REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž-125/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić, kao predsjednice vijeća, Biljane Bojanić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Kristine Pavičić-Sirotić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Hondl, Konić, Šimunović, Batur i partneri j.t.d., Zagreb, protiv tuženog Euroherc osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojega zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 619/2018-27 od 30. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se kao osnovana žalba tužitelja, ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-619/2018-27 od 30. listopada 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Konačnom odlukom odlučiti će se i o troškovima nastalim povodom žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom odlukom presuđeno je:

„Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja LK u cijelosti koji glasi: „I. Tuženik Euroherc osiguranje d.d. dužan je tužitelju LK platiti iznos od 6.663,62 eur sa zateznim kamatama od 10. rujna 2015. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. da tužitelju LK nadoknadi parnični trošak sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana.“.“,

a riješeno je:

„I. Tužba je povučena za iznos od 108,00 eur zajedno sa zatraženom zateznom kamatom.

II. Nalaže se tužitelju LK da tuženiku Euroherc osiguranje d.d. nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.500,00 eur zajedno sa zateznom kamatom od 30. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, kao i protiv odluke kojom je odlučeno o parničnom trošku. U bitnome ističe da prvostupanjski sud osim pisanog nalaza i mišljenja i iskaza prometnog vještaka nije cijenio ostale dokaze provedene tijekom postupka, kao i da ukoliko nije mogao sa sigurnošću utvrditi visinu štete, imao je dovoljno podataka da postupi sukladno odredbi članka 223. stavka 1. ZPP-a o visini štete i odluči po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir svoje stručno i životno iskustvo, kao i provedene dokaze. Žalbeni je prijedlog prihvaćenje žalbe i preinačenje presude u smislu žalbenih navoda, podredno ukidanje presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova parničnog postupka i troška žalbe.

3. Sa žalbom tužitelja postupljeno je na temelju odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP).

3.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Tužitelj u ovom postupku potražuje naknadu imovinske štete na vozilu koja je nastala u štetnom događaju 12. kolovoza 2015. na [adresa], krivnjom osiguranika tuženika.

6. Tijekom postupka prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev u cijelosti, cijeneći nalaz i mišljenje prometnog vještaka, kao i njegovo usmeno očitovanje, iz kojeg proizlazi da je promet u navedenom raskrižju bio reguliran pravilom desne strane jer ispred istoga nije bilo prometnih znakova, pa da je osiguranik tuženika prije ulaska u raskrižje morao propustiti vozilo tužitelja kojemu je dolazilo s desne strane i imalo prednost prolaska raskrižjem, ali da osiguranik tuženika prilazeći tom raskrižju, bez djelomičnog ulaska u raskrižje nije mogao provjeriti prometnu situaciju sa svoje desne strane i nailazak vozila tužitelja jer je sa svoje desne strane imao kameni zid i visoku gustu živicu, s time da bi to mogao provjeriti samo da je u tom raskrižju nasuprot vozila osiguranika tuženika , bilo postavljeno prometno ogledalo orijentirano tako da vozač iz smjera kretanja vozila osiguranika tuženika može provjeriti prometnu situaciju sa svoje desne strane. Time smatra da ne postoji krivnja osiguranika tuženika za nastanak ovog štetnog događaja, pa kako i proizlazi da niti tužitelj svojim ponašanjem u prometu nije izazvao ovu prometnu nezgodu krećući se malom brzinom od oko 10 do 50 km/h makadamskim putem i imao prednost prolaska kroz navedeno raskrižje, zadržavajući smjer kretanja, pri čemu, prema mišljenju vještaka činjenica da asfaltirani dio koji zadire iz [adresa]. u [adresa]. nije utjecao na dinamiku odigravanja ovog štetnog događaja jer se radi samo o neznatnom zadiranju u samo raskrižje, stoga ne postoji ni krivnja tužitelja za nastanak ovog štetnog događaja . Primjenom odredbe članka 1072. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021. , 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO) prema kojoj, ako nema krivnje nijednog vlasnika vozila, tada vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo, prema kojoj da je tuženik odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio u omjeru od 50%. U odnosu na opseg oštećenja vozila tužitelja navodi se, da je prometni vještak u svom nalazu naveo da nije u mogućnosti utvrditi stvarni opseg oštećenja koje je vozilo tužitelja zadobilo jer ne prilaže izvid štete, a da prema dostavljenoj ponudi visina štete na vozilu tužitelja u [stranoj državi], gdje je to vozilo registrirano, iznosi 5.553,02 eura bez PDV-a, odnosno s PDV-om 6.663,62 eura, dok je u usmenom očitovanju izjavio da tehnički ne može niti isključiti niti potvrditi potrebu zamjene svih dijelova navedenih u toj ponudi, neovisno o tome što se svi tamo navedeni dijelovi nalaze na prednjem bočnom dijelu vozila tužitelja. Time je odbijen tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan , primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe članka 221.a ZPP-a, obzirom da se na temelju podataka iz ponude te provedenim prometnim vještačenjem nije moglo sa sigurnošću utvrditi visina štete na vozilu tužitelja.

7. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 12., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 365. stavak 2. ZPP-a), ocijenjeno je da je žalba osnovana jer iz utvrđenog činjeničnog stanja nije pravilno primijenjeno materijalno pravo .

8. Nije utvrđeno postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje se tužitelj i poziva žalbom iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer u tom smislu prvostupanjska presuda nema nedostataka.

9. U ovom je postupku utvrđeno sljedeće činjenično stanje:

- da se prometna nezgoda dogodila u mjestu [adresa] na raskrižju [adresa]

[adresa] i [adresa] koja nije bila obilježena prometnom signalizacijom, između vozila tužitelja austrijske registracije - Audi [registarska oznaka] i vozila osiguranika tuženika NK [registarska oznaka],

- da je prema provedenom zapisniku o očevidu Policijske uprave Zadarske od 12. kolovoza 2015. utvrđeno mjesto te prometne nezgode, koja se dogodila u naselju, vrsta ceste sa kolnikom u oba smjera, raskrižje koje je slabo pregledno, dalje asfaltirano kolnički [adresa]., a makadam [adresa], da na kolniku nema nikakvih oznaka ni prometnih znakova, a ograničenje brzine je 50 km/h, da su i navedene osobe koje su bili sudionici i vozili se u vozilima tužitelja i osiguranika tuženika, da je osobni automobil tužitelja registriran i tehnički pregledan do 26. studenoga 2016., a na automobilu je oštećeno prednji branik, prednji lijevi kotač i prednji lijevi blatobran, da se na mjestu nesreće nitko nije javio kao svjedok, da je tužitelju - vozaču izdan OPN-2451/2015 zbog izazivanja prometne nesreće,

- da je od strane Prekršajnog suda u Zadru P-3751/15 nakon provedenog žurnog postupka održanog dana 13. kolovoza 2015. presuđeno, da se okrivljenik – tužitelj, oslobađa od optužbe da je 12. kolovoza 2015. u 9:00 sati u [adresa] u [adresa]. upravljao osobnim vozilom austrijske nacionalne oznake [registarska oznaka] i kretao makadamom vršivši radnju uključivanja u prednji lijevi dio istog udara u vozilo registarske oznake [registarska oznaka] i time da bi počinio prekršaj, jer se vozio ravno i u cijelom pravcu svog kretanja vidio neasfaltiranu cestu, te nije mogao znati da li se u nekoj pokrajnoj ulici s lijeve strane iza zida živice nalazi asfaltirana cesta ako ju on u trenutku upravljanja ne može uočiti ili ako nije upozoren prometnim znakom da nailazi na cestu s prednošću prolaza, te da je poštivao prometne propise jer se nije uključivao u promet, brzinu je prilagodio osobinama i stanju ceste i nije mijenjao smjer kretanja ulicom koja je u cijeloj dužini njegovog kretanja bez asfalta , te je tijekom vožnje provjeravao da li mu iz ulice s njegove desne strane dolazi vozilo koje bi sukladno propisima bio dužan propustiti,

- da je saslušanjem osiguranika tuženika NK, utvrđeno, da kad se kretao u [adresa] jednom asfaltiranom ulicom od 15-20 km/h i došao do jednog raskrižja koje je malo nepravilno, zaustavio se s time da je vidio da na tom raskrižju nema asfalta jer je njemu s lijeve i desne strane bio makadam kao i na samom raskrižju, a asfalt na cesti kojom se kretao završavao je neposredno prije tog raskrižja, nakon toga je krenuo zadržavajući smjer kretanja ravno uz napomenu da zbog visoke ograde i živice njemu s desne strane nije mogao uočiti da li mu se približava vozilo s desne strane, pa kad je tako krenuo svojom prednjom desnom stranom udario je u prednju lijevu stranu vozila s kojim je upravljao tužitelj i koje je vozilo naišlo njemu s desne strane za koje je smatrao da je u prednosti po pravilu s desne strane, obzirom na tom raskrižju nema prometnih znakova, to je tako i izjavio nakon što su izašli iz vozila, međutim, kad je došla policija i napravila očevid, oni su zaključili da je došlo do prometne nesreće krivnjom tužitelja a i dao je iskaz pred Prekršajnim sudom u Zadru i izjavio isto kao i u predmetnom postupku,

