Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Kzd-98/2022

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po Sanji Čule Poljak, kao sucu pojedincu za mladež, uz sudjelovanje Milene Rogošić, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženika VĐ zbog dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, i to jedno kazneno djelo-nasiljem u obitelji-djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, dalje KZ/11) i jedno kazneno djelo-povredom djetetovih prava - djelo opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. KZ/11 te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom - djelo opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2. KZ/11 sve u svezi sa čl. 51. KZ/11, na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem KOz-DO-72/22 od 26. svibnja 2022, nakon javno održane i zaključene rasprave 18. lipnja 2026. nazočnosti zastupnika optužbe CĐ, zamjenice ODO Split, dana 19. lipnja 2026. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Na temelju članka 453. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br.:152/08, 76/09, 80/11, 91/12,143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26 – dalje u tekstu: ZKP/08)

    OPTUŽENIK: VĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i JĐ, rođene C, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen, sa završenom srednjom tehničko-prometnom školom, tehničar cestovnog prometa, zaposlen u tvrtki "Dukat", s mjesečnim primanjima od 1.200,00 eura, otac troje maloljetne djece, oženjen, lošeg imovnog stanja, bez imovine, bez čina, neodlikovan, neosuđivan,

    OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

    I.da je dana 08. svibnja 2020. u 21,15 sati u Splitu, na adresi [adresa], protivno odredbi čl. 10. st. 1. alineja 1., 2. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj: 70/17), svoju bivšu suprugu GĐ koja se nalazila u svom parkiranom osobnom vozilu, u nakani da izazove strah za njezinu sigurnost i povrijedi njezino dostojanstvo, u prisutnosti maloljetne kćeri KĐ, rođene **.**.2009., svjestan da time ugrožava pravilan psihofizički razvoj kćeri te pristajući na to, najprije verbalno napao i vrijeđao pogrdnim imenima, da bi potom počeo pljuvati po prozoru vozila u njezinom pravcu i pokazivati srednji prst te udarati rukama po krovu vozila i nogama po vozačevim vratima, zbog čega je njegova kćer KĐ u strahu izašla iz vozila, nakon čega je provukao ruku kroz prozor vozila te bivšu suprugu uhvatio za kosu i počeo udarati njenom glavom svom snagom o prozor vozila te joj, u nakani da je zaplaši, uputio riječi da će je ubiti, ujedno pokušavajući otvoriti vrata od vozila, u čemu nije uspio jer je njegova bivša supruga uspjela uhvatiti vrata i zatvoriti ih, što je sve kod njegove bivše supruge GĐ i djeteta KĐ izazvalo osjećaj poniženja te straha i uznemirenosti za njihov život i sigurnost,

    dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi te zlostavio dijete,

    II.pa da je time u stjecaju počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, i to jedno kazneno djelo – nasiljem u obitelji – djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a KZ/11 i jedno kazneno djelo – povredom djetetovih prava – djelo opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. KZ/11, te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2. KZ/11, sve u svezi sa čl. 51. KZ/11.

    III. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1.Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod poslovnim brojem Koz-DO-72/2022 od 25. svibnja 2022. protiv optuženika VĐ (u daljnjem tekstu: optuženik), zbog dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, i to jedno kazneno djelo – nasiljem u obitelji – djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a KZ/11 i jedno kazneno djelo – povredom djetetovih prava – djelo opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. KZ/11, te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2. KZ/11, sve u svezi sa čl. 51. KZ/11.

    2.Pozvan da se u smislu čl. 416. ZKP/08 izjasni o tome kakav stav zauzima prema optužnici, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela za koja ga se tereti optužbom.

    3.Sukladno čl. 417. a. st. 5. ZKP/08 optuženik je iznio svoju obranu na kraju dokaznog postupka.

