Poslovni broj: UsI-2134/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mireli Valjan-Harambašić, sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Čupurdije, u upravnom sporu tužiteljice LJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Odbora za državnu službu Republike Hrvatske, OIB: 58831547726, Zagreb, Palmotićeva 5, radi ocjenjivanja državnog službenika, 19. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika Odbora za državnu službu Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-112-07/25-01/121, URBROJ: 566-01/15-25-2 od 29. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-112-07/25-01/121, URBROJ: 566- 01/15-25-2 od 29. svibnja 2025. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Ureda predsjednika Broj 7 Su-1104/2019-6 od 7. siječnja 2025., donesenog u ponovnom postupku, kojim je tužiteljica, državna službenica u Općinskom sudu u Splitu, na radnom mjestu I. vrste - viši sudski savjetnik, za rad u 2018. ocijenjena ocjenom "uspješan".

2. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv osporenog rješenja tuženika pobijajući zakonitost istog zbog pogrešne primjene materijalnog prava, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog bitne povrede pravila postupka. Ističe da je određeno, jasno i potpuno obrazloženje rješenja uvjet bez kojeg se ne može osigurati ostvarenje zakonom zajamčenog prava na žalbu te navodi da rješenje o ocjenjivanju od 7. siječnja 2025. i rješenje tuženika od 29. svibnja 2025. ne sadrže razloge o odlučnim činjenicama. Ističe da to što je ocjenjena višom ocjenom od prosječne ne znači da čelnik Općinskog suda u Splitu, kao i tuženik, trebaju zanemariti granice dane ovlasti i svrhu radi koje je ovlast dana, a pogotovo da to ne treba predstavljati razlog zbog kojeg rješenje ne bi trebalo sadržavati utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučni pri ocjeno pojedinih dokaza, te propise na temelju kojih je upravna stvar riješena. Upućuje na članak 11. stavak 1. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, 2/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 38/13., 37/13., 1/15., 138/15., 102/15. i 61/17., dalje: ZDS) prema kojem su čelnik državnog tijela i nadređeni službenici dužni pravedno i jednako postupati prema svim državnim službenicima, bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, osobne uvjete, dob ili etničko podrijetlo, te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, nagrađivanje i pravnu zaštitu. Poziva se i na članak stavak 1. ZDS - a, prema kojem se državnog službenika ocjenjuje na temelju pokazane učinkovitosti rada, uspoređivanjem opsega, kvalitete i rokova izvršenja poslova s opisom poslova njegovog radnog mjesta i radnim planovima državnog tijela, uzimajući u obzir poštivanje službene dužnosti i osobno ponašanje državnog službenika tijekom kalendarske godine. Navodi da obrazloženje rješenja ne smije biti općenito već konkretizirano i jasno upućivati na nužnost donošenja određene ocjene. Navodi da utvrđenja iz osporenog rješenja proturječe sama sebi i razlozima donošenja odluke budući da su ista u potpunosti kontradiktorna s utvrđenjima iz rješenja Općinskog suda u Splitu, Ureda predsjednika Broj 7 Su-1104/2019-6 od 7. siječnja 2025. kako se ocjena temelji na objektivnim rezultatima rada u vidu broja