REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Omišu
Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš
Pp-12755/2023-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Matee Jonjić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika "Tunić" j.d.o.o. i drugookrivljenika ŽH, zbog prekršaja iz članka 14. stavka 3. i članka 93. stavka 2. točke 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.), kažnjivog po članku 229. stavku 1. točka 3. i točka 46. i stavku 2. istog Zakona, članku 112. stavku 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 145/18., 102/19., 84/21., 119/22.), kažnjivog po članku 172. stavku 2. točka 5. i stavku 3. istog Zakona i članku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13., 137/13., 98/19. i 33/23.), kažnjivog po članku 150. stavku 1. i 3. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, pod KLASA: UP/I-116- 02/23-01/399, URBROJ: 443-02-03-10-23-3 od 13. listopada 2023., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 18. lipnja 2026. u bez nazočnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, 19. lipnja 2026. bez nazočnosti stranaka, objavio je i
p r e s u d i o j e
Prvookrivljeni: TUNIĆ j.d.o.o., za proizvodnju i usluge, OIB: 42494558320 sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavana pravna osoba,
Drugookrivljeni: ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ž i ĆH, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, kao odgovorna osoba pravne osobe "Tunić" j.d.o.o. – direktor, zastupa Društvo pojedinačno i samostalno,
k r i v i s u
I. što prvookrivljenik "Tunić" j.d.o.o. kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik ŽH kao odgovorna osoba prvookrivljenika nisu s radnicom AH, koja je radila od 1. studenog 2022. do 30. studenog 2022. godine na poslovima prodavačice u pekarnici "Aroma" u [adresa], koja posluje u sastavu Tunić j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa] sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, a niti su mu prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,
dakle, kao pravna i odgovorna osoba, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu izdali radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,
čime su počinili prekršaj iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu, kažnjivo za prvookrivljenika po članku 229. stavku 1. točka 3. Zakona o radu, a za drugookrivljenika po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točka 3. Zakona o radu,
II. što prvookrivljenik "Tunić" j.d.o.o. kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik ŽH kao odgovorna osoba prvookrivljenika nisu za radnicu AH, koja je radila od 1. studenog 2022. do 30. studenog 2022. godine na poslovima prodavačice dostavili podatke o početku osiguranja u zakonskim rokovima, odnosno najranije 8 (osam) dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dakle, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nisu prijavili osiguranje radnika u propisanom roku,
dakle, kao pravna i odgovorna osoba, nisu prijavili osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili su to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.),
čime su počinili prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo za prvookrivljenika na temelju članka 172. stavka 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, a za drugookrivljenika kažnjivo na temelju članka 172. stavak 3. u vezi sa stavkom 2. točka 5. citiranog Zakona,
III. što prvookrivljenik "Tunić" j.d.o.o. kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik ŽH kao odgovorna osoba prvookrivljenika nisu za radnicu AH, koja je radila od 1. studenog 2022. do 30. studenog 2022. godine na poslovima prodavačice u roku od 8 (osam) dana od nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,
dakle, kao pravna i odgovorna osoba nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.),
čime su počinili prekršaj iz članka 120. stavka 4. u vezi s člankom 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjivo za prvookrivljenika po članku 150. stavku 1. podstavak 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a za drugookrivljenika po članku 150. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 2.
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,
IV. što prvookrivljenik "Tunić" j.d.o.o. kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik ŽH kao odgovorna osoba prvookrivljenika nisu radnici AH, koja je radila od 1. prosinca 2022. do 10. srpnja 2023. godine na poslovima prodavačice isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor za 2022. i 2023. godinu, a niti su radnici dostavili obračun dugovane naknade za neiskorišteni godišnji odmor u zakonom propisanim rokovima, odnosno do 31. srpnja 2023.,
dakle, kao pravna i odgovorna osoba nisu radniku dostavili obračun dugovane naknade za neiskorišteni godišnji odmor,
čime je prvookrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 93. stavka 2. točke 2. Zakona o radu kažnjiv po članku 229. stavak 1. točka 46. Zakona o radu, a ŽH kao odgovorna osoba počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. u vezu sa člankom 229. stavkom 1. točkom 46. Zakona o radu.