    4.Suglasnošću stranaka u dokaznom postupku pregledani su i pročitani: izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji Policijske uprave splitsko- dalmatinske, II Policijske postaje Split od 08. svibnja 2020. (list 7-9), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu broj: 01805312 od 08. svibnja 2020. na ime VĐ (list 17), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu broj: 01805313 od 08. svibnja 2020. na ime GĐ (list 18), zapisnik o ispitivanju svjedokinje žrtve – oštećenice GĐ sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu od 08. lipnja 2021. (list 45-47), zapisnik o ispitivanju svjedokinje VĐK sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu od 01. srpnja 2021. (list 52-53), izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika VĐ od 07. srpnja 2021. (list 54), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika VĐ od 07. srpnja 2021. (list 55), zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika VĐ od 11. kolovoza 2021. (list 58-61), audio – video snimka prvog ispitivanja osumnjičenika VĐ (list 62), zapisnik o ispitivanju svjedokinje HĐ sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu od 31. kolovoza 2021. (list 66-67), zapisnik o ispitivanju svjedokinje JĐ sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu od 31. kolovoza 2021. (list 68-69).

    5. Tijekom dokaznog postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje HĐ.

    6.Na kraju dokaznog postupka pročitan je i pregledan izvadak iz kaznene evidencije za optuženika iz koje proizlazi da isti nije osuđivan.

    7.Ispitan u prethodnom postupku pred ODO Split optuženik je negirao počinjenje terećenih kaznenih djela, navodeći da je zamolio bivšu suprugu da ne dolazi ispred njegovih vrata jer je njegovoj ženi neugodno. Šepuri se ispred kuće, rekla mu je ćelava budalo i psihopatu. Dana 08. svibnja bivšu suprugu nije udario niti joj prijetio, nije udarao po vozilu. KĐ je ušla i izašla, ne zna je li tu bila. Njemu i njegovoj obitelji se prijetilo pa je bio pod šokom. Dva tjedna prije ovog događaja njegova žena ju je vodila na pizzu, pa zašto je išla s njom na pizzu. Nakon ovog događaja njegova bivša supruga više nije dolazila, ali šalje djecu non stop. On ne želi s njima kontakt. Naveo je kako sve negira što mu se stavlja na teret, on nikoga ne dira, zašto bi stvarao probleme sebi, ima za koga živjeti. Naveo je da nije kriv i da nikome nije želio zlo.

    8. Iznoseći svoju obranu na raspravi održanoj pred ovim sudom optuženik je ustrajao u navodima iz obrane iznijete u prethodnom postupku, pojašnjavajući da je od oštećene tražio da mu ne dolazi ispred kuće jer je svaki kontakt s oštećenom za njega poguban, ili bi ga prijavila policiji ili bi ga prijavila centru. Oštećena je utužene prigode došla i parkirala vozilo ispred kuće, a on joj je kazao da se udalji odnosno da se parkira bilo gdje samo ne ispred njegove kuće. Ona mu je kazala da je ćelava budala i psihopat i išla je vozilom prema njemu, a on je udario dlanom po krovu njezinog vozila. Nije joj upućivao nikakve uvredljive riječi niti joj je prijetio.

    8.1.Nadalje je naveo da nema kontakt ni s oštećenom ni sa zajedničkom djecom, nije mu poznato gdje se nalaze, a on uredno svaki mjesec na račun oštećene uplati iznos na ime alimentacije.

    8.2.Vezano za osobne i obiteljske prilike optuženik je naveo da živi u obiteljskoj kući roditelja zajedno sa suprugom i djetetom s teškoćama. Supruga nije u radnom odnosu, a on je zaposlen na radnom mjestu serviser u Dukat d.d. i ostvaruje mjesečna primanja u iznosu od 1.200,00 eura, a svaki mjesec na ime alimentacije plaća iznos u visini 230,00 eura.

    9.Prije nego što je sud utvrdio završetak dokaznog postupka, stranke su navele kako nemaju primjedbi na tijek dokaznog postupka niti drugih dokaznih prijedloga.

