Poslovni broj: UsI-2302/2025-21

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mireli Valjan-Harambašić, sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Ćupurdije, u upravnom sporu tužiteljice ČR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po opunomoćenici Jasminki Franić, odvjetnici u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 8//II, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (OIB: 02958272670), Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, radi naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, 19. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-04/25-01/119, URBROJ: 338-01-06-05-25-04 od 19. kolovoza 2025.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, KLASA: UP/I-502-03/25-03/5112, URBROJ: 338- 17-02-01-25-04 od 11. lipnja 2025.

III. Tužiteljici se priznaje pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u razdoblju od 1. lipnja 2023. do 1. prosinca 2024. zbog bolesti pod dijagnozom prema MKB- 10 klasifikaciji F43.1, koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, na teret sredstava državnog proračuna, a nakon toga u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radi iste bolesti na teret sredstava državnog proračuna.

IV. O troškovima upravnog spora sud će odlučiti naknadno posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-502-04/25-01/119, URBROJ: 338-01-06-05-25-04 od 19. kolovoza 2025. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, KLASA: UP/I-502-03/25-03/5112, URBROJ: 338-17-02-01-25-04 od 11. lipnja 2025. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužiteljici se bolest dijagnoze prema MKB-10 klasifikaciji F43.1 ne priznaje neposrednom posljedicom sudjelovanja u Domovinskom ratu te joj se u vezi te bolesti ne priznaje pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad započete 1. lipnja 2023.

2. Tužiteljica tužbom pobija zakonitost osporenog rješenja i prvostupanjskog rješenja jer smatra da su navedene odluke nezakonite navodeći da su posljedica nestručnog provedenih vještačenja, čime su povrijeđena njezina prava. Navodi da je jedno od osnovnih načela upravnog postupka načelo materijalne istine sadržano u članku 8. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09. i 110/21.) koje nalaže da se u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i da se u tu svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješenje upravne stvari. Ističe da je hrvatski branitelj - dragovoljac iz Domovinskog rata od 23. ožujka 1992. do 24. srpnja 1992. i od 15. studenoga 1992. do 31. prosinca 1995. Navodi da je svjedok suicida suboraca i da je sama fizički stradala uslijed sudara sanitetskih vozila. Nadalje navodi da ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida (dalje: HRVI) od 20% na temelju psihičkog oboljenja (PTSP), te da je neprihvatljivo obrazloženje tuženika u kojem se navodi da HRVI od 20% (blaži oblik) u pravilu ne uzrokuje privremenu nesposobnost za rad. Smatra da je već takva izjava dovoljna za poništenje rješenja. S tim u vezi navodi da status Ča s 20% oštećenja organizma ne znači nužno lakše oboljenje u kolokvijalnom smislu, već da je to zakonski utvrđeni postotak oštećenja zdravlja koji daje određena prava, ali sam po sebi ne definira težinu bolesti. Navodi da je tuženik bez provođenja adekvatnog postupka utvrđivanja pravilnih činjenica prihvatio manjkavo prvostupanjsko rješenje i odbio njezinu žalbu. Ističe da prilikom donošenja osporavanih rješenja nije pregledana, da se osporavana rješenja ne temelje na medicinskoj dokumentaciji, već isključivo na diskrecijskoj ocjeni tuženika: Smatra da vještačenje nije provelo nezavisno stručno tijelo, već formalno tijelo koje uglavnom služi osnaživanju rješenja niže instance. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje i da naloži tuženiku da joj prizna pravo na naknadu plaće u 100%-tnom iznosu od osnovice za naknadu za vrijeme korištenja privremene nesposobnosti za rad od 1. lipnja 2023. nadalje pod šifrom prema MKB-u: F43.1 kao neposredne posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Traži naknadu troškova upravnog spora.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužba nije osnovana. Ističe da je suprotno navodima tužbe pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, odnosno da je donio pobijano rješenje uvažavajući sve dokaze u provedenom postupku te da je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo. Navodi da je postupajući po žalbi tužiteljice proveo drugostupanjski upravni postupak u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine”, 80/13.. 137/13.. 98119., 33/23 i 105/25.; dalje: ZOZO), Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ("Narodne novine”, 8/15., 17/15. 41/15., 104/17., 34/18.. 63/22.). Nadalje navodi da je sukladno Pravilniku o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ("Narodne novine", 8/15., 17/15., 41/15., 104/17., 34/18. i 63/22.) zatraženo stručno medicinsko mišljenje liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda , koje tijelo vještačenja je ocjenom, KLASA: UP/ll-502- 04/23-01/1 19 od 8. kolovoza 2025. nakon uvida u priloženu dokumentaciju ocijenilo da se dijagnoza šifre prema MKB-u F43.1 (PTSP) i privremena radna nesposobnost od 1. lipnja 2023. i dalje ne mogu uzročno - posljedično povezati sa sudjelovanjem osiguranice u Domovinskom ratu, jer se u nalazu psihijatra od 11. travnja 2023. navodi da objektivne egzogene frustrirajuće okolnosti podržavaju simptome kronificiranog PTSP-a i agraviraju depresivnost te da je retraumatizirana ozbiljnim zdravstvenim incidentom supruga (ICV). U odnosu na status HRVI s 20% oštećenja organizma zbog psihičke bolesti tužiteljice, napominje da je metodologija određivanja postotka tjelesnog oštećenja za ostvarivanje statusa HRVI drugačija od vještačenja predmetne problematike i da se vodi po drugim propisima. Ponavlja navode iz osporenog rješenja da status HRVI od 20% (blaži oblik) u pravilu ne uzrokuje privremenu nesposobnost za rad. Navodi da kod tužiteljice nije pobliže opisan ratni stresogeni čimbenik, a da su psihičke tegobe i simptomi djelomično kvalificirani, odnosno nisu kvantificirani da bi zadovoljili kriterije za postavljanje dijagnoze PTSP-a. S obzirom na iznijetu stručno- medicinsku ocjenu liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda te utvrđeno činjenično stanje, smatra da se tužiteljici ne može priznati pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad budući da za isto nisu ispunjeni propisani uvjeti iz članka 39. stavka 1. točke 9. ZOZO-a u vezi s člankom 55. stavkom 2. točkom 1. ZOZO-a jer se ne radi o privremenoj nesposobnosti za rad kao neposrednoj posljedici sudjelovanja u Domovinskom ratu. U odnosu na tužbene navode ističe kako je liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda očitovanjem od 15. listopada 2025. utvrdilo kako se dijagnoza F43.1 (PTSP) i privremena radna nesposobnost od 1. lipnja 2023. i dalje ne mogu uzročno - posljedično povezati sa sudjelovanjem osiguranice u Domovinskom ratu, budući da predmetna privremena nesposobnost za rad kod tužiteljice nije dominantno, jedino i isključivo uzrokovana trajnim promjenama ličnosti proizašlim iz ratnih trauma. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