Na temelju citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) se prvookrivljenoj pravnoj osobi Tunić j.d.o.o.
u t v r đ u j e
za djelo pod I) novčana kazna u iznosu od 1.500,00 (tisuću petsto) eura, za djelo pod II) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura,
za djelo pod III) novčana kazna u iznosu od 1.500,00 (tisuću petsto) eura, za djelo pod IV) novčana kazna u iznosu od 1.500,00 (tisuću petsto) eura,
te se odgovornoj osobi u pravnoj osobi ŽH na temelju citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j e
za djelo pod I) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura, za djelo pod II) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura, za djelo pod III) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura, za djelo pod IV) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura.
Na temelju članka 39. stavka 1. točka 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima se
i z r i č e
prvookrivljenoj pravnoj osobi „Tunić“ j.d.o.o.
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 4.800,00 (četiri tisuće osamsto) eura,
drugookrivljeniku ŽH kao odgovornoj osobi
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 800,00 (osamsto) eura.
Okrivljenici su dužni izrečenu novčanu kaznu uplatiti u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti presude, po priloženim uplatnicama.
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne plate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne odnosno pravna osoba iznos od 3.200,00 eura, a ŽH kao odgovorna osoba iznos od 533,33 eura, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
Okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti novčani iznos od po od 90,00 eura (devedeset) eura - svaki, u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti presude po priloženim uplatnicama.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Split, pod gore navedenim brojem podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.
2. Po primitku navedenog optužnog prijedloga sud je pregledao dokaze koji prileže spisu, kao i cjelovit predmetni prekršajni spis, te utvrdio da su se ostvarili uvjeti iz članka 161. stavka 7. i članka 230. istog Zakona za izdavanje prekršajnog naloga.
2.1. Protiv prekršajnog naloga okrivljenici su pravodobno podnijeli prigovor zbog poricanja prekršaja pa je na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona prekršajni nalog stavljen izvan snage i održana je glavna rasprava.
3. Na glavnu raspravu zakazanu za 18. lipnja 2026. nije pristupio uredno pozvani okrivljenik, unatoč tome što je u pozivu na ročište bio upozoren da se, ukoliko se ne odazove, rasprava može provesti i donijeti presuda bez njegove nazočnosti. Pored toga, okrivljeniku je u pozivu istaknuto da svoju obranu može iznijeti pisanim podneskom pa je uručivanjem poziva odnosno optužnog akta te davanjem odgovarajućih pouka i upozorenja, istom omogućeno sudjelovanje u postupku, to jest pružena mu je mogućnost da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete te iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist.
3.1. Kako je prisutnost na raspravi pravo, a ne obveza okrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njegovoj dispoziciji, a realizaciju istog okrivljenik je propustio svojom voljom i svoj izostanak nije opravdao, a svoju obranu je već iznio u prigovoru na prekršajni nalog ovog Suda, te kao pisanu obranu upućenu putem elektronske pošte dana 22. i 29. listopada 2024. i 9. siječnja 2026., glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika, budući da je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njegovo ispitivanje, kod iskazane pasivnosti i pouzdanosti postojeće dokazne građe; nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.
4. U dokaznom postupku je pročitan prigovor okrivljenika na Prekršajni nalog ovog suda broj Pp-12755/2023-4, obrane okrivljenika dostavljene putem elektronske pošte dana 22. i 29. listopada 2024. i 9. siječnja 2026., ispitana je svjedokinja LH, viša inspektorica rada u Državnom inspektoratu, Područni ured Split, pročitan je zapisnik o saslušanju svjedoka AH od 26. rujna 2023., ugovor o radu na određeno vrijeme za radnicu AH kod poslodavca Tunić j.d.o.o. od 1. prosinca 2022., obrazac eM-1PHZMO za radnicu AHprijava o početku osiguranja od 2. prosinca 2022., obrazac eM-2P za radnicu AHprijava o prestanku osiguranja od 10. srpnja 2023., obavijest iz članka 109a Prekršajnog zakona od 12. listopada 2023., obrazac JOPPG-izvješće o primitcima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 27. listopada 2023. za pravnu osobu Tunić j.d.o.o., porezna kartica za radnicu AH za 2023. godinu, izvod iz bankovne transakcije Kent bank d.d. Zagreb, odnosno izvadak broj: 124 na dan 27. listopada 2023., te izvadak broj 35 na dan 7. ožujka 2024., potvrda o zaprimanju obrasca JOPPG-za pravnu osobu Tunić j.d.o.o., pisana obrana okrivljenika od 29. listopada 2024., te potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske na ime okrivljenika.
