REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski građanski sud u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 84
10000 Zagreb
Poslovni broj: Pn-1126/2022-35
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Ines Gutzmirtl Špehar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po Odvjetničkom društvu Pocrnić i Spiz, odvjetnicima iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po Odvjetničkom društvu Grgić i partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 5. svibnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Pavaa Thea Pocrnića Shapsa, odvjetnika i punomoćnika tuženika Branimira Perića, odvjetnika, dana 25. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Tuženi Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, je dužan tužitelju ŠO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti iznos od 1.990,84 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2022. godine pa do isplate po stopi koja je određena čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, te mu se nalaže platiti tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.614,99 EUR s zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa od isplate po stopi utvrđenoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, a sve to u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos od 1.990,84 EUR tekućima od 28. travnja 2021. do 15. veljače 2022. godine.
Obrazloženje
1. Tužitelj koju je podnio dana 21. travnja 2022. godine navodi da je dana 16. veljače 2022. oko 16 sati pretrpio štetu na svojem automobilu Ford Fiesta registarske oznake [registarska oznaka] kada je u tunelu Konjsko na autocesti A1 Zagreb – Split naletio na prometnu znak – marker za razdvajanje prometa koje je neposredno prije zbog neoprezne vožnje odbacio na suprotnu stranu cesta automobil registarske oznake [registarska oznaka] marke Citroen C5 koji je bio osiguran kod tuženika. Tužitelj je pozvao policiju koja je sačinila zapisnik te je štetu temeljem zapisnika prijavio Hrvatskoj osiguravajućoj kući koji je osiguratelj autoceste, međutim, djelatnici autoceste su promtno na video ekranu primijetili automobil riječkih registracijskih oznaka koji je odbacio prometni znak na suprotnu stranu ceste te su odmah krenuli urediti cestu za siguran promet u smjeru kojim je nailazio tužitelj te je ekipa autoceste odmah nakon štetnog događaja doista i došla na mjesto štete. Tužitelj navodi da je na autu nastala šteta u visini od 14.000,00 HRK. Navodi da je platio trošak vuče u visini od 650,00 HRK.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava štetni događaj, osporava pasivnu legitimaciju, no priznaje visinu štete na vozilu u visini od 14.000,00 HRK, kao i nastale troškove vuče vozila u iznosu od 650,00 HRK. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u potvrdu I. Postaje prometne policije Split, zapisnik o izvidu štete, račun usluge prijevoza vozila tužitelja, račun popravka vozila tužitelja te ponudu, provedeno je vještačenje po vještaku Miši Bariću, izvršen je uvid u očitovanje Hrvatskih autocesta od 2. listopada 2025., vizualizaciju snimki dostavljenu od strane Hrvatskih autocesta, te je izvršen uvid u spis Općinskog prekršajnog suda u Splitu pod brojem Pp-12603/22.
4. Ocjenom ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan kako je odlučeno u izreci ove presude
5. Temeljem čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
6. Koje će činjenice uzeti kao dokaze odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku).
7. Uvidom u spis je utvrđeno da je tužitelj predložio sve dokaze relevantne za donošenje zakonite odluke do zaključenja prethodnog postupka, naročito u dijelu u kojem tuženi osporava da sud ne uzme u obzir dokaze dostavljene nakon zaključenja prethodnog postupka, međutim, isti dokaz je predložen još u samoj tužbi, a odnosi se na video zapis koji se nalazi u HOK osiguranju, odnosno kod Hrvatskih autocesta.
8. Također, nije sporno da se štetni događaj dogodio 16. veljače 2022. na autocesti A1 u Klisu, predio Konjsko, u kojoj je sudjelovao tužitelj sa svojim vozilom te je naletio na prometni znak kojeg je neposredno prije zbog neoprezne vožnje odbacio na suprotnu stranu automobil registarske oznake [registarska oznaka] koji je u vrijeme nezgode bio osiguran kod tuženika.
9. Sud je proveo vještačenje po vještaku Miši Bariću koji je u svom mišljenju naveo da je do prometne nezgode došlo u tunelu Konjsku, na kolniku s dva prometna traka u oba smjera. Prometni trakovi su razdvojeni markerima za razdvajanje prometa koji su postavljeni po sredini kolnika. Jedini izvor podataka o tijeku ove prometne nezgode je DVD snimka nadzornih kamera HAC-a na kojoj se vidi višestruko zanošenje NN osobnog vozila sa prikolicom kojom prilikom su dva markera pomjerena sa svojih pozicija. Jedan marker je odbačen uz lijevi rubu kolnika, dok je drugi pomjeren bliže središnjoj razdjelnoj liniji kolnika na prometni trak za vozila iz suprotnog smjera.
Na video snimci se ne vidi registarski broj [registarska oznaka] osobnog vozila niti je moguće razaznati marku i tip vozila. Također, iz snimke nije moguće očitovati se koji je bio razlog gubitka kontrole nad vozilom od strane vozača NN osobnog vozila. Na drugom dijelu snimke nadzorne kamere po nazivom „dvi gume“ vidi se nalet najvjerojatnije osobnog vozila tužitelja sa prednjim lijevim dijelom vozila na marker te prelaska oba lijeva kotača preko istog. Cijeneći dimenzije markera za razdvajanje prometa kao i činjenicu metalnog postolja markera radi stabilnosti navedena oštećenja na osobnom vozilu tužitelja mogla su nastati naletom prednjeg dijela vozila na marker te prelaskom lijevih kotača preko istog. Brzinu kretanja osobnog vozila tužitelja neposredno prije naleta na marker tehničkim putem nije moguće utvrditi. Za naglasiti je kako se, neposredno prije naleta na marker, osobno vozilo tužitelja kretalo sebi u desnom zavoju kojom prilikom je preglednost kolnika ispred vozila tužitelja bila smanjena.