4. Tijekom spora održane su rasprave 8. siječnja 2026. i 10. lipnja 2026. na kojima je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Tijekom upravnog spora sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji dr.sc., specijalistu psihijatrije Dolores Britvić.

6. Sud nije proveo dokaz saslušanjem tužiteljice, jer su sporne činjenice medicinske naravi o kojima tužiteljica nema stručnih znanja, te se zakonita i pravilna odluka može donijeti na temelju ostalih provedenih dokaza.

7. Nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, u skladu s člankom 114. stavkom 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. - dalje: ZUS), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Prema članku 39. stavku 1. točki 9. ZOZO-a pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti utvrđenih ovim Zakonom, ako je privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

9. Prema članku 52. stavku 2. točki 1. ZOZO-a, osiguranik ima pravo na teret sredstava Zavoda, odnosno državnog proračuna ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti iz članka 39. točaka 1. do 5. te točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, počevši od prvoga dana utvrđene privremene nesposobnosti u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, u visini utvrđenoj u skladu s ovim Zakonom i općim aktima Zavoda, a prema stavku 2. navedenog članka ZOZO-a nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka osiguranik ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti dok za privremenu nesposobnost postoji medicinska indikacija.

12. Sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem na okolnost utvrđivanja je li kod tužiteljice privremena nesposobnost za rad od 1. lipnja 2023. i nadalje, pod dijagnozom šifre prema MKB-10: F43.1, neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

13. Sudska vještakinja, specijalist psihijatar Dolores Britvić, nakon prethodnog izlaganja relevantnih podataka iz medicinske i ostale relevantne dokumentacije, te pregleda tužiteljice, iznijela je mišljenje da je kod tužiteljice ČR bila prisutna privremena nesposobnost za rad od 1. lipnja 2023. nadalje, pod dijagnozom šifre prema MKB-10. F 43.1, koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Osvrnula se na tvrdnje vještaka sadržane u nalazu donesenom u upravnom postupku da se dijagnoza F 43.1 i privremena radna nesposobnost od 1. lipnja 2023. i dalje, ne može uzročno - posljedična povezati sa sudjelovanjem osiguranice u Domovinskom ratu, a u kojem se vještaci pozivaju na nalaz psihijatra od 11. travnja 2023. za koji navode da objektivne egzogene frustrirajuće okolnosti podržavaju simptome kronificiranog PTSP i agraviraju depresivnost, retraumatizirana ozbiljnim zdravstvenim incidentom supruga (ICV). Pojasnila je da su navedeni vanjski događaji tek okidači dodatnog intenziviranja simptoma PTSP i trajnih promjena osobnosti, a ne njihov uzrok. Naglasila je da su vještaci u upravnom postupku propustili spomenuti da do dekompenzacije simptoma dolazi i u reakcijama godišnjice (stradavanja u Vukovaru i Škabrnji). Ukazala je i na to da su psihički poremećaji tužiteljice doveli do postupnog iscrpljenja prilagodbenih mehanizama koji su godinama bili korišteni u funkcioniranju u obitelji i na radnom mjestu.

14. Navedeni nalaz i mišljenje dostavljen je strankama radi očitovanja, s kojim se tužiteljica suglasila, dok je tuženik iznio primjedbe putem članova vijeća Il liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Isti su iznijeli tvrdnje da je sudska vještakinja navela da se radi o laborarnoj problematici, jer je sudska vještakinja navela da je tužiteljica izjavila da je radila kao asistent kod zubara od jutra do večeri i da je otvorila bolovanje. Istaknuto je da je iz navoda sudske vještakinje razvidno da je osiguranica preboljela karcinom štitnjače 2017., da ima artritis i osteoporozu i da u zaključku sudska vještakinja ne negira postojanje objektivnih egzogenih frustrirajućih okolnosti, već navodi da uslijed pojačane osjetljivosti na stres kao posljedica dolazi do pojačavanja simptoma kada je izložena dodatnim pritiscima (bolest supruga, somatske tegobe). Nadalje članovi Vijeća II liječničkog povjerenstva ukazuju na formalno prihvaćene i obvezne smjernice Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-10) i ponavljaju navode iz ocjene od 8. kolovoza 2025. da sukladno MKB-10 smjernicama dijagnozu PTSP nije moguće uzročno - posljedično povezivati sa sudjelovanjem osiguranika u Domovinskom ratu 28 godina nakon prestanka sudjelovanja u ratnim djelovanjima. Navode da je uvažavajući i obligatorne smjernice MKB-10 klasifikacije razvidno da kod osiguranice nikada nije opisana tipična klinička slika odgođenog ratnog PTSP-a, a gdje bi tegobe po vrsti, intenzitetu i učestalosti opravdavale postavljanje dijagnoze odgođenog ratnog

kao dominantne. Nadalje navode da kod tužiteljice postoje i alternativni psihički poremećaj i verificirane dijagnoze: F62 0 - trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja i F 32.2 - teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma, koji poremećaj ne pripada skupini psihičkih poremećaja koji se javljaju kao odgođena reakcija na životno ugrožavajuće stresne doživljaje, već tvrde da je isti uzrokovan isključivo i neposredno egzistencijalnom problematikom tužiteljice, a pridružena mu je u podlozi i jezgrovna neurotski strukturirana konstelacija osobnosti. Vezano za konkretnu privremenu nesposobnost za rad ponavljaju da je u nalazu specijalista psihijatra od 11. travnja 2023., neposredno prije utvrđivanja promatrane privremene nesposobnosti za rad, navedeno da objektivne egzogene frustrirajuće okolnosti podržavaju simptome kronificiranog PTSP-a i pogoršavaju (agraviraju) depresivnost. Ukazuju na to da se navodi i da je retraumatizirana ozbiljnim zdravstvenim incidentom supruga. (ICV).