4.1. U svom prigovoru na Prekršajni nalog ovog suda broj Pp-12755/2023-4 od 17. studenog 2023. okrivljenici su u bitnome naveli da je Tunić d.o.o. ispunio sve svoje obveze prema radnici AH u pogledu isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor za 2022. i 2023. godinu, u prilog čemu je dostavio obrazac JOPPG-izvješće o primitcima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 27. listopada 2023. za pravnu osobu Tunić j.d.o.o., poreznu karticu za radnicu AH za 2023. godinu, izvod iz bankovne transakcije Kent bank d.d. Zagreb, izvadak broj: 124 na dan 27. listopada 2023. te potvrdu o zaprimanju obrasca JOPPG-za pravnu osobu Tunić j.d.o.o.. Nadalje su istaknuli kako smatraju da se sva postupanja Tunić j.d.o.o. u pogledu radnih odnosa i obveza prema radnicima provode u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske, a što uključuje i pravovremenu isplatu naknada za neiskorišteni godišnji odmor.
4.2. U svojoj obrani – podnesci okrivljenika od 22. i 29. listopada 2024. i 9. siječnja 2026., okrivljenik je naveo kako je sve svoje obveze u predmetu u cijelosti podmirio, uključujući uplatu kazne, te sva dugovanja prema bivšoj zaposlenici i nadležnim institucijama, u prilog čemu je dostavio izvod iz bankovne transakcije Kent bank d.d. Zagreb, odnosno izvadak broj: 124 na dan 27. listopada 2023., te izvadak broj 35 na dan 7. ožujka 2024..
4.3. U dokaznom postupku je na glavnoj raspravi održanoj 18. lipnja 2026. za koju su okrivljenici uredno zaprimili poziv, a svoj izostanak nisu opravdali, u svojstvu svjedoka ispitana LH, viša inspektorica rada u Državnom inspektoratu, Područni ured Split , pri čemu je sukladno konfrontacijskom načelu i načelu jednakosti oružja poštovano pravo okrivljenika da ispita svjedoka, odnosno uredno uručenim pozivom okrivljeniku za naznačeno ročište, na kojem je ispitana viša inspektorica rada, istom je omogućeno da sudjeluje na navedenom ročištu i postavlja pitanja svjedoku, te su mu omogućena sva prava zajamčena Zakonom i Ustavom Republike Hrvatske, što isti nije iskoristio niti je svoj izostanak opravdao. Nakon što je upoznata za svih zakonom propisanim upozorenjima za svjedoke, LH, viša inspektorica rada u Državnom inspektoratu, Područni ured Split je iskazivala da se sjeća kako je kod poslodavca Tunić j.d.o.o. otišla u nadzor 23. rujna 2023. godine u pekarnicu Aroma u [adresa], temeljem predstavke AH koja je prijavila da je za navedenog poslodavca radila određeni period na crno te da nije koristila godišnji odmor za 2022. godinu i 2023. godinu. U inspekcijskom nadzoru da je iz dostavljene radno pravne dokumentacije poslodavca i iz izjave AH koja je saslušana u svojstvu svjedoka utvrdila da je ista u periodu od 1. studenog 2022. do 1. prosinca 2022. za poslodavca Tunić j.d.o.o. radila bez ugovora o radu i bez pisane potvrde ugovora o radu te je za navedeni period poslodavac nije prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Također da je utvrdila da radnica nije koristila razmjerni dio godišnjeg odmora za 2022. godinu niti za 2023. godinu, da joj poslodavac nije isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji odmor po prestanku radnog odnosa te da joj nije u zakonom propisanim rokovima uručio obračun dugovane naknade za neiskorišteni godišnji odmor.
