Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-697/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Dubravke Butković Brljačić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Barbare Bosner članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica: 1.FŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], ..., ..., ... i 2.CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Željana Kosović, odvjetnica u Dubrovniku, protiv tuženika: 1. RŠ rođ. F, OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje ..., ..., ..., koje zastupa punomoćnik Cvijetko Rihter, odvjetnik u Dubrovniku, radi uspostave prijašnjeg stanja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-841/2022 od 26. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Uvaženjem žalbe tuženika preinačuje se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-841/2022 od 26. ožujka 2025. i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" I. Nalaže se tuženicima u roku 15 dana uspostaviti prijašnje stanje tako što će ukloniti izgrađeni zid koji se nalazi sa južne strane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dužine 7,4 m, širine 0,15 m i visine 0,7 m, te tužiteljicama na taj način omogućiti slobodan prolaz automobilom do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II.Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljima troškove postupka u iznosu od 2.349,99€, sa zateznom kamatom koja teče od dana 26.ožujka 2025 do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužiteljicama da tuženicima naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 2.510,95 eura, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška odbija.

III Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženicima u roku 15 dana uspostaviti prijašnje stanje tako što će ukloniti izgrađeni zid koji se nalazi sa južne strane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dužine 7,4 m, širine 0,15 m i visine 0,7 m, te tužiteljicama na taj način omogućiti slobodan prolaz automobilom do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina](točka I izreke). Tuženici su obvezani naknaditi tužiteljicama troškove postupka u iznosu od 2.349,99 eura sa zateznom kamatom tekućom od 26. ožujka 2025. do isplate(točka II izreke).

2. Protiv citirane presude žale se tuženici iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP), predlažući da se presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz obvezu naknade parničnog troška.

3. Tužiteljice su podnijele odgovor na žalbu u kojem negiraju sve žalbene navode tuženika kao neosnovane, predlažući da se žalba odbije i presuda suda prvog stupnja potvrdi, uz obvezu naknade troška sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljica da se tuženicima naloži uspostaviti prijašnje stanje tako što će ukloniti izgrađeni zid koji se nalazi sa južne strane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dužine 7,4 m, širine 0,15 m i visine 0,7 m, te tužiteljicama na taj način omogućiti slobodan prolaz automobilom do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] .

6. Sud prvog stupnja utvrđuje:

-da među strankama nije sporno da su u zemljišnim knjigama upisani suvlasnici kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], RŠ za ½ i sada pok. FŠL za ½ dijela;

-da nije sporno da su tuženici gradili zid kojim su onemogućili tužiteljice u prilazu automobilom na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da nisu sporne dimenzije odnosno visina, širina i dužina izgrađenog zida;

-da nije osnovan prigovor tuženika nedostatka aktivne legitimacije tužiteljica jer nije sporno da su tužiteljice kćerke sada pok. CŠL, iza kojega je javni bilježnik Dragan Musa iz [adresa] 12. svibnja 2023. donio rješenje o nasljeđivanju poslovni broj UPP-233/2022 prema kojem su tužiteljice zakonske nasljednice prvog nasljednog reda, te iako predmetna nekretnina nije uvrštena u ostavinsku masu ostavitelja, odredbom čl. 3. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje ZN) propisano je da se nasljeđuje zbog smrti fizičke osobe i u trenutku njezine smrti, a da je odredbom čl. 5. st. 2. ZN -a određeno da ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo;

-da u odnosu na tvrdnju tuženika koja je proizašla nakon vještačenja, a to da je sporni zid izgrađen na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da time tužiteljicama nedostaje aktivna legitimacija, među strankama nije bilo sporno što i koliko drže u posjedu i gdje su granice njihovih parcela na kojima je izgrađen sporni zid, niti da je vlasnik č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], DŠ smatrao da je zid izgrađen na njegovoj parceli, jer je upravo u dogovoru 2. tuženika OŠ i DŠ, prilikom betoniranja park inga na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađen sporni zid. K tome, tužiteljice da su kvalificirane posjednice dijela zemlje na kojoj je izgrađen zid, koji su gradili tuženici, smatrajući da zid grade na svojoj čestici zemlje; osim toga, budući da nije sporna granica sa susjednom č. zem. [katastarska čestica], pa ukoliko stranke nisu suglasne sa prikazanom granicom katastra tada iste mogu izraditi geodetski elaborat kojim bi se ta granica sukladno njihovom dogovoru evidentirala u katastarskom operatu na ispravan način ili mogu pokrenuti postupak uređenja međa te na takav način urediti međusobnu granicu između čestica;