    10.Naime, optužbom se optuženik teretio za počinjenje dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, i to jedno kazneno djelo – nasiljem u obitelji – djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a KZ/11 i jedno kazneno djelo – povredom djetetovih prava – djelo opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. KZ/11, te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2. KZ/11, sve u svezi sa čl. 51. KZ/11.

    11.S obzirom da je optuženik negirao počinjenje terećenih kaznenih djela, kao sporno u postupku valjalo je raspraviti i utvrditi je li on svojim ponašanjem ostvario bitna obilježja kaznenih djela nasilja u obitelji, povrede djetetovih prava i prijetnju.

    12.Iz navoda obrane optuženika proizlazi da isti u potpunosti osporava da bi na bilo koji način psihički i fizički zlostavljao svoju suprugu u nazočnosti njihove zajedničke kćeri KĐ, i da je supruzi prijetio, pri čemu samo priznaje da je rukom udario po vozilu u kojem se nalazila njegova bivša supruga jer mu je ista kazala da je ćelava budala i pishopat.

    13.Takva optuženikova obrana je suprotna navodima iz iskaza oštećenice žrtve GĐ, čiji je iskaz dijelom potkrijepljen iskazom svjedokinje VĐK

    14.Oštećena GĐ na dokaznom ročištu pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu je navela da je bila u braku s optuženiku u kojem je rođeno dvoje djece J i KĐ (blizanci), a nakon razvoda braka sudskom odlukom odlučeno je da zajednička djeca žive s njom, a da optuženik ima pravo ostvarivati susrete i druženja sa zajedničkom djecom. Utužene prigode zajednička djeca su bila kod djeda i bake (roditelji optuženika) koji žive na katu obiteljske kuće a optuženik živi u prizemlju iste kuće. U kasnim popodnevnim ili ranim večernjim satima ona je došla po djecu. Zaustavila je vozilo ispred ulaza optuženikovih roditelja jer svatko od njih ima svoj ulaz i jer s optuženikom nije duže vrijeme u komunikaciji. Sjedila je u vozilu, motor je bio upaljen i u jednom trenutku je vidjela da se optuženik približava njezinom vozilu. Kada se približio vozilu ona je otvorila prozor, jednu trećinu prozora, jer je mislila da joj ima nešto bitno kazati u svezi djece, a on je njoj tada ljuto i bezobrazno kazao „zašto se ovdje šepuriš“ na što mu je ona odgovorila da nema pravo tako razgovarat s njom i da je ona došla po svoju djecu. Krenula je zatvarat prozor i u tom trenutku je ugledala kćer KĐ koja je ušla u vozilo i ona je prestala zatvarat prostor, odnosno prozor je ostao malo otvoren. Pitala je KĐ gdje je brat J na što je KĐ odgovorila da će sad doći. U tom trenutku optuženik koji je stajao ispred vozila je počeo verbalno napadati i vrijeđati. Ona ga je samo gledala a on je želio isprovocirati pa joj je kazao što me gledaš kurvo, počeo je pljuvati po prozoru vozila u njezinom pravcu, pokazivati srednji prst, lupati po krovu vozila i nogama po vozačkim vratima gdje je ona sjedila. Kada je to vidjela KĐ je počela plakati i govoriti nemoj tata, a kada je optuženi počeo udarati nogama u vozilo KĐ se prepala te je izletjela iz vozila i utrčala natrag u kuću. Ona je bila zabrinuta za nju, pokušala ju je dozvati kako bi je utješila međutim optuženik je provukao ruku kroz prozor koji je ostao malo otvoren i uhvatio je za kosu i počeo njezinom glavom udarati svom snagom o prozor vozila te joj vičući uputio prijetnju da će je ubiti. Pokušao je otvoriti vrata, a ona je u jednom trenutku dignula nogu s papučice gasa te se vozilo ugasilo, a ona je uspjela uhvatiti vrata i zatvoriti ih. U tom trenutku na balkonu kuće pojavio se sin J i optuženikova sestra VĐK, a tada ju je optuženik već pustio, vozilo se ugasilo, a optuženikova sestra mu je doviknula što to radi i tada je optuženik otišao od nje i vratio se u kuću. Nakon što je optuženik otišao ona je sjedila u vozilu i bila je u šoku, plakala je i tresla se, falila joj je kosa koju je optuženik počupao, a tada su do nje došli optuženikova sestra i sin J te su je pitali što se dogodilo jer oni nisu vidjeli i sam događaj. Optuženikova sestra je vidjela kosu koje je počupana, vidjela je da je uplakana i da se trese i zato je upitala što se dogodilo, a kada joj je ona ispričala što se dogodilo ista je otišla u stan optuženika. Kako se to dešavalo na terasi ona je čula da HĐ viče na optuženika i da ga pita što je to uradio ali nije čula što joj je optuženik odgovorio. Nakon toga ona je pozvala policiju.