4.4. Nakon što je utvrđeno da je oštećenica AH odbila primitak poziva za ispitivanje u svojstvu svjedoka na zakazanoj glavnoj raspravi, Sud je u dokaznom postupku, pročitao Zapisnik o saslušanju oštećenice AH, sačinjen dana 26. rujna 2023. pred Državnim inspektoratom Republike Hrvatske, Područnim uredom Split, Službom za nadzor radnih odnosa u kojem je ista upoznata sa zakonskim upozorenjima koja joj kao svjedoku pripadaju, nakon čega je iskazivala: "Kod poslodavca Tunić j.d.o.o., sa sjedištem u [adresa] radila sam od 1. studenog 2022. do 6. srpnja 2023. godine. Poslodavac me na HZMO i HZZO prijavio tek 1. prosinca 2022. godine, što znači da sam od 1. studenog 2022. do 1. prosinca 2022. godine radila "na crno". S poslodavcem nisam prije početka rada sklopila pisani ugovor o radu, a niti mi je isti dostavio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu za čitavo vrijeme rada kod istog. Obavljala sam poslove prodavačice u pekari, u punom radnom vremenu. S poslodavcem sam usmeno dogovorila plaću u iznosu od 5.000,00 kuna. U lipnju 2023. godine dogovorila sam, također usmeno s poslodavcem plaću u iznosu od 800 eura. Do travnja 2023. godine poslodavac mi je isplaćivao plaću "na ruke". Plaće za 05/2023., 06/2023., i 07/2023. godine poslodavac mi je isplatio preko tekućeg računa. Poslodavac mi nije u cijelosti isplatio plaću za 05/2023. i 06/2023. odnosno za ta dva mjeseca ostao mi je dužan oko 350 eura, odnosno po 170 ili 180 eura za svaki od navedenih mjeseci. Godišnji odmor nikako nisam koristila za 2022. godinu kao niti za 2023. godinu, a poslodavac mi nije po prestanku radnog odnosa isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Obračune za dugovane plaće kao niti obračun za neiskorišteni godišnji odmor nisam do danas dobila."
4.5. U dokaznom postupku je pročitan Ugovor o radu na određeno vrijeme od 1. prosinca 2022. zaključen između pravne osobe Tunić j.d.o.o., [adresa] kao poslodavca i AH kao radnika, koji je zaključen za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme i to za razdoblje od 10. srpnja 2023. zbog povećanog obima posla za obavljanje poslova prodavačice u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno, radno vrijeme započinje u 6:00 i završava u 14:00 sati, za što radnici pripada osnovna bruto plaća u iznosu od 6.200,00 kuna. Ugovor su vlastoručno potpisali AH kao radnik te ŽH za poslodavca Tunić j.d.o.o. [adresa].
4.6. Uvidom u obrazac Prijave o početku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Obrazac eM-1P od 30. studenog 2022. razvidno je kako je AH kod pravne osobe Tunić j.d.o.o. zasnovala radni odnos na poslovima prodavačice, prijava za osiguranika je navedenom fondu podnesena dana 30. studenog 2022. i zavedena pod ID brojem: 6678446, a kao datum stjecanja svojstva osiguranika je naveden datum 1. prosinca 2022.
4.7. Uvidom u obrazac Prijave o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Obrazac eM-2P od 10. srpnja 2023. razvidno je kako je za radnicu AH prestalo svojstvo osiguranika kod poslodavca Tunić j.d.o.o., pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje sa danom 10. srpnja 2023. zbog isteka ugovora o radu na određeno vrijeme.
4.8. U dokaznom postupku je pročitan i izvod iz bankovne transakcije Kent bank d.d. Zagreb, odnosno izvadak broj: 124 na dan 27. listopada 2023., te izvadak broj 35 na dan 7. ožujka 2024. iz kojih je razvidno da su u korist AH **.**.2023. izvršene dvije uplate po osnovi naknade za godišnji odmor i to uplata u visini od 218,88 eura i uplata u visini od 72,96 eura, te da je 7. ožujka 2024. izvršena u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske uplata u ukupnom iznosu od 3.536,72 eura uz poziv na broj PN, UP/I-471-02/24-01/8.
5. Iz spisa je izdvojen kao nezakonit dokaz Zapisnik o obavljenom inspekcijom nadzoru KLASA: 116-0223-01/4191, URBROJ: 443-02-03-10-23-2 od 29. kolovoza 2023. godine koji sadrži iskaz radnice ĆH i GH, te Zapisnik o obavljenom inspekcijom nadzoru 116-0223-01/4191, URBROJ: 443-02-03-10-23-1 od 12. listopada 2023. godine koji sadrži iskaz okrivljenika ŽH, RH, GH i ĆH. Naime, sukladno odredbama članka 158. stavka 7. i 8. Prekršajnog zakona, da bi se saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju okrivljenika mogla koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odgovarajućim odredbama članka 272.
– članka 282. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11. 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Oluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22.) budući da na to izravno upućuje odredbe članka 171. – članka 173. Prekršajnog zakona, a što ovdje nije slučaj te se takav zapisnik ne može upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku.