-da zemljišne knjige odražavaju istinito i potpuno stvarno pravno i činjenično stanje zemljišta, pa kako osim iskaza 1. tuženice, nisu ponuđeni nikakvi drugi dokazi u pravcu da upis FŠL u suvlasničkom dijelu od ½ nije istinit, niti je 1. tuženica u tom pravcu postavila protutužbeni zahtjev kojim bi sud odlučivao o veličini njenog suvlasničkog dijela, da je svjedok ZŠ uopćeno iskazivao o kupnji predmetne nekretnine, sjeća se RŠ kao kupca, ali ne iskazuje o odnosu nje i sada pok. FŠL, niti o razlozima uknjižbe za po ½ dijela u zemljišnim knjigama, sud primjenom pravila o teretu dokazivanja, zaključuje da stanje upisa u zemljišnim knjigama u potpunosti odgovara stvarnom stanju prema kojemu su tužiteljice i 1. tuženica suvlasnice nekretnina u jednakim dijelovima;

-da je uviđajem suda sa vještakom geodetske struke Stjepanom Grmoljezom, a radi identifikacije prijepora, utvrđeno da je kč. [katastarska čestica] omeđena sa zapadne, sjeverne i južne strane betonskim zidom, dok se sa istočne strane nalazi nekretnina kč. [katastarska čestica] na kojoj su vidljiva dva objekta, s tim da jedan objekt čini kamp kućica, iza koje se nalazi montažni jednokatni objekt, isto kao i s desne strane kamp kućice;

-da se u nalazu i mišljenju vještaka navodi kako se do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pristupa betonskim putem, a sam ulaz na česticu od puta je ograđen lancem i metalnom ogradom. Na čestici 1334 nalazi se betonski parking i dio vrta, na sjevernom dijelu čestice 1334 neposredno do parkinga, nalazi se betonska pješačka staza koja je po boji betona izgrađena ranije od betonskog parkinga. Betonska staza se u naravi proteže cijelom sjevernim dijelom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od mora prema čestici 1333/2 k. o. [katastarska općina]. Na sjevernom dijelu čestice 1334 izgrađen je sporni betonski zid, a koji je na skici lica mjesta označen plavom bojom. Granica između čestica 1334 i 1335 na skici lica mjesta prikazana je s preklopljene kopije katastarskog plana jer na terenu nisu pronađeni nikakvi materijalni tragovi bilo kakvih suhozida niti kamenja koji bi upućivali na granicu između navedenih čestica zemlje te da bi se ista na osnov i materijalnih dokaza u geodetskom smislu mogla prihvatiti kao nesporna granica između čestica. Na dijelu kč. [katastarska čestica] nalazi se travnata površina na kojoj se nalazi kamp kućica neposredno uz betonski zid. Na istočnom dijelu tj. na dijelovima čestica 1335 i 1336 k. o. [katastarska općina] nalazi se metalna nadstrešnica ispod koje se nalazi kamp kućica, a južno od te nadstrešnice nalazi se montažni drveni stambeni objekt. Vještak je na fotografijama (list spisa 87) prikazao sporni izgrađeni betonski zid, prema čestici 1335 k. o. [katastarska općina], na kojoj je travnata površina i stablo masline te kamp kućica. Čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] graniči sa česticom 1334 koja je u naravi betonski plato namijenjen parkiranju;

-da su tužitelji prigovorili nalazu i mišljenju geodetskog vještaka u dijelu u kojem proizlazi da se sporni zid nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tvrdnjom da se između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi betonirana staza koja je izgrađena prema postojećoj pješačkoj stazi, da su se prilikom utvrđenja granica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] složili da granica između 1336 i 1335 k. o. [katastarska općina] ide sredinom betonirane staze i da su tako utvrđene i tri točke između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vidljivo iz elaborata investitora DŠ kojim su utvrđene granice čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji elaborat je priložio svom nalazu i mišljenju sudski vještak. Kako predmet elaborata nije bila čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tako nisu utvrđene granice između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i 1334 k. o. [katastarska općina], ali da je nesporno da se sporni zid nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne na 1334 k. o. [katastarska općina];