10. Sud je zatražio od Hrvatskih autocesta da isti dostave podatak da li je vozilo sa video kamere u tunelu Konjsko na dan 16. veljače 2022. u 16:13:40 sati registarske oznake [registarska oznaka].
11. Hrvatske autoceste su dana 2. listopada 2022. dostavili dopis navodeći da uvidom u snimku nadzorne kamere u tunelu Konjsku od 16. veljače 2022. te kroz sustav naplate cestarine utvrdio da je riječ o vozilu registarske oznake [registarska oznaka].
12. Tužitelj na nalaz i mišljenje vještaka nije imao primjedbi, a tuženik se na nalaz i mišljenje vještaka nije posebno očitovao, pa je sud u cijelosti prihvatio nalaz sudskog vještaka smatrajući da je isti nalaz sačinjen objektivno, stručno i prema pravilima prometne struke.
13. Dakle, sud je utvrdio da se dana 16. veljače 2022. dogodila prometna nezgoda u tunelu Konjsko, na autocesti A1 Zagreb – Split, utvrđeno je da je u nezgodi sudjelovalo vozite registarske oznake [registarska oznaka] koje je na dan štetnog događaja sudjelovalo u nezgodi, što potvrđuju snimke nadzornih kamera, kao i naplatnih kućica te da je isto vozilo na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika. Također, iz cijelog spisa pa tako i spisa Općinskog prekršajnog suda u Splitu proizlazi da je tužitelj naletio na prometni znak i to marker za razdvajanje prometa kojeg je neposredno prije zbog neoprezne vožnje odbacio na suprotnu stranu ceste automobil registarske oznake [registarska oznaka] te je na isti prometni znak naletio tužitelj sa svojim vozilom na kojem je nastala šteta , a isti se kretao sebi u desnom zavoju kojom prilikom je preglednost vozila tužitelja bila smanjena.
14. Svi navodi tuženika glede osporavanja štetnog događaja, pasivne legitimacije pa tako i odgovornosti su neosnovani, paušalni. Tuženik nije u prilog svom negiranju dostavio niti jedan dokaz, što je isti dužan učiniti pa je sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja prema načelu tereta dokazivanja ( čl. 219. i 221a Zakona o parničnom postupku), kao i temeljem odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, jer šteta na vozilu tužitelja je nastala bez njegove krivnje.
15. Kako je tuženik priznao visinu materijalne štete pa i vuče vozila sud na tu okolnost nije provodio dokaze pa je iste iznose prihvatio u cijelosti, tako da je sud tužitelju dosudio traženih 15.000,00 HRK, odnosno 1.990,84 EUR. Sud je također dosudio kamate od dana štetnog događaja i to od 16. veljače 2022. pa nadalje, sve sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.
16. Sud je odbio tijek zateznih kamata na dosuđenu glavnicu, kako je tužitelj zatražio od 28. travnja 2021. do 15. veljače 2022. Sud smatra da se radi o omašci u pisanju tijeka zakonskih zateznih kamata od strane punomoćnika tužitelja pa je valjalo taj dio odbiti i odlučiti kao u izreci ove presude.
17. Zbog svega gore navedenog, sud je usvojio tužbeni zahtjev i odlučio u izreci kao pod točkom I.
18. Odluka o parničnom trošku tužitelja odnosi se na zastupanje tužitelja po punomoćniku odvjetniku i to temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku odmjeren prema odvjetničkoj Tarifi i to za sastav tužbe 100 bodova, podnesak 7.6.2022. 100 bodova, podnesak 3.11.2022. 100 bodova, ročište 27.3.2023. 100 bodova, ročište 13.2.2024. 100 bodova, ročište 23.5.2024. 100 bodova, podnesak 26.6.2024. 100 bodova, podnesak 29.1.2025. 100 bodova, ročišta 25.9.2025. 100 bodova, odnosno 900 bodova ili 1.800,00 EUR, tom iznosu treba dodati 25 % PDV-a tako da je trošak 2.250,00 EUR. Sud priznaje trošak vještačenja u iznosu od 265,45 EUR, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 33,18 EUR te pristojbu na presudu u iznosu od 66,36 EUR, tako da je ukupan trošak tužitelja u ovom postupku 2.614,99 EUR.
19. Sud nije dosudio tužitelju trošak objave presude iz razloga što navedeni trošak nije nužan obzirom da se presuda objavljuje putem e-oglasne ploče, a punomoćnici stranaka su u statusu e-komunikacije pa se navedena presuda može isti dan preuzeti kada je i objavljena.
U Zagrebu, 25. lipnja 2026.
Sutkinja
Ines Gutzmirtl Špehar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude putem ovog suda na Županijski sud pisanim podneskom u 3 primjerka.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćnicima
2. Tuženiku po punomoćnicima