Poslovni broj Gž-613/2026-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Tajane Polić, predsjednice vijeća, Brankice Malnar, sutkinje izvjestiteljice i Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZMN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Milenku Marinoviću, odvjetniku iz Benkovca, protiv tuženika ad.1. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, ad.2. Grada Obrovca, Obrovac, Trg dr. Franje Tuđmana 1, OIB: 65496793357, zastupanog po gradonačelniku ZM, dr. med., ad.3. TM pok. Z, ad.4. ČM ž. T rođ. TM pok. PM i ad.5. PM pok. Č, tuženici ad.3. -ad.4. odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenoj zastupnici Elmi Predovan, odvjetnici iz Benkovca, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužitelja izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-2889/2023-28 od 30. siječnja 2026., 19. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

1. Uvaženjem žalbe tužiteljice ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-2889/2023-28 od 30. siječnja 2026. et se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u stadij pripremnog ročišta.

2. Ukida se rješenje suda prvog stupnja u točki 1. i 3. izreke te se predmet vraća tom sudu na ponovno rješavanje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja, točkom I izreke, odbijen je tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike [adresa] i ČM radi utvrđenja da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], površine 195 m2, na čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], površine 268 m2, na čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], površine 522 m2, na čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], površine 255 m2 i na čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], površine 27 m2, sve K. O. [katastarska općina], što da su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica u zemljišnoj knjizi ishodi uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime. Rješenjem suda točkom 1. izreke odbačena je tužbe u odnosu na Republiku Hrvatsku dok je točkom II izreke utvrđeno da je tužba u ovoj pravnoj stvari povučena u odnosu na tuženike Grad Obrovac, 3. TM i PM. Točkom III izreke naloženo je tužiteljici da tuženici Republici Hrvatskoj nadoknadi parnični trošak u iznosu od 600,00 eur u roku od 15 dana.

2. Protiv izreke presude i točke I i III izreke rješenja žalbu je podnijela tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP).

3. U žalbi tvrde da je pobijana presuda nerazumljiva i da se ne može ispitati. Tvrdi da sud prvog stupnja nije pravilno analizirao provedene dokaze jer da bi pravilna ocjena provedenih dokaza opravdavala osnovanost tužbenog zahtjeva. Prvostupanjski sud da je neosnovano odbio dokazni prijedlog za saslušanjem tužiteljice. Tvrdi da je tužiteljica dostavila vlasničke listove te da je naknado, u skladu s nalazom vještaka uredila tužbeni zahtjev. Tvrdi da je dostavila prvotuženici zahtjev za mirno rješenje spora 26. kolovoza 2021. , ali da tom zahtjevu nije udovoljeno slijedom čega da je tužiteljica pokrenula predmetni postupak.

4. Predlaže uvaženje žalbe.

5. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

6. Žalba je djelomično osnovana.

7. Prvostupanjski je sud je u pogledu presude utvrdio:

-da četvrtotuženica spori da bi na strani tužiteljice bile ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva predmetnih nekretnina,

-da iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. supruga tužiteljice TMN ne proizlazi da bi navedene nekretnine bile predmetom nasljeđivanja te da tužiteljica nije predlagala nikakve dokaze na okolnosti stjecanja predmetnih nekretnina po osnovi usmenog darovanja svoje djece ČMN i ŠM,

-da iskazima svjedoka NM nije utvrđeno od koga su prednici tužiteljice kupili te nekretnine (ne navodi od kojih TM) te da svjedok KM govori o P i TM ne obrazlažući radi li se o istoj osobi,

-da tužiteljica uz tužbu nije priložila vlasničke listove za predmetne nekretnine i nije dokazala da bi predmetne kat. čest. nastale od drugih kat. čestica za koje je priložila vlasničke listove te da nije dokazala pasivnu legitimaciju tuženice ad. 4. ČM rođ. TM.

8. U pogledu rješenja o odbacivanju tužbe protiv RH utvrdio je :

-da tužiteljica nije postupila po rješenju suda prvog stupnja poslovni broj P- 2889/2023-26 od 28. listopada 2025. i ispravila tužbu te dostavila dokaz da se prije podnošenja tužbe obratila nadležnom državnom odvjetništvu , u smislu odredbe čl. 186a. ZPP -a

9. Prije svega treba kazati da je sud prvog stupnja, točkom I izreke rješenja pogrešno primijenio odredbu čl. 186. a ZPP-a kada je odbacio tužbu protiv RH temeljem utvrđenja da se tužiteljica prije pokretanja postupka nije obratila tom tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora , jer to iz sadržaja predmeta ne proizlazi.

10. Naime, tužiteljica je u historijatu tužbe izričito navela da tuženik RH nije u zakonskom roku udovoljio njezinom zahtjevu za mirno rješenje spora iz odredbe čl. 186. a ZPP-a dok tuženik u odgovoru na tužbu tu činjeničnu tvrdnju nije osporio pa je sud prvog stupnja predmetnu tvrdnju trebao prihvatiti kao nespornu činjenicu.

11. Cilj i smisao podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora je izbjegavanje parničnog postupka, odnosno pokušaj da se odnosi među strankama riješe izvan suda gdje god je moguće, radi nepotrebnog vođenja parničnih postupaka i nagomilavanja troškova za državu.