-da su tuženici dijelom prigovorili nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, u bitnom osporavajući zaključak vještaka u dijelu u kojem tvrdi da na terenu nisu zatečeni materijalni tragovi koji bi upućivali na postojanje suhozida na mjestu izgrađenog betonskog-spornog zida;

-da je vještak u odnosu na primjedbe tuženika o postojanju suhozida na mjestu spornog zida naveo da se u konkretnom slučaju ne radi o starom izvornom suhozidu nego se radi o naknadno poslaganim kamenjima uz betonski zid, a što je vidljivo iz fotografije koja se nalazi u sudskom spisu na kojoj je vidljiv betonski zid pored kojega nema nikakvih kamenja; da je isto također vidljivo iz geodetskih snimaka koje je izradio ĐŠ 2014., na kojoj je vidljivo protezanje kamenog suhozida uzduž južne granice čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok na geodetskom snimku kojeg su izradile Geovrtine 2018. kameni suhozid uopće nije prikazan. Zaključno, prema pravilima struke, kada na terenu nisu vidljive međašne oznake koje bi se u geodetskom smislu mogle prihvatiti kao granice katastarskih čestica niti postoje skice izmjere kojima bi se uspostavila granica, na skicama lica mjesta se granica između čestica ucrtava sa kopije katastarskog plana, a što je u konkretnom slučaju i napravljeno ;

-da u odnosu na primjedbe tužitelja te tvrdnju da su stranke dogovorile granicu između njihovih čestica 2004. te da ta granica ide sredinom betonske staze vještak primjećuje da na geodetskom snimku kojeg je izradio ĐŠ 2014 . ta granica nije na takav način prikazana, niti je prikazana na takav način u geodetskom snimku kojeg su izradile Geovrtine 2018. Stoga je zaključak vještaka da je zid izgrađen na čestici 1334 k. o. [katastarska općina];

-da je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje geodetskog vještaka te utvrdio da je zid izgrađen na dijelu čestice 1334 k. o. [katastarska općina];

-da je iskazima stranaka, posebno tuženika, jasno i nedvojbeno utvrđeno da su sporni zid gradili upravo tuženici te da za gradnju zida nisu imali suglasnost tužiteljica, niti su istu tražili;

-da provedenim dokazima nije utvrđeno da bi stranke postigle usmeni dogovor o diobi suvlasništva;

-da je iskazom svjedoka ZŠ utvrđeno da poznaje 1. tuženicu RŠ koja je od njegovog oca kupila parcelu u Slanom te da je nekretnina sa istočne i zapadne strane bila omeđena suhozidom do Domovinskog rata;

-da ako se uzme u obzir da je do tada(Domovinskog rata) postojao suhozid na čijem su mjestu tek 2022. tuženici izgradili zid, proizlazi da u razdoblju od 31 godine nije postojala nikakva fizička barijera između čestica 1335 i 1334 k. o. [katastarska općina], te da su izgradnjom puta i uz dozvolu vlasnika parcele 1334 k. o. [katastarska općina], DŠ, tužitelji mogli neometano pristupiti vozilom do svoje parcele, a što im je onemogućeno od strane tuženika izgradnjom spornog zida.

7. Slijedom izloženog, cijeneći da su stranke suvlasnici predmetnih nekretnina u jednakim dijelovima, da su tuženici samovlasno izgradili zid na mjestu suhozida koji nije postojao 31 godinu, a kojom gradnjom su onemogućili tužitelj ice u prilazu nekretnini, to bez obzira na ranije postojanje suhozida, sud utvrđuje da su tuženici svojim postupanjem trajno smetali tužiteljice u njihovom pravu korištenja navedene nekretnine. Naime, utvrđuje da je za veće popravke, dogradnje, nadogradnje, potrebna suglasnost svih suvlasnika, da su tuženici naručili ponovnu gradnju zida bez suglasnosti tužiteljica, te da su bez obzira na ranije postojanje suhozida, na opisani način izvršili posao koji premašuje okvire redovnog upravljanja stvari, odnosno koji predstavlja posao izvanredne uprave pa su dužni uspostaviti prijašnje stanje tako što će ukloniti izgrađeni zid.