    15.Nakon ovog događaja nije bila kod liječnika jer je bila u šoku, a što se tiče zajedničke djece oni imaju određene posljedice zbog cjelokupne situacije u obitelji te ju je školska liječnica uputila da djecu uključi u tretman psihologa. Nakon ovog događaja nije bilo nikakvih problema s optuženikom, ona više ne dovodi djecu djedu i baki već isti dolaze po njih.

    16.Nadalje je navela da je zainteresirana za kazneni progon optuženog, da ne bi željela da ide u zatvor zbog djece i njegovih roditelja koji su dobri ljudi, već da se na drugi način sankcionira, i da ne postavlja imovinsko pravni zahtjev.

    17.Iz iskaza VĐK, sestra optuženog, proizlazi da je došla u posjet roditeljima u popodnevnim satima, a zajednička djeca optuženog i oštećene su se nalazili kod njezinih roditelja i optuženika te se njihova majka spremala da ih otpravi jer je oštećena trebala doći po njih. Ona je sjedila za stolom i čekala da se majka vrati. Nakon kratkog vremena čula je da se majka vratila u kuću, odnosno da je netko u sobi, a čula je i da radi motor vozila ispred kuće i bilo joj je čudno da se netko parkirao ispred kuće s upaljenim motorom. Pretpostavila je da se radi o oštećenoj koja je imala običaj tako parkirati vozilo i čekati djecu. Kako se majka vratila u kuću, a ispred kuće je motor vozila i dalje radio ona je izašla na balkon da vidi o čemu se radi. Vidjela je oštećenu u vozilu kako tipka na mobitel a obzirom da je motor bio ugašen pretpostavila je da vozilo neće da upali te je sišla ispred kuće i čim se približila oštećenoj ista joj je kazala znaš li što mi je sad napravio, a nakon toga joj je kazala da ju je optuženik počupao, da je pljunuo po autu i udario šakom u auto. Vidjela je da je prozor na vozačevoj strani malo otvoren. Oštećena nije plakala, a nije obraćala pažnju je li oštećena bila rasčupana ili nešto slično. Tada je vidjela optuženog koji je sjedio ispred kuće i odmah je došla do njega i počela vikati, odnosno držala mu je monolog jer je bila ljuta zbog cijele situacije. Ona zna da optuženom nije bilo drago da oštećena dolazi ispred kuće po djecu, a njoj se sve nakupilo i ona je iz sebe istresla frustraciju. Misli da je optuženi samo komentirao „ali ona opet dolazi ispred vrata. Nakon toga se vratila do vozila koje je oštećena u međuvremenu pomakla i tada joj je oštećena kazala da je pozvala policiju. Kada je došla do vozila prvi put u vozilu je vidjela KĐ, po njoj je normalno sjedila, ali ona je dijete koje zatomljava osjećaje i po njoj je teško zaključiti kako se zaista osjeća. Moguće je da je KĐ prije toga i ulazila u kuće jer je ona kada je izlazila vidjela otvorena ulazna vata, a prethodno je čula da su se ta vrata zalupila.