12. Budući da nije bilo sporno da se tužiteljica obratila sa zahtjevom za mirno rješenje spora RH nije postojao razlog za pozivanjem tužiteljice na dostavu dokumentaciji niti zakonski razlog za odbacivanjem tužbe u odnosu na RH pa je iz tog razloga valjalo je ukinuti pobijano rješenje u točki I izreke i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno rješavanje.

13. Nastavno, prvostupanjski je sud kod donošenja pobijane presude počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP -a jer je pobijana presuda proturječna i ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te se ne može ispitati.

14. Osim toga sud prvog stupnja počinio je relativno bitnu povredu postupka iz čl. 354. stavak 1. zbog povrede čl. 8. kod odlučivanju o osnovanosti tužbenog zahtjeva četvrtotuženice jer nije proveo ni pravilno analizirao sve bitne dokaze.

15. Iz sadržaja predmeta i obrazloženja presude prije svega proizlazi da sud prvog stupnja zbog neosnovanog odbacivanja tužbe nije ni odlučivao o osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na RH pa je već iz tog razloga valjalo ukinuti pobijanu presudu u odnosu na RH i vratiti na ponovno suđenje kao bi sud u ponovnom postupku analizom svih provedenih dokaza odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva i donio novu zakonitu odluku u pogledu tog tuženika.

16. Pri tom treba kazati da iako bi iz sadržaja predmeta proizlazilo da tužiteljica nije dostavila z. k. izvatke za kat. čest. koje su predmetom konačno postavljenog tužbenog zahtjev bilo bi uputno pozvati ju u okviru otvorenog pravosuđenja iz čl. 219. ZPP-a na dostavu svih z.k. izvadaka iz konačno postavljenog tužbenog zahtjeva.

17. Protivno utvrđenju suda prvog stupnja, za sada ne bi bilo prihvatljivo utvrđenje neosnovanosti tužbenog zahtjevu u odnosu na četvrtotuženicu i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sud prvog stupnja , kako pravilno tvrdi žaliteljica, nije proveo sve predložene dokaze na okolnosti utvrđenja osnovanosti tužbenog zahtjeva u tom dijelu a sukladno tome ni pravilno utvrdio sve bitne činjenice. Konkretno nije proveo dokaz saslušanjem tužiteljice na okolnosti stjecanja predmete nekretnine, osim toga nije pravilno ocijenio ni iskaze saslušanih svjedoka iz sadržaja kojih bi proizlazio posjed tužiteljica i prednika kroz dugogodišnje razdoblje na toj nekretnini. Osim toga činjenica ustupanja predmetne nekretnine tužiteljici ne mora se nužno dokazivati materijalnom dokumentacijom već bi se ta tvrdnja mogla dokazati i iskazom same tužiteljice.

18. Nastavno, u konkretnoj situaciji kada nitko nije imao primjedbe na iskaze saslušanih svjedoka ti iskazi ne bi se mogli ocijeniti neistinitima jer nisu određeno znali ime prodavatelja od kojega je svekar tužiteljice kupio predmetne nekretnine. Osim toga navedene svjedoke valjao bi određeno saslušati na vremensko razdoblje posjeda prednika tužiteljice, svekra i svekrve tužiteljice kao i nastavno tužiteljice i njezinog supruga što je sud prvog stupnja propustio učiniti. Za utvrđenje osnovanosti tužbenog zahtjeva je odlučno od kada su prednici tužiteljice i nastavno tužiteljica bili u posjedu predmetnih nekretnina, je li taj posjed nekretnina u vlasništvu RH trajao preko 40 god., odnosno u vlasništvu fizičke osobe, ovdje četvrtotuženice 20 god., te jesu li prednici tužiteljice stekli pravo vlasništva dosjelošću ili građenjem, odnosno tužiteljica nasljedni dio svog supruga i nasljeđivanjem jer na tim činjenicama tužiteljica temelji svoj zahtjev.

19. Za istaknuti je da se poštenje posjeda pretpostavlja pa bi tuženici eventualno trebali dokazati nepoštenje posjeda tužiteljice i prednika (što za sada nisu ni činjenično tvrdili), a ne obrnuto.

20. Budući da je sud prvog stupnja kod donošenja pobijane presude počinio bitnu povredu postupka valjalo je ukinuti pobijanu presudu kako bi u nastavku postupka otklonio tu povredu i donio novu zakonitu odluku vodeći računa o svemu navedenom.

21. Zbog ukidanja presude u dijelu glavnog zahtjeva ukinuta je i u dijelu troškova postupka sadržanih u točki III izreke rješenja kako bi sud prvog stupnja u ponovnom postupku ovisno o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučio i o osnovanosti cjelokupnih troškova prvostupanjskog i žalbenog postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

22. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a te čl. 380. stavak 1. točka 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci i predmet je vraćena na ponovno suđenje u stadij pripremnog ročišta , u smislu odredbe članka 377. stavak 1. ZPP-a.

23. Nepobijani dio točke II izreke rješenja ostaje neizmijenjen.

U Rijeci 19. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Tajna Polić