- saslušan tužitelj je iskazao da se kretao svojim vozilom kolnikom jedne makadamske ceste i da je bio treće vozilo u nizu jer su njih troje išli nekuda zajedno, pa se vozio brzinom do 10 km/h približno jednoj cesti njemu s desne strane, pogledao je desno, smatrajući da na tom dijelu vrijedi pravilo desne strane obzirom nije bilo prometnih znakova, nakon čega se nastavio kretati ravno uz napomenu da nije uočio da se oko 3 metra od ove ceste koja mu je bila s desne strane nalazi cesta s lijeve strane jer ju nije mogao vidjeti zbog kamene ograde iznad koje je bila i visoka živica i nije vidio da se njemu s lijeve strane pojavljuje neko vozilo, već ga je vidio tek u trenutku kad je sa svojim prednjim dijelom udarilo to vozilo u prednji lijevi dio njegovog vozila u području prednjeg lijevog kotača, nakon čega je vozač tog vozila izašao iz vozila i ispričao mu se navodeći da je kriv za ovaj nalet i potpisao europsko izvješće u smislu priznanja svoje krivnje, a nakon što su susjedi rekli da bi bilo bolje da pozovu policiju, tada je i gospodin NK pozvao policiju koja mu je nakon obavljenog očevida izrekla novčanu kaznu od 1.500,00 kuna u odnosu na koje se žalio i završio tako na Prekršajnom sudu u Zadru, da je otišao u [stranu državu] 15. kolovoza 2015. i otišao majstoru u [adresa] da bi mu popravio vozilo, pa kako mu nije bila prihvatljiva cijena tog popravka, zatražio je da mu se samo balansira lijevi kotač da se može vratiti u [stranu državu], a u [stranoj državi] to vozilo nije popravio već se njime služi na kraće vožnje po gradu, a vozilo je cijelo vrijeme osigurano i obavio je tehnički pregled nakon ove prometne nesreće,

- da je prema KFZ GRIP OG u [stranoj državi] provedena i ocjena nastalih oštećenja na vozilu prema kojoj iznosi od 5.643,02 eura a uz PDV 6.771,62 eura,

- da prema nalazu i mišljenju vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila Berislava Šimunovića (list 105 do 110 prvostupanjskog spisa) proizlazi da je vozilo osiguranika tuženika s prednjim više desnim dijelom naletilo na prednji lijevi bočni dio vozila tužitelja, u predjelu prednjeg lijevog kotača, da se mjesto sudara nalazilo na makadamskom putu, u raskrižju, na sjecištu pravaca [adresa]

[adresa] kojim se iz pravca jugozapada prema sjeveruistoku kretalo vozilo osiguranika tuženika i [adresa] kojim se iz pravca jugoistoka prema sjeverozapadu kretalo vozilo tužitelja, da brzine vozila u trenutku sudara nisu bile velike, a kako ispred raskrižja nije bilo prometnih znakova, promet u raskrižju bio je reguliran pravilom desne strane, da je stoga osiguranik tuženika prije ulaska u raskrižje morao propustiti vozilo tužitelja, koje mu je dolazilo s desne strane i imalo prednost prolaska raskrižjem, da je radnjom ulaska u raskrižje, osiguranik tuženika presjekao put kretanja vozilu tužitelja, a kako je sa svoje desne strane imao kameni zid i visoku gustu živicu, osiguranik tuženika prilazeći raskrižju nije mogao vidjeti prometnu situaciju s desne strane i nailazak vozila tužitelja, mogao je jedino prije ulaska u raskrižje dati zvučni signal i pričekati neko vrijeme i očekivati da vozilo koje mu nailazi s desne strane se zaustavi ispred raskrižja i da ga propusti, kako u spisu ne prileži izvještaj za vozilo tužitelja nije u mogućnosti utvrditi stvaran opseg oštećenja koje je vozilo zadobilo u predmetnom štetnom događaju te bi (prema saslušanju i iskazu vještaka na ročištu) stvarni opseg oštećenja moglo utvrditi na temelju ponude popravka koja je priložena u spis i izračunati kolika bi ta šteta iznosila prema cijenama u RH, uz to da svi navedeni dijelovi potrebni za zamjenu vozila tužitelja opisani u ponudi se nalaze na prednjem dijelu bočnog dijela vozila tužitelja, tj. u zoni sudara, stoga tehnički da ne može