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u kojem je Sud sve izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje terete okrivljenike i koje im idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, cijeneći sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, a posebice cijeneći sadržaj svjedočkog iskaza više inspektorice rada LH, koja je kao službena osoba postupala u predmetnom postupku, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje, činjenično opisane i pravno označene u izreci presude. Naime predmetni svjedočki iskaz se može smatrati istinitim i vjerodostojnim, pogotovo kada se uzme u obzir da je svjedokinja i sa vremenskim odmakom od dvije godine detaljno okolnosno opisala tijek inspekcijskog nadzora i utvrđeno činjenično stanje, a okrivljenici nisu dostavili eventualne materijalne dokaze niti predložili svjedoka kojima bi eventualno pobijali gornje navode, već su samo paušalno tvrdili kako su sve svoje obveze te sva dugovanja prema bivšoj zaposlenici i nadležnim institucijama u predmetu u cijelosti podmirili.
7. Odredbom članka 14. stavka 3. Zakona o radu propisano je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
7.1. Materijalnom odredbom članka 14. stavka 5. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.
7.2. Kažnjivom odredbom članka 229. stavka 1. točka 3. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, dok je u stavku 2. propisano da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kazniti odgovorna osoba pravne osobe.
7.3. Materijalnom odredbom članka 93. stavka 1. i 2. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni, Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju, te obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.
7.4. Kažnjivom odredbom članka 229. stavka 1. točka 46. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.), dok je u stavku 2. propisano da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
7.5. Materijalnom odredbom članka 112. stavka 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju i to podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.
7.6. Materijalnom odredbom članka 9. stavka 1. točka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da su obvezno osigurani radnici, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, zaposleni na državnom području Republike Hrvatske.
7.7. Kažnjivom odredbom članka 172. stavka 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.), dok je u stavku 3. istog članka propisano da će se za postupke iz stavka 2. ovoga članka kazniti za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura.
7.8. Materijalnom odredbom članka 7. stavka 1. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da se na obvezno zdravstveno osiguranje, prema ovom Zakonu, obvezno osiguravaju i stječu status osiguranika osobe u radnom odnosu, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske.
7.9. Materijalnom odredbom članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da se prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.
7.10. Kažnjivom odredbom članka 150. stavka 1. podstavak 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.), dok je u stavku 2. istog članka propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavaka 1. ovoga članka.
8. Okrivljenici u prigovoru na Prekršajni nalog ovog suda, a niti u provedenom postupku nisu osporavali da prvookrivljenik "Tunić" j.d.o.o. kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik ŽH kao odgovorna osoba prvookrivljenika nisu s radnicom AH, koja je radila od 1. studenog 2022. do 30. studenog 2022. godine na poslovima prodavačice u pekarnici "Aroma" u [adresa], koja posluje u sastavu Tunić j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa] sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, a niti su istoj prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, da nisu za navedenu radnicu dostavili podatke o početku osiguranja u zakonskim rokovima, odnosno najranije 8 (osam) dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, te da nisu za istu radnicu za period od 1. studenog 2022. do 30. studenog 2022. godine, u roku od 8 (osam) dana od nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, a okrivljenici su izričito osporavali isključivo dio optužbe kojom se terete da nisu radnici AH, koja je radila od 1. prosinca 2022. do 10. srpnja 2023. godine na poslovima prodavačice isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor za 2022. i 2023. godinu.
9. Budući okrivljenici nisu tijekom postupka izričito osporavali okolnost da je radnica AH, radila od 1. studenog 2022. do 30. studenog 2022. godine na poslovima prodavačice u pekarnici "Aroma" u [adresa], koja posluje u sastavu Tunić j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa], iako s istom nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, niti su joj prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a navedena okolnost nedvojbeno proizlazi iz iskaza navedene radnice koja je ispitana u svojstvu svjedoka nakon što je upozorena na posljedice davanja lažnog iskaza, te svim pravima koja joj kao svjedoku pripadaju u postupku i ista je iskazivala da je od 1. studenog do 1. prosinca 2022. kod okrivljenika radila "na crno", te da s poslodavcem nije prije početka rada sklopila pisani ugovor o radu, a niti joj je isti dostavio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, što je tijekom inspekcijskog nadzora utvrdila i viša inspektorica rada LH, nesporno su okrivljenici opisanim i utvrđenim ponašanjem počinili prekršaj iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu, kažnjivo za prvookrivljenika po članku 229. stavku 1. točka 3. Zakona o radu, a za drugookrivljenika po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točka 3. Zakona o radu.