8. Sud utvrđuje i da je intervenirao u tužbeni zahtjev tužitelj ica uskladivši ga sa nalazom i mišljenjem vještaka u dijelu opisa gdje se nalazi sagrađeni zid tako da je izostavljen opisni dio tužbenog zahtjeva koji je glasio "preko čest. zem. [katastarska čestica] upravo na dijelu gdje se nalazio sporni sagrađeni zid", upotrijebivši tekst "do č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]". , što da ne predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva, jer je identitet zahtjeva ostao isti.

9. Odluku o parničnom trošku donosi pozivom na odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23- dalje Tarifa).

10. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga, a pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 354. st. 2. ZPP -a na postojanje apsolutno bitnih povreda postupka, ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijane presude bila počinjena neka od navedenih povreda postupka, pa tako ni ona iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, na koju se sadržajno upire žalbenim navodima, budući da presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te je presudu moguće ispitati.

11. Nije počinjena ni bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP -a-ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev, izostavljajući opisni dio tužbenog zahtjeva koji je glasio "preko čest. zemlje [katastarska čestica] upravo na dijelu gdje se nalazio sporni sagrađeni zid", navodeći tekst "do č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Međutim, donošenjem pobijane presude sud prvog stupnja pogrešno je primijenio materijalno pravo.

13. Naime, provedenim geodetskim vještačenjem utvrđeno je da se predmetni zid nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo treće osobe, a koje utvrđenje je prihvatio i sud prvog stupnja.

14. S tim u vezi, angažirani geodetski vještak je usmeno saslušan pred sudom u odnosu na činjenicu na kojoj zemljišnoj čestici je izgrađen betonski zid, ustvrdio da je položaj zida do betonske staze, kojom prilikom na terenu nije bilo vidljivo postojanje fizičkih znakova prema kojima bi se utvrdila granica, kao što bi primjerice bili stari suhozidi, a koji bi upućivali da je riječ o granici između 1334 i 1335. U takvoj situaciji , kada na terenu ne postoje fizičke oznake, istaknuo je da se prihvaća granica ucrtana na katastarskom planu, koja je na ovaj način određena u njegovom nalazu i mišljenju. Također je ukazao da ukoliko ta granica između stranaka nije sporna, a ona u naravi ide drugačije nego na katastarskom planu, stranke mogu izraditi elaborat radi usklađenja granica na terenu i onoga u katastarskom operatu. Stoga je ustrajao da je sporni zid izgrađen na čestici 1334 k. o. [katastarska općina].

14.1. Na pitanje postoje li odstupanja katastarskog plana i stanja na terenu, vještak je odgovorio da odstupanja postoje svuda, budući da je plan izrađen još za vrijeme Austrougarske. Nekretnini koja je predmet spora prilazi se preko čestica 1328/4, 1331/1, 1333/1, 1331/2 i dalje na 1334, sa koje se pristupa na 1335. Riječ je o kolnom pristupu. Na čestici zemlje [katastarska čestica] prema čestici 1333/2 uz južnu granicu čestice, postavljeni su stupići između kojih postoji lanac. Ovo je jedini kolni pristup kojim se može prići do čestica 1335 i 1336, a po mišljenju vještaka taj se prilaz može okarakterizirati kao nerazvrstana cesta. Po dostupnim katastarskim podacima, skicama te onome što je vještak osobno svjedočio na licu mjesta, na mjestu izgrađenog betonskog zida na čest. 1334, prije nije postojao izgrađen nikakav zid, suhozid, niti bilo kakva prepreka. Vještak navodi da se koristi mjerilo 1:2880, te da bi se odstupanja plana i stanja na terenu do 2-3m u tom smislu smatralo prihvatljivim, a isto tako iz njegovog iskustva odstupanja mogu biti i veća. Obrazložio je da u odnosu na skice koje su izrađene od strane geodeta ĐŠ i C ,a koje su korištene za izradu nalaza i mišljenja, prva datira iz 2014., a prema njoj je granica između čestica 1333, 1334 i čestica 1335 i 1336, materijalizirana dijelom kamenim suhozidom koji se nalazi sa sjeverne strane betonske staze, uz napomenu da se zid nalazi na jugoistočnom dijelu čestice zemlje [katastarska čestica], a ne u njeno j cijeloj dužini, tj. njenoj južnoj granici. Na drugoj skici koja je izrađena od strane Geo Vrtina nalazi se betonski zid, ali samo na granici između čestica 1333 i 1336 i 1335, neposredno uz južnu granicu čestica 1335 i 1336. Slijedeća skica koja se odnosi na izrađeni geodetski elaborat od strane ureda ovlaštenog inženjera geodezije ĐŠ, granica između čestica 1333/2 i čestica 1335, 1336, prikazana je sredinom betonske staze, što znači da su u tom dijelu stranke dogovorno utvrdile granicu i takva granica je provedena u katastarskom operatu. U odnosu na granicu između čestica 1334 i 1335 na ovoj skici granica je prikazana sa kopije katastarskog plana, a također na istoj skici nije vidljivo , kao i na prethodnim skicama, postojanje betonskog zida, niti ikakvih međnih oznaka koje bi nedvojbeno upućivale da se radi o granici između navedenih čestica tj. ne postoje nikakvi suhozidi, stari suhozidi niti kakva kamenja na terenu.

14.2. Nadalje je geodetski vještak istaknuo da se granica u postupku uređenja međa u pravilu izrađuje na temelju pisanih suglasnosti svih suvlasnika nekretnina , te da bi tako i u ovom slučaju granica između čest. zem. [katastarska čestica] te čestica 1335 i 1336 trebala biti popraćena takvom dokumentacijom, a što je provjerljivo kod nadležnog ureda za katastar. Posebno je naglasio da bi u odnosu na granicu između 1334 i 1335 trebalo izraditi novi geodetski elaborat prema kojem bi se ta granica utvrdila, jer se ne može uzeti da je granica utvrđena time što je u posebnom elaboratu koji se odnosio na česticu 1333/2 utvrđivana granica prema čestici 1336 odnosno 1335. Prema tome, a u skladu sa katastarskim operatima sporni zid se nalazi na čestici 1334 k. o. [katastarska općina].

15. S obzirom da su provedenim geodetskim vještačenjem otklonjeni prigovori stranaka, razjašnjeno i utvrđeno relevantno stanje katastarskog operata, kako je prethodno obrazloženo osnovom pisanog i usmenog nalaza i mišljenja geodetskog vještaka, nedvojbenim je utvrđeno da se sporni zid nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16. Stoga, a kako stranke nisu suvlasnici nekretnine oznake 1334 k. o. [katastarska općina] na kojoj je sagrađen predmetni zid, nisu ostvarene materijalnopravne pretpostavke , kako aktivne, tako i pasivne legitimacije, da bi se prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljica.

17. Iz ovih je razloga presuda suda prvog stupnja preinačena i na temelju odredbe iz čl. 373. t. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.

18. Sukladno odredbi 166. st. 2. ZPP-a valjalo je odlučiti o cjelokupnim troškovima postupka.

19. Tuženici su u cijelosti uspjeli u postupku, pa im je na temelju odredbe čl. 154. st.1. i čl. 155. ZPP-a, te označene vrijednosti predmeta spora od 1.327,23 eura, dosuđen trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku, i to za sastav odgovora na tužbu prema Tbr. 8.1. Tarife u iznosu od 200,00 eura, pristupa ročištima 17. listopada 2023., 8. ožujka i 26. studenoga 2024., te 20. veljače 2025. prema Tbr. 9.1. Tarife u iznosima od po 200,00 eura, sastava podneska od 10. lipnja 2024. prema Tbr. 8.1. Tarife u iznosu od 200,00 eura i podneska od 26. rujna 2024. prema Tbr. 8.3. Tarife u iznosu od 100,00 eura, ukupno 1.300,00 eura, PDV od 25% u iznosu od 325,00 eura, što iznosi ukupno 1.625,00 eura. Tuženicima je priznat i trošak predujma za provedeno vještačenje u ukupnom iznosu od 520,36 eura. Nadalje, tuženicima je priznat i trošak sastava žalbe prema Tbr. 10.1. Tarife u iznosu od 250,00 eura i PDV od 62,50 eura, te plaćene pristojbe na žalbu u iznosu od 53,09 eura, ukupno 365,59 eura. Slijedom navedenog ukupan trošak prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka koji je priznat tuženicima iznosi 2.510,95 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška odbijen kao neosnovan

20. Tužiteljicama nije dosuđen trošak sastava odgovora na žalbu pozivom na odredbu iz čl. 155. st. 1. ZPP-a.

U Rijeci, 19. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća

Duško Abramović