riješenih spisa po danima. Ističe da se u osporenom rješenju tuženika izrijekom navodi; , . . stoga broj predmeta za koji žaliteljica navodi da ih je riješila ne mogu biti od odlučujuće važnosti, već se isto može uzeti u obzir prilikom donošenja konačne ocjene. Međutim, žaliteljica žalbenim navodima upire na kvantitat ivne pokazatelje svog rada, odnosno broj predmeta, pri tome ne osporavajući ocjene po ostalim kriterijima, a iz kojih proizlazi ocjena iz izreke pobijanog rješenja. Postavlja pitanje koji su to drugi kriteriji, s obzirom na to da se kao razlog dane ocjene u prvostupanjskom rješenju Općinskog suda u Splitu kao isključivi kriterij navodi broj riješenih predmeta po danima, odnosno da s obzirom na broj riješenih spisa po danima rada proizlazi kako službenica nije pokazala iznimnu motivaciju za rad jer nije postigla rezultate bolje od predviđenih i očekivanih za radno mjesto sudskog savjetnika, kao i da su pri donošenju konačne ocjene, unatoč ocjeni zadovoljava za dio razdoblja ocjenjivanja (prijedlogu ocjene sutkinje Irene Klisović), prevagnula mišljenja i prijedlozi ostale dvije sutkinje mentorice, zbog čega je ocijenjena ocjenom "uspješan”, a što tuženik ne navodi, niti obrazlaže, a što je po zakonu obvezan učiniti. Nadalje navodi da su utvrđenja i zaključci iz osporenog rješenja u potpunosti kontradiktorni utvrđenjima iz ranije donesenog rješenja tuženika od 24. ožujka 2023. u istoj pravnoj stvari , a kojim je poništeno rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: 7 Su-8/2019-293 od 28. veljače 2019. i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje. Smatra da je iz navoda iz obrazloženja osporenog rješenja tuženika razvidno kako nije imala ravnopravan položaj u konkretnoj upravnoj stvari, budući da nijedan njen navod i dokazni prijedlog nije prihvaćen, dok su istovremeno paušalni navodi sudaca mentora i čelnika suda kako se ocjena temelji na objektivnim rezultata rada, iako za to nemaju uporišta u pravnim propisima, te tvrdi da to ukazuje da tuženik nije uvažio procesno načelo "ravnopravnosti oružja". Smatra neutemeljenim navode tuženika u odnosu na njezinu sumnju u počinjenje kaznenog djela od strane sudaca, a koja nije razmatrana, uz obrazloženje da to nije predmet tog postupka, već da je to predmet eventualne kaznene prijave, za koju je tuženik naveo da nije nadležan . S tim u vezi ističe da je svaki građanin dužan prijaviti počinjenje kaznenog djela pa smatra da su te navode dužne razmatrati osobe na odgovornim mjestima u tijelima državne uprave, odnosno tuženik. Zaključno navodi da su utvrđenja iz osporenog rješenja u suprotnosti s odredbama članaka 83. i 85. stavka 1. i 2. ZDS-a, odredbama članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 1. i 2., 6. i 7. Uredbe o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika („Narodne novine”, 133/11. - dalje: Uredba), odredbama članka 96. stavka 1. i članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", 47/09. i 110/21.), da ista proturječe sama sebi i razlozima donošenja odluke, da su u potpunosti kontradiktorna kako utvrđenjima iz rješenja Općinskog suda u Splitu broj: 7 Su-1104/2019-6 od 7. siječnja 2025., tako i utvrđenjima iz rješenja Odbora za državnu službu od 24. ožujka 2023. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje.