    17.1.Nadalje je navela da nikada nije svjedočila sukobima ili svađama između optuženog i oštećene . Djeca i dalje dolaze kod optuženika, oštećena ih i dalje dovozi s tim da stane s vozilom sa strane. Djeca dolaze kod djeda i bake, ali i kod optuženog koji se mu međuvremenu oženio i ima bebu. Po njoj svi zajedno dobro funkcioniraju.

    18.Iz iskaza JĐ, majka optuženog, proizlazi da se utužene prigode nalazila u stanu s djecom KĐ i J i da joj je u posjet došla kći VĐK. Po KĐ je trebala doći majka, a J je trebao ostati i ona je nakon što je spremila KĐ istu ispratila iz stana. U tom trenutku joj je zazvonio mobitel, ušla je u sobu razgovarat sa sestrom. Za to vrijeme J i VĐK su se nalazili u kuhinji. U jednom trenutku je čula KĐ da se vratila u kuću i to je iznenadilo zbog čega je izašla iz sobe a kada je ušla u kuhinju tu je bila KĐ koja joj je kazala da tata i mama nešto glasno pričaju. Kada je to kazala nije djelovala uplašeno, nije plakala već je to kazala normalnim glasom. Tada je VĐK pogledala preko balkona i vidjela je zastoj jer se oštećena parkirala na način da drugi automobili nisu mogli prolaziti. Optuženik je na to upozoravao, a odnosi su im bili narušeni i njemu je smetalo što oštećena to nije poštovala. VĐK je sišla ispred kuće, a kada se vratila u kuću kazala joj je da je između oštećene i optuženog došlo do sukoba i da je optuženi povukao za kosu. Ona se zbog toga uznemirila, a uskoro je došla policija i prijatelj od oštećene koji je optuženom opsovao mater.

    19.Nakon razvoda braka između oštećene i optuženog dolazilo je do verbalnih sukoba kada bi se čuli telefonom vezano za djecu. Nju bi oštećena znala zvati na telefon i žaliti se na optuženog a ona je stajala na njezinoj strani i napala bi optuženog a kada je shvatila da isti ne mogu komunicirati ona je preuzela dogovaranje oko djece. Nakon ovog događaja oštećena je nekoliko puta došla vozilom ispred kuće a J joj je kazao da ona to radi da bi provocirala optuženog. Nakon toga oštećena više nije dolazila a djeca bi došla biciklom ili bi djed išao po njih, a djeca imaju dobar odnos s ocem i dobro se slažu s njegovom novom suprugom .

    20.Iz iskaza HĐ, supruga optuženog, proizlazi da se kritične prigode zajedno s optuženim i njihovim zajedničkim djetetom te kćerkom iz ranijeg braka sjedila ispred kuće. Vidjela je da je oštećena došla svojim vozilom po zajedničku djecu i da je parkirala ispred kuće. Oštećenu su godinama upozoravali da ne parkira ispred kuće već malo dalje iz razloga što su odnosi između nje i optuženog narušeni. Nakon otprilike pola sata optuženik je krenuo put vozila i rekao joj da će oštećnoj na lijep način kazati da tu ne parkira. Obzirom da je bila svjesna da oštećena može burno reagirati i isprovocirati optuženika odmah je krenula za njim. Kada su došli do vozila optuženik je oštećenu normalnim tonom upitao zašto dolazi ispred kuće, da njemu to smeta, da je na to već upozoravao i zamolio je da to ne radi. Na to je njemu oštećena odgovorila da je ćelava budala, psihopat. Oni su stajali pored prozora koji je bio cijelo vrijeme otvoren, a oštećena je sjedila u vozilu i ona je mogla čuti što je oštećena govorila. Ona je nakon toga kazala suprugu da se povuče odnosno da se makne od vozila što je isti učinio. Tom događaju nije bila nazočna KĐ koja je u jednom trenutku izašla iz kuće ali čim je vidjela da njezin otac i majka razgovaraju odmah se vratila u kuću. Nakon što su se oni odmakli oštećena je zvala policiju a to je oštećena učinila jer je ona kazala da će zvati policiju jer da je dosta provociranja. Nakon što je došla policija, došla je još jedna osoba za koju se govori da je momak oštećene i koji je prijetio i njoj i optuženom a oni te prijetnje nisu prijavili jer je bila nazočna policija. Nakon ovog događaja oštećena više nije dolazila ispred kuće, a djeca i dalje dolaze i optuženom i njegovim roditeljima.

