanju od 16 .09.2024. do 13.01.2025., koje Rješenje je on zaprimio 13.09.2024., a njegov poslodavac 01.10.2024., da je radnik MĆ od 16.09.2024 do 24.09.2024. radio 8 sati dnevno, a da je poslodavac u Evidenciju o radnom vremenu upisao da je radnik radio 4 sata dnevno, da je 15. siječnja 2025. poslodavac radniku otkazao ugovor o radu s ponudom izmijenjenog ugovora koju Odluku o otkazu je poslodavac 25. veljače 2025. stavio izvan snage te je radnik i na današnji dan u radnom odnosu kod poslodavca Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste. Također je utvrđeno da je u svezi prijave radnika MĆ bio obavljen inspekcijski nadzor iz područja radnih odnosa kod I okr. poslodavca, te da okrivljenici do sada nisu kažnjavani zbog kršenja propisa o radu i zapošljavanju. Identično činjenično stanje proizlazi i iz iskaza ispitanih svjedoka koje je sud prihvatio ocjenjujući ih uvjerljivim, a oba svjedoka su iskazivala o činjenicama koje proizlaze iz materijalnih dokaza tj, da je MĆ bilo rješenjem HZZO priznato pravo na rad od četiri sata umjesto roditeljskog dopusta, da je radnik prvih sedam dana korištenja prava radio osam umjesto četiri sata te da mu je pravo bilo priznato do 13. 01.2025. a već 15.01.2025. mu je otkazan ugovor o radu, te je svjedokinja IĆI iskazala kako je u evidencijama uočila da je netočno prikazano da je radnik radio četiri sata..
10. Pod toč. 1. optužnog prijedloga koji dio je dopunjen podneskom od 3. listopada 2025. I i II okr. se terete da bi radniku MĆ priječili korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta, što mu je priznato od strane HZZO-a jer da ga I i II okr. nisu obavijestili o početku i završetku radnog vremena sukladno donesenom Rješenju već su isto Rješenje ignorirali. Radi toga da je radnik od 16.09.2024. do 24.09.2024. radio 8 sati, odnosno puno radno vrijeme, umjesto da je radio polovicu punog radnog vremena kako mu je Rješenjem bilo priznato. I i II okr. poriču prekršaj navodeći kako o postojanju Rješenja HZZO-o o 25.09.2024. nisu imali nikakvog saznanja jer je sam radnik tek 25. rujna 2024. usmeno obavijestio tajnicu voditelja Podružnice HĆ o postojanju Rješenja, a koje je potom dostavio poslodavcu 1. listopada 2024., a predmetno Rješenje je radnik od HZZO-a zaprimio još 13. rujna 2024., a poslodavac tek 3. listopada 2024. Ova obrana I i II okr. u potpunosti je suglasna sa iskazom samog radnika MĆ koji je potvrdio kako je tajnicu EĆ **.**.2025.’24. obavijestio o postojanju Rješenja, a 01. listopada 2024. da je poslodavcu dostavio dopis s Rješenjem u privitku, dok iz dostavnica i dopisa HZZO-a proizlazi da je radnik to rješenje zaprimio još 13. rujna 2024., a poslodavac tek 3. listopada 2024. Slijedom navedenog nije bilo dokaza da bi I i II okr. radniku MĆ priječili korištenje njegovog priznatog prava na način da bi ignorirali postojanje rješenja i radnika propustili obavijestiti o početku i završetku radnog vremena sukladno donesenom rješenju jer očigledno barem prije 25. 09. 2024. o istom saznanja nisu imali, pa je i i ii okr. valjalo osloboditi od odgovornosti za prekršaj iz odredbe čl.71. st.1. toč.6. i st.2. zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji prekršaj je tužitelj pogrešno kvalificirao kao prekršaj iz odredbe čl.58. st.1. toč.5. i st. 2. cit zakona.