15. Prije svega, treba reći da tuženik po liječničkom povjerenstvu Direkcije neosnovano problematizira postojanje dijagnoze odgođenog PTSP-a kod tužiteljice s obzirom na to da spisu tuženika prileži pravomoćno rješenje nadležnog tijela koje je tužiteljici u odgovarajućem upravnom postupku na temelju bolesti PTSP-a privremeno priznalo status HRVI na temelju navedene psihičke bolesti. Ujedno je i sudska vještakinja psihijatar na temelju neposrednog pregleda tužiteljice i uvida u medicinsku dokumentaciju zaključila da se kod tužiteljice radi o neliječenom PTSP-u te da se na temelju prisustva višegodišnje izloženosti brojnim traumatskim događajima na bojišnici, prisutnosti simptoma ponovnog proživljavanja traumatskih događaja u snovima i na javi (intruzivna sječanja), koji su popraćeni motoričkim i neurovegetativnim reakcijama, zaboravljivosti za neke traumatske događaje, simptomima pojačane pobuđenosti (nesanica, napetost, pojačana osjetljivost na stres), simptomima afektivnog utrnuća i negativne kognicije (depresivna razmišljanja) tužiteljici može postaviti dijagnoza PTSP-a. S tim u vezi navela je da kod tužiteljice postoje simptomi koji ukazuju na trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih događaja, a koji poremećaji se kompliciraju depresivnim poremečajem koji je jedan od najčešćih komorbiditeta PTSP-a. Sudska vještakinja je izrijekom navela da bi se tužiteljica s navedenim događajima kada je izložena dodatnim pristisc ima (primjerice bolest supruga ili osobna tjelesna bolest) puno lakše nosila i da ne bi imala potrebu za bolovanjem da nema navedene dijagnoze. Iz navedenog slijedi da je sudska vještakinja već odgovorila na prigovore koje su članovi vijeća II. liječničkog povjerenstva Direkcije u bitnom već naveli u ocjeni, nalazu i mišljenju od 8. kolovoza 2025. Također u odnosu na pozivanje tuženika na nalaz od 11. travnja 2023. treba reći da je iz istog, kao i iz nalaza od 20. veljače 2023. i 20. svibnja 2023. razvidno da je psihijatrica Jasminka Šarić u istima navela kako kod tužiteljice nije odmah uočila simptome PTSP-a jer je navodno došla zbog problema na poslu, koji i nije tako velik problem te je iznijela mišljenje da se radi o depresivnoj dekompenzaciji kronificiranog neliječenog PTSP-a, jer to dominira u radu s tužiteljicom, a ne prvobitni razlog zbog kojeg je tužiteljica došla.

15. Slijedom iznesenog, prema mišljenju ovog suda, sudska vještakinja je već u pisanom nalazu i mišljenju iznijela argumentirane, jasne i obrazložene razloge u odnosu na prigovore tuženika, te je iste otklonila na način koji ne ostavlja sumnju u njezine zaključke, a koji su utemeljeni na priloženoj medicinskoj i ostaloj dokumentaciji. Ovaj sud ocijenio je vjerodostojnim i objektivnim dokazom nalaz i mišljenje sudske vještakinje za psihijatriju, koji je dan sukladno zadaći suda i koji je sačinjen po pravilima medicinske struke i znanosti, a u kojem je valjano obrazložena uzročno - posljedična veza dijagnoze F43.1 kod tužiteljice kao uzroka privremene nesposobnosti za rad , koja je neposredna posljedica sudjelovanja tužiteljice u Domovinskom ratu.

16. Uvažavajući izloženo, po ocjeni ovog suda, javnopravna tijela pogrešno su utvrdila relevantnu činjenicu, zbog čega je pogrešno primijenjen zakon na štetu tužiteljice. Uvažavajući nalaz i mišljenje sudske vještakinje može se osnovano zaključiti da je u konkretnom slučaju kod tužiteljice dijagnoza F43.1, zbog koje je tužiteljica privremeno nesposobna za rad od 1. lipnja 2023. neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Stoga je sud u točki I. i II. izreke, pozivom na članak 117. stavak 1. ZUS-a, poništio osporeno i prvostupanjsko rješenje te u točki III. izreke sam riješio upravnu stvar.

17. Sukladno ovlaštenju iz članka 148. stavka 4. ZUS-a, sud će o troškovima upravnog spora odlučiti posebnim rješenjem.

U Splitu 19. lipnja 2026.

S U T K I N J A

Mirela Valjan - Harambašić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenici tužiteljice

- tuženiku

- u spis