    21.Što se tiče iskaza optuženikove supruge sud smatra da je ista u svom iskazu pokušava umanjiti i ublažiti ponašanje svog supruga što je razumljivo i životno imajući u vidu da se radi o ženi optuženika s kojim ima zajedničko dijete tako da je sud njezin iskaz cijenio kao pristran u korist optuženika. Osim toga i optuženik je u svom iskazu naveo da je rukom udario po vozilu oštećene, a svjedokinja je u svom iskazu izričito navela da je optuženik oštećenu samo mirnim tonom zamolio da se pomakne s vozilom. Osim toga ista je navela da nije bilo nazočno dijete KĐ iako su i oštećena, i sestra optuženog navele da je dijete KĐ jedno vrijeme bilo nazočno.

    22.Svjedokinja ŽĐ, majka optuženog, nema neposredna saznanja o predmetnom događaju jer nije bila svjedok događaja odnosno saznanja o predmetnom događaju crpi od svoje kćeri VĐK.

    23.U činjeničnom opisu presude opisana je prijetnja na štetu bivše supruge optuženog GĐ kada se navodi da je optuženik bivšoj supruzi rekao ubit ću te međutim ovaj sud za kazneno djelo prijetnje nije optuženika proglasio krivim jer po mišljenju ovog suda nije dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo prijetnje. .

    24.Optuženik navodi da oštećenoj nije izgovorio riječi prijetnje. Oštećena je u svom iskazu navela da joj je optuženik između ostalog rekao "ubit ću te", a nakon događaja da joj je pristupila sestra optuženog VĐK kojoj je ona sve ispričala o ponašanju optuženika.

    25.Svjedokinja VĐK u svom iskazu je navela da joj je oštećena kazala da ju je optuženik počupao, pljunuo po vozilu i lupao po vozilu. Nije gledala je li oštećena rasčupana i nije vidjela da je oštećena uplakana.

    26.Optuženika svojim iskazom tereti samo oštećena. Iskaz oštećene dijelom je potvrdila svjedokinja VĐK kojoj je oštećena neposredno događaja ispričala o ponašanju optuženog, odnosno svjedokinja je u svom iskazu potvrdila da joj je oštećena kazala da je optuženik povukao za kosu, da je pljunuo po vozilu i da je lupao po vozilu.

    27.Međutim po mišljenju suda je neuobičajeno i neživotno da oštećena svjedokinji navodi da je optuženi počupao, da je pljunuo i lupao po vozilo a pri tome ne navodi da joj je prijetio.

    28.S druge strane sud poklanja vjeru iskazu svjedokinje VĐK jer ju je kao svjedoka predložila upravo oštećena koja je u svom iskazu pred ODO Split navela da je sestri optuženika kada joj je nakon događaja pristupila ispričala ponašanje optuženika te je predložila da se ista pozove kao svjedok i pri tome je navela broj njezina mobitela. Dakle sama oštećena je predložila VĐK kao svjedoka u uvjerenju da će imenovana prenijeti sve što joj je ona povjerila o ponašanju optuženog utuženog dana. Nadalje, svjedokinja VĐK je po pozivu pristupila te je prije davanja iskaza upozorena da je dužna prenijeti sve što joj je poznato o predmetnom događaju i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, a ista iako je sestra optuženog nije prihvatila blagodat ne svjedočenja o kaznenom djelu na štetu optužene iako je to mogla, čak štoviše na početku svog iskaza je navela da iako je sestra optuženog da će iskreno kazati ono što joj je poznato te se iskaz oštećene ne može cijeniti kao vjerodostojan jer se radi o različitom iskazivanju oštećene i svjedokinje kojoj sud poklanja vjeru jer to što se oštećena prilikom obraćanja sestri optuženika nije prvo sjetila prijetnje pridonosi neuvjerljivosti njezinog iskazivanja u tom dijelu.