11. U postupku je nadalje, nedvojbeno utvrđeno da i i ii okr. nisu vodili evidencije o radnom vremenu ovog radnika sukladno propisu jer u iste nisu bili upisani točni podaci za dane 16.9.-24.9.2024. kada je radnik radio osam sati dnevno već su upisali dnevno radno vrijeme od četiri sata tj. upisali su podatke koji nisu bili točni. nije sporno da je radnik u tom vremenu dosta radio osam sati, međutim iz evidencija je vidljivo da je poslodavac osim radnog vremena od četiri sata upisao još i podatak o četiri sata s osnova rodiljnog dopusta. poslodavac je sudu za ovakvo evidentiranje radnog vremena dao valjane razloge te naveo da je korekciju izvršio nakon primitka rješenja HZZO-a za koje u to vrijeme nisu znali a radnik da ne može ostvarivati prava iz dva osnova u isto vrijeme tj. za rad s punim i polovicom radnog vremena istodobno.tj da je korekciju valjalo učiniti kako bi mu se ispravno obračunala i isplatila plaća sukladno stvarnom stanju a što onda doista formalno evidenciju čini netočnom a za što sud nalazi odgovornim II okr kao voditelja podružnice koja podružnica je kao poslodavac radnika MĆ bila u obvezi voditi točno evidenciju. Ovo neovisno o njegovoj obrani kako je te poslove za Podružnicu obavljao Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima stoga što je on bio u obvezi nadzirati onog tko za podružnicu obavlja poslove i provjeravati da li to čini u skladu s propisom , a koji dužni nadzor je propustio što je i sam priznao. Međutim, unatoč tome što su ostvarena obilježja prekršaja iz odredbe čl. 229. st 1. toč1. i st. 2 Zakona o radu, s obzirom na okolnosti pod kojima je ovaj prekršaj počinjen tj. nepostojanju saznanja o priznatom pravu i potrebi reguliranja statusa zbog ispravnog obračuna plaće, pri čemu nije bilo nikakve štete za radnika, po mišljenju suda nema prekršaja jer je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti u ovom slučaju neznatan pa ne postoji potreba da za to djelo I i II okr. budu kažnjeni, radi čega je presuđeno kao u toč III izreke ove presude.
12. Na temelju priznanja I i III okr koje je suglasno s provedenim dokazima sud je naša nedvojbeno utvrđenim da su I i III okr radniku MĆ **.**.2025. otkazali ugovor o radu a nakon što je prestao koristiti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta koje mu je priznato od 16.09.2024. do 13.01.2025.čime su postupili protivno odredbi čl. 34. st 1. Zakona o radu kojom odredbom je propisana zabrana otkazivanja ugovora o radu osobi koja se koristi pravom rada s polovicom radnog vremena prema propisu o rodiljnim i roditeljskim potporama za vrijeme rada s polovicom punog radnog vremena odnosno u roku od 15 dana od prestanka korištenja tog prava.
13. Međutim, u konkretnom slučaju sud im za počinjeni prekršaj nije izrekao propisane kazne, već je kao pod toč. IV izreke presude primjenom čl. 38. st. 2. toč. 2. Prekršajnog zakona, oslobodio I i III okrivljenike od kazni, imajući u vidu iskreno priznanje i dosadašnju nekažnjavanost I i III okrivljenika, a posebice da su nakon počinjenja prekršaja taj otkaz stavili van snage čime su otklonili nezakonitost, dok otegotnih okolnosti sud nije našao, držeći da će se u konkretnom slučaju I i III okrivljenici kloniti ovakvih i sličnih prekršajnih djela i bez izricanja propisane kazne.
14. Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona I i III okr. su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka, te imovnom stanju III okr.
U Zagrebu 23. lipnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Zvjezdana Mateša
Arijana Mance
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda na adresu Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj.
Dostaviti:
1. I okr. – Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa]
2. II okr. – BĆ, [adresa]
3. III okr- BĆI, [adresa]
4. Ovlašteni tužitelj – Državni inspektorat, Ispostava u Bjelovaru, Ivana Gundulića
1/II, Bjelovar
5. Pismohrana