3. Tuženik u dostavljenom odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi da suprotno članku 39. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 36/24., dalje: ZUS), tužiteljica ne prilaže činjenice i dokaze na kojima temelji tužbeni zahtjev i da većim dijelom tužbenog zahtjeva citira zakonske propise te navodi vlastita razumijevanja istih. Ukazuje na to da se navedeno ne može smatrati činjenicama na kojima se temelji tužbeni zahtjev jer dokaze nije dovoljno samo paušalno navesti. Ističe da je dokazivanje osnovanosti žalbenih navoda u upravnom postupku, odnosno tužbenih navoda u upravnom sporu, obveza žalitelja, odnosno tužitelja. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

4. Tijekom spora održana je rasprava 10. lipnja 2026. na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju na osnovu koje je doneseno osporeno rješenje. Nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, u skladu s člankom 114. stavkom 3. ZUS-a, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika od 29. svibnja 2025., odnosno je li prvostupanjskim rješenjem tužiteljica kao državna službenica – viša sudska savjetnica na Općinskom sudu u Splitu, za 2018 . godinu zakonito ocijenjena ocjenom „uspješan“.

7. Prije svega, ovaj sud ističe da se sukladno članku 4. stavku 2. ZUS -a, upravni spor ne može voditi o pravilnosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela, ali se može voditi o zakonitosti takve odluke, granicama ovlasti i svrsi radi koje je ovlast dana.

8. Stoga je zadaća suda u ovom upravnom sporu utvrditi je li postupak ocjenjivanja tužiteljice kao državne službenice - više sudske savjetnice na Općinskom sudu u Splitu za 2018. godinu proveden zakonito .

9. Člankom 83. ZDS-a, propisano je da je svrha ocjenjivanja državnih službenika poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća, poštivanje službene dužnosti i osobno ponašanje u skladu s Etičkim kodeksom državnih službenika te utvrđivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i unapređenje u državnoj službi.

10. Člankom 84. stavkom 1. ZDS-a, propisano je da se ocjenom „uspješan" ocjenjuje službenik ako pokazuje potrebnu razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju pouzdano obavljanje službe, koji svoje službene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima struke, a pogreške u radu i postupanju su zanemarive. Višom ocjenom, odnosno ocjenom „primjeran" može biti ocijenjen državni službenik ako pokazuje visoku razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju prvorazredno obavljanje službe, koji pored ispunjavanja uvjeta za ocjenu uspješan, daje korisne prijedloge za unapređenje službe ili pokazuje iznimnu motivaciju za rad te postiže rezultate u radu bolje od predviđenih za radno mjesto na koje je raspoređen.

11. Prema članku 86. stavku 1. ZDS-a o ocjeni se donosi rješenje, dok je stavkom 2. istog članka ZDS-a određeno da rješenje o ocjeni donosi čelnik tijela ili službena osoba ovlaštena za donošenje rješenja o ocjeni, uzimajući u obzir prijedlog neposredno nadređenog državnog službenika, kao i mišljenje ostalih hijerarhijski nadređenih službenika.

12. Iz podataka spisa proizlazi da je rješenjem tuženika od 24. ožujka 2024. poništeno ranije rješenje o ocjeni tužite ljice za 2018., poslovni broj: 7 Su-8/2019-293 od 28. veljače 2019. i predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

13. Iz spisa proizlazi da su za potrebe ocjenjivanja tužiteljice, državne službenice u Općinskom sudu u Splitu, na radnom mjestu I. vrste - viši sudski savjetnik, za 2018. godinu u ponovnom postupku tri sutkinje mentorice sačinile prijedlog ocjene za tužiteljicu za 2018. godinu, s tim da je LJS, koja je tužiteljici bila mentor u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 23. siječnja 2018. za 2018. dala prijedlog ocjene "uspješan", sutkinja Irena Klisović, koja je tužiteljici bila mentor u razdoblju od 24. siječnja 2018. do 31. svibnja 2018., dala je prijedlog ocjene za 2018. "zadovoljava", a sutkinja Jermina Dujmović Živković, koja je tužiteljici bila mentor u razdoblju od 1. lipnja 2018. do 31. prosinca 2018. predložila je ocjenu "uspješan" .

14. Iz podataka spisa razvidno je da je tužiteljici prije donošenja rješenja o ocjeni omogućen uvid u prijedlog ocjena i očitovanje na iste, koju mogućnost je koristila i iznijela je primjedbe, koje su se u bitnom odnosile na nestručnost i neprofesionalnost mentora, nakon čega su sutkinje mentorice razmotrile prijedlog ocjene s tužiteljicom i ostale su kod danog prijedloga.

15. Također je iz dostavnice koja prileži spisu upravnog tijela razvidno da je tužiteljici 3. prosinca 2024., osim prijedloga ocjene za 2018. uručeno i izvješće o učinkovitosti rada, poštivanju službene dužnosti i osobnom ponašanju.