    29.Osim toga oštećena je u svom iskazu navela da joj se optuženik utužene prigode obratio riječima zbog čega se šepuri, a da je ona njemu samo odgovorila da ne može s njom tako razgovarati i da je i prije ovog događaja od strane optuženog bilo uznemiravanja, a pri tome nije navela da je nju optuženik ranije upozoravao da se zbog njihovih narušenih odnosa ne parkira ispred njegovih vrata što su potvrdile i sestra, majka i nova supruga optuženika pa se postavlja pitanje iz kojeg razloga oštećena usprkos traženju optuženog i dalje parkira na tom mjestu iako je optuženik upozoravao na to i iako se može parkirati na drugome mjestu, a znajući da se na tom mjestu izgledno može zateći optuženik i zašto o tome ne iskazuje pred sudom iako spominje "sporove" od prije između nje i optuženog.

    30.Presuda kojom se optuženik proglašava krivim sud će izreći samo ako nedvojbeno utvrdi da je optuženik počinio kaznena djela za koja je optužen. Taj najviši dokazni standard označava potrebu da optuženikova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i da ne smije ostavljati nikakvu dvojbu čak niti tračak sumnje koji dovodi u pitanje osudu. Takav najviši standard je razumljiv jer osuda u kaznenom postupku ima za posljedicu i ograničenje ustavnih prava neke osobe, a i obveze koje mogu slijediti. Zato za osudu moraju biti izvedeni dokazi koji jasno nedvojbeno upućuju na jedini mogući zaključak (izvan svake sumnje) da je optuženik počinio kazneno djelo.

    31.Budući da sud iz dokaza provedenih tijekom postupka nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je optuženi počinio kazneno djelo prijetnje na način kako se to optuženom predmetnom optužnicom stavlja na teret, a da predstavnik optužbe nije imao daljnjih dokaznih prijedloga niti je sud po službenoj dužnosti našao da bi mogao izvesti još koji dokaz koji bi pridonio utvrđenju činjeničnog stanja, to je zbog navedenog sud morao primijeniti odredbu članka 3. ZKP/08, odnosno jedno od temeljnih načela kaznenog postupka koje nalaže da dvojbu o postojanju činjenica sud rješava presudom na način koji je povoljniji za optuženika, pa je sud dvojbu riješio na način da je optuženog oslobodio od optužbi za ovo kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11.

    32.Što se tiče kaznenog djela nasilja u obitelji treba kazati da temeljem članka 179.a KZ/11 nasilje u obitelji čini onaj tko grubo, učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili druge bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo. Pri tome u smislu članka 10. alineja 1, 2 i 3 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne Novine“ br.70/17, 126/19 ) nasilje u obitelji se definira kao primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

    33.Prema tome, kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, pri čemu je počinjeno fizičko ili psihičko nasilje, postoji ako se radi o slučajevima u kojima postoji kontinuitet i određeni intenzitet psihičkog maltretiranja i uznemiravanja s ozbiljno upućenim prijetnjama, koje nisu ni malo bezazlene, s tim da kontinuitet radnje postoji ako se radi o slučajevima u kojima se radnja većinom ponavlja, u određenim vremenskim razmacima, koji ne smiju biti predugi, pri čemu način počinjenja može i varirati, a što u predmetnom slučaju nije zadovoljeno.

    34.Slijedom navedenog po mišljenju ovog suda inkriminirano ponašanje optuženog, kraj činjenice da oštećena navodi da nakon ovog događaja nije imala probleme s optuženim (ranije s optuženim imala probleme ali ne navodi koje) tada u takvom ponašanju optuženika nisu se ostvarila obilježja kaznenog djela nasilje u obitelji iz čl. 179a KZ/11.