10. Kako je sukladno iskazima naprijed citiranih svjedoka, koju okolnost okrivljenici u postupku nisu posebno osporavali neprijeporno utvrđeno da prvookrivljenik Tunić j.d.o.o. kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik ŽH kao odgovorna osoba prvookrivljenika nisu za radnicu AH, koji je radila od 1. studenog 2022. do 30. studenog 2022. godine na poslovima prodavačice dostavili podatke o početku osiguranja u zakonskim rokovima, odnosno najranije 8 (osam) dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a što su bili dužni učiniti, sukladno obvezi iz naprijed citirane odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, već su prijavu na obavezna osiguranja za imenovanu radnicu podnijeli tek dana 30.studenog 2022. sa početkom osiguranja od 1. prosinca 2022., što je vidljivo uvidom u obrazac Prijave o početku osiguranja Hrvatskog zavod za mirovinsko osiguranje Obrazac eM-1P od 30. studenog 2022., Sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici opisanom i utvrđenom radnjom povrijedili odredbu članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i time ostvarili sva pravna obilježja djela prekršaja, kažnjivo za prvookrivljenika kao poslodavca pravnu osobu temeljem članka 172. stavka 2. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, a za drugookrivljenika kao odgovornu osobu prvookrivljenika temeljem članka 172. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. točkom 4. citiranog Zakona, opisanog u izreci presude pod točkom II.
11. Budući prvookrivljenik "Tunić" j.d.o.o. kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik ŽH kao odgovorna osoba prvookrivljenika nisu najkasnije do 9. studenog 2022., odnosno u roku od 8 (osam) dana od nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, odnosno početka rada, nisu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za radnicu AH, koji je od 1. studenog 2022. do 10. srpnja 2022. godine radila na poslovima prodavačice već su prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje za imenovanu radnicu podnijeli tek dana 30. studenog 2022., navodeći u predmetnom Obrascu eM-1P dan 1. prosinca 2022. kao datum stjecanja svojstva osiguranika kod nadležnog tijela obveznog mirovinskog osiguranja, a samim tim nastavno, putem elektroničke prijave i identifikacije podataka u bazi podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, a što su bili dužni učiniti, sukladno obvezi iz naprijed citirane odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici opisanom i utvrđenom radnjom počinili prekršaj opisan u članka 120. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjivo za prvookrivljenika kao poslodavca pravnu osobu po članku 150. stavku 1. istog Zakona, a za drugookrivljenika kao odgovornu osobu prvookrivljenika po članku 150. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. istog Zakona, opisanog u izreci presude pod točkom III.
12. Vezano uz prekršaj gdje se okrivljenicima stavlja na teret da nisu radnici AH, koja je radila od 1. prosinca 2022. do 10. srpnja 2023. godine na poslovima prodavačice isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor za 2022. i 2023. godinu, a niti su radnici dostavili obračun dugovane naknade za neiskorišteni godišnji odmor u zakonom propisanim rokovima, odnosno do 31. srpnja 2023., Sud je cijenio neosnovanom i neargumentiranom obranu okrivljenika koji se tvrdili da su ispunili sve svoje obveze prema radnici AH u pogledu isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor za 2022. i 2023. godinu, te da se sva postupanja Tunić j.d.o.o. u pogledu radnih odnosa i obveza prema radnicima provode u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske, a što uključuje i pravovremenu isplatu naknada za neiskorišteni godišnji odmor. Naime, odredbom članka 93. stavka 1. i 2. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni, a Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju, te obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju, dok u konkretnom slučaju okrivljenici nisu dostavio nikakav dokaz da bi imenovanoj radnici u navedenim zakonskim rokovima dostavili obračun dugovane naknade za neiskorišteni godišnji odmor, odnosno sa krajnjim rokom do 31. srpnja 2023., već su na navedenu okolnost samo dostavili izvod iz bankovne transakcije Kent bank d.d. Zagreb, odnosno izvadak broj: 124 na dan 27. listopada 2023. iz kojeg je razvidno da su isti u korist AH, **.**.2023., dakle nakon proteka zakonom propisanog roka, izvršili dvije uplate po osnovi naknade za godišnji odmor i to uplatu u visini od 218,88 eura i uplatu u visini od 72,96 eura. Dakle, opisanim i utvrđenim ponašanjem, odnosno isplatom dugovane naknade za neiskorišteni godišnji odmor, nakon proteka roka od 31. srpnja 2023. u odnosu na radnicu AH koja je kod okrivljenika bila zaposlena do 10. srpnja 2023. i u odnosu na koju nisu priložili nikakav dokaz da bi istoj dostavili obračun dugovane naknade za neiskorišteni godišnji odmor u naprijed navedenih rokovima, okrivljenici su nedvojbeno postupili suprotno odredbi članka 93. stavka 2. točke 2. Zakona o radu, te time pravna osoba Tunić j.d.o.o. ispunila bitna obilježja prekršaja kažnjivog po članku 229. stavak 1. točka 46. Zakona o radu, a ŽH kao odgovorna osoba počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. u vezu sa člankom 229. stavkom 1. točkom 46. Zakona o radu.