16. Prema Izvješću o učinkovitošću rada, poštivanju službene dužnosti i osobnom ponašanju, sačinjenog za tužiteljicu od neposredno nadređen ih osoba, u postupku izrade ocjene za 2018. godinu proizlazi da je Izvješće o radu tužiteljice sačinjeno prema općim kriterijima za ocjenu rezultata rada sukladno važećim propisima i to prema sljedećim općim kriterijima: 1. Djelotvornost u obavljanju poslova, 2. Točnost, preciznost i pouzdanost u obavljanju poslova 3. Pridržavanje rokova, 4. Učinkovitost u obavljanju poslova. Što se tiče Dodatnih kriterija svojstvenih pojedinom upravnom području kao specifična znanja u određenom području i sl., ostavljeno je prazno. U dijelu III. Izvješća - Osobno ponašanje i poštivanje službene dužnosti državnog službenika izraženo je kroz kriterije: 1. Odnos prema radu, 2. Odnos prema građanima, 3. Odnos prema nadređenima, 4. Odnos prema suradnicima , 5. Poštivanje radnog vremena, 6. Ispunjavanje obveze pohađanja programa izobrazbe, dok je pod kriterijem broj 7. Odnos prema izobrazbi - ostalo nepopunjeno.

17. Čelnik tijela u ponovnom postupku donio je ocjenu kojom je tužiteljicu u 2018. ocijenio ocjenom "uspješan". Dakle, tužiteljica je ocijenjena ocjenom koja je veća od prosječne ocjene. Međutim, tužiteljica za svoje navode iznesene u žalbi nije priložila konkretne dokaze, iako je sukladno članku 86. stavku 5. ZDS-a određeno da službenik u žalbi protiv rješenja o ocjeni mora navesti razloge zbog kojih rješenje pobija i priložiti odgovarajuće dokaze na kojima žalbu temelji. Žalbenim navodima tužiteljica ne dokazuje da bi trebala biti ocjenjena višom ocjenom . Tužiteljica u žalbi nije iznijela dokaze u prilog svojih tvrdnji o većem broju predmeta tako da tuženik odlučujući o žalbi tužiteljice na prvostupanjsko rješenje, te navode nije imao na temelju čega vrednovati.

18. S obzirom na navedene kriterije na temelju kojih je donesena ocjena za tužiteljice 2018. neosnovan je prigovor tužiteljice da je tuženik pogrešno utvrdio da objektivni pokazatelj - broj riješenih predmeta, nije od odlučnog utjecaja na ocjenu, s obzirom na sve navedene kriterije koji su sadržani u spomenutom izvješću, a na temelju koji je donesena ocjena. Također pogrešno tužiteljica smatra da je ocjena donesena samo na temelju objektivnih rezultata rada, jer se u obrazloženju prvostupanjskog rješenja navodi da ni u ponovljenom postupku ne proizlazi da je tužiteljica u 2018. pokazala visoku razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju prvorazredno obavljanje službene dužnosti, niti daje korisne prijedloge za unapređenje službe i ne pokazuje iznimnu motivaciju za rad, niti postiže rezultate rada bolje od predviđenih za radno mjesto na koje je raspoređena.

19. Prema ocjeni ovoga suda, postupak je proveden zakonito sukladno odredbama ZDS-a i Uredbe, primjenom slobodne ocjene u okviru zakonom dane ovlasti i u skladu sa svrhom radi koje je ovlast dana te je rad tužiteljice ocjenjen ocjenom koja po svojoj definiciji podrazumijeva potrebnu razinu stručnosti i kompetencija te pouzdano obavljanje službe, koja svoje službene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima struke. Rješenje tuženika valjano je i dostatno obrazloženo te je tuženik odgovorio na sve bitne prigovore tužiteljice, pa tako i na prigovor vezan za sumnju na počinjenje kaznenog djela, pravilno navodeći da nije nadležan u upravnom postupku rješavati to pitanje. U odnosu na prigovor tužiteljice da je diskriminirana, treba reći da osim što nije navela ni jednu zakonsku osnovu po kojoj smatra da je diskriminirana, ovaj sud takav prigovor smatra paušalnim.

20. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci presude.

U Splitu 19. lipnja 2026.

S U T K I N J A:

Mirela Valjan - Harambašić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a).

DNA:

- tužiteljici

- tuženiku

- u spis