    35.Naime iz činjeničnog opisa proizlazi da je optuženik na štetu svoje bivše supruge postupao u jednom opisanom navratu, dok je za ostvarenje bića kaznenog djela obiteljskog nasilja potrebno trajanje, dakle da se optuženik na određeni način (kršeći propise o zaštiti od nasilja u obitelji i dovođenjem člana obitelji u ponižavajući položaj) ponašao kroz određeno razdoblje. Budući je ovdje opisan jedan događaj, djelo za koje se optuženik optužuje po zakonu nije kazneno djelo.

    36.Ovdje još treba naglasiti da u činjeničnom opisu valja u potpunosti napisati riječi koje su izrečena kao verbalni napad i vrijeđanje pogrdnim imenima. Tako nije dovoljno napisati "najprije verbalno napao i vrijeđao pogrdnim imenima" već treba napisati cijeli izgovoreni tekst, što je međutim u konkretnom slučaju nevažno zbog najprije navedene činjenice da se radi o jednom izoliranom slučaju čime nije ostvareno biće kaznenog djela nasilje.

    37.Glede inkriminiranog kaznenog djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 kojeg ovlašteni tužitelj optuženiku stavlja na teret ovom optužnicom treba kazati da iz iskaza same oštećene proizlazi da zajedničko dijete KĐ bilo nazočno dok je optuženik pljuvao po prozoru vozila u pravcu njezine majke, pokazivao srednji prst, lupao po krovu vozila i nogama po vozačkim vratima gdje je ona sjedila

    38.Dakle, glede inkriminiranog događaja i to da je zajedničko dijete nazočno dok otac pljuje po prozoru vozila u pravcu njezine majke, pokazuje srednji prst, lupa po krovu vozila i nogama po vozačkim vratima, stav je ovog suda da jedan izolirani incident u intenzitetu prikazanom iskazom oštećene odnosno ponašanje optuženika prema djetetovoj majci, uvažavajući sve okolnosti inkriminiranog događaja, ne predstavlja zlostavu ili grubo vrijeđanje djetetovih prava, odnosno događaj koji bi ispunjavao obilježja inkriminiranog kaznenog djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11.

    39.Naime, sukobljavanje oca s majkom na naprijed naveden način, pri čemu otac u kratkom susretu se neprimjereno ponaša, odnosno pljuje po prozoru vozila u pravcu djetetove majke, pokazuje joj srednji prst, lupa po krovu vozilu u kojem se nalazi oštećena i zajedničko dijete, te udara nogom u vozačka vrata, a dijete takvo ponašanje oca može vidjeti i doživjeti po stavu ovog suda ne predstavlja takav intenzitet psihičke neugode za mlt. oštećenika da bi predstavljao grubo uznemiravanje djeteta, odnosno pristajanje optuženika da negativno utječe na djetetov psihički i fizički razvoj. Takvo ponašanje oca, dakle, ne predstavlja zlostavu – jednu ili više radnji kojom se ostvaruju obilježja kaznenog djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11, odnosno vrijeđanje, omalovažavanje, šamaranje ili udaranje, kao i svako drugo ponašanje kojim se grubo vrijeđaju djetetova prava ili koje šteti dječjem razvoju u onom stupnju da takvo neželjeno ponašanje poprima obilježje kaznenog djela.

    40.Kraj takvih rezultata provedenog dokaznog postupka, zbog činjenice da nije moguće na nedvojben i potpuno siguran način zaključiti da je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 177. st. 2. KZ/11 povreda djetetovih pravo zaključeno je kako optužba neutemeljena jer nije dokazana slijedom čega je optuženika bilo potrebno osloboditi i od optužbe za počinjenje i kaznenog djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11.

    41.Na koncu, budući da je optuženik oslobođen optužbe u cijelosti, na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika padaju na teret proračunskih sredstava.

    Split, 19. lipnja 2026.

    SUDAC ZA MLADEŽ:

    Sanja Čule Poljak

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - optuženiku

    - oštećenoj i z.z. oštećenog djeteta

    - ODO Split

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.