Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1962/2025-2

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. ČJ, sina ČJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1964., umrlog **.**.2019., državljanina Republike Hrvatske, odlučujući o žalbi zainteresirane osobe odvjetnice dr. sc. Lidije Horvat iz Zagreba, Berislavićeva 12, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-10523/2021-24 od 5. siječnja 2024., dana 19. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba zainteresirane osobe odvjetnice dr. sc. Lidije Horvat iz Zagreba te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj O- 10523/2021-24 od 5. siječnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem obustavljen je postupak u ovoj pravnoj stvari.

2. Žali se zainteresirana osoba odvjetnica dr. sc. Lidija Horvat iz Zagreba pobijajući rješenje zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) koji se primjenjuje sukladno članku 175. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19., dalje: ZN) te predlaže rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu kako bi nastavio sa vođenjem ostavinskog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud smatra kako je isto opterećeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a na koju se u žalbi ukazuje jer se ne može ispitati, osobito jer nisu jasno navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama. Naime, nije moguće utvrditi na temelju kojih je p ravnih i činjeničnih razloga sud zaključio da pravo koje je predmet prekinutog parničnog postupka ne predstavlja ostavinsku imovinu.

5. Obrazlažući pobijano rješenje, prvostupanjski sud navodi kako je podneskom od 24. prosinca 2021. odvjetnica Lidija Horvat predložila da se provede ostavinski postupak iza ostavitelja s obzirom je došlo do naknadnog pronalaska imovine pokojnika jer je ostavitelj 2014. pokrenuo parnični postupak za naknadu neimovinske štete radi povrede prava osobnosti koji se vodi pod posl.br. P-4168/2014, a koji postupak je prekinut zbog smrti ostavitelja. Prvostupanjski sud zaključuje kako predmetni parnični postupak ne čini ostavinsku imovinu jer parnični postupak sam po sebi nije imovina, već bi ostavinsku imovinu činilo pravo koje bi proizašlo iz parničnog postupka.

6. Prvostupanjski sud polazi od pravilnog stajališta da sam parnični postupak nije stvar ili imovinsko pravo koje ulazi u ostavinu. Međutim, pogrešan je njegov zaključak da zbog toga ne postoji naknadno pronađena ostavinska imovina.

7. Naime, predmet ostavine ne predstavlja sam parnični postupak, već imovinskopravno potraživanje koje je ostavitelj za života utužio i koje je predmet toga postupka. Smrću stranke ne prestaju ona imovinska prava koja su po svojoj naravi nasljediva, nego ona prelaze na nasljednike kao univerzalne pravne sljednike

8. Ako je ostavitelj za života pokrenuo parnicu radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti te je za života zahtijevao pravičnu novčanu naknadu, tada je potrebno ocijeniti predstavlja li predmetno potraživanje imovinsko pravo koje prelazi na nasljednike i koje može biti predmet ostavine. Upravo radi toga potrebno je provesti ostavinski postupak i utvrditi krug nasljednika koji bi eventualno mogli preuzeti prekinuti parnični postupak.

9. Prvostupanjski sud nije dao razloge o odlučnoj činjenici zbog čega pravo koje je predmet prekinutog parničnog postupka ne bi predstavljalo ostavinsku imovinu i postoji li iza ostavitelja određeno imovinsko pravo odnosno tražbina koja zahtijeva provođenje ostavinske rasprave.

10. Osnovano žaliteljica ističe da je svrha ostavinskog postupka upravo utvrđivanje nasljednika koji bi mogli preuzeti postupak prekinut smrću tužitelja. U situaciji kada je parnični postupak prekinut zbog smrti stranke, a nije utvrđen krug nasljednika, provođenje ostavinskog postupka predstavlja nužan procesni preduvjet za daljnje odlučivanje o preuzimanju postupka.

11. Pritom je bez značaja što je prvostupanjski sud naveo da ostavitelj nije imao druge imovine. Za provođenje ostavinskog postupka dovoljno je da postoji osnovana tvrdnja o postojanju naknadno pronađene imovine ili prava koja mogu ući u ostavinsku masu. Tek nakon provedenog postupka i utvrđenja svih relevantnih okolnosti sud može zauzeti konačno stajalište o sastavu ostavine.

12. Stoga je primjenom članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi s člankom 175. ZN, odlučeno kao u izreci.

13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi pravnu narav prava koje je predmet prekinutog parničnog postupka, ocijeniti predstavlja li ono imovinsko pravo koje ulazi u ostavinu te potom donijeti novu i zakonitu odluku.

U Splitu 19. lipnja 2026.

Sutkinja:

dr. sc. Daniela Pivčević