13. Nadalje, Sud nije mogao prihvatiti obranu okrivljenika koji je u svojoj obrani tražio da ga se oslobodi optužbe iz razloga što je platio kaznu u Državni proračun Republike Hrvatske, na koju okolnost je priložio Izvod iz bankovne transakcije Kent bank d.d. Zagreb, odnosno izvadak broj 35 na dan 7. ožujka 2024. iz kojeg je razvidno da je 7. ožujka 2024. izvršena u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske uplata u ukupnom iznosu od 3.536,72 eura uz poziv na broj PN, UP/I-471-02/24-01/8. Naime, u predmetnom postupku nije dokazano da bi Državni inspektorat Republike Hrvatske u konkretnom slučaju primijenio niti jednu upravnu mjeru koja se odnosi na činjenični opis radnje prekršaja naveden u optužnom prijedlogu i ista bio imala kaznenu narav na način da bi bila uvjetovana uplatom novčanog iznosa u Državni proračun RH i bila kompatibilna sa novčanom kaznom, a iz same oznake priložene uplate je nedvojbeno da se radi o uplati po izdanom prekršajnom nalogu pod oznakom KLASA: UP/I-471- 02/24-01/8, neimenovanog izdavatelja koji je korisnik Državnog proračuna Republike Hrvatske, za prekršaj počinjen u 2024. godini, kada je ovaj postupak već bio u tijeku, odnosno da se priložena uplata ne može nikako odnositi na bilo koji prekršaj koji je predmetnom ovog prekršajnog postupka.
14. Prilikom odmjeravanja sankcije za počinjene prekršaje, sud je uzeo u obzir sve relevantne okolnosti koje utječu na vrstu i visinu sankcije, pa tako težinu prekršaja, način počinjenja i nastale posljedice, posebno uzimajući u obzir kao olakotne okolnosti prekršajno nekažnjavanje okrivljenika zbog istovrsnog prekršaj, te okolnost da su u međuvremenu okrivljenici ispuni svoja materijalna dugovanja prema radnici AH, dok otegotnih okolnosti na stani okrivljenika sud nije pronašao. Primjenom članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima su utvrđene pojedinačne novčane kazne za svako pojedino djelo u iznosima navedenim u izreci presude, uzimajući u obzir naprijed navedene olakotne okolnosti, nakon čega je okrivljenicima izrečena ukupna novčana kazna i to prvookrivljeniku u iznosu od 4.800,00 eura, a drugookrivljeniku u iznosu od 800,00 eura, smatrajući da će se izrečenim novčanim kaznama, ostvariti svrha kažnjavanja kako opće tako i specijalne prevencije te da će se okrivljenici ubuduće kloniti učina istih i sličnih prekršaja, pa ovaj Sud smatra kako su kazne individualizirane s obzirom na osobe počinitelja, kao i na stupanj prekršajne odgovornosti, te je uvjerenja kako su izrečene kazne dovoljne da bi počinitelji shvatili neprimjernost svog ponašanja.
14.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
15. Budući su okrivljenici proglašeni krivim temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezni su naknaditi troškove postupka, a koji temeljem članka 138. stavka 2. točke 3. istog Zakona predstavljaju paušalnu svotu Suda određenu u okvirima određenim posebnim propisom obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.
U Omišu 19. lipnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Matea Jonjić, v.r.
Tonči Rakela, v.r.
Viša sudska savjetnica
Snježana Ćubić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku ovog presude Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, a putem ovog Općinskog prekršajnog suda, Stalne službe u Omišu, te se žalba podnosi u 2 (dva) istovjetna primjerka, bez sudske pristojbe.
Dostaviti: ovlaštenom tužitelju, okrivljenicima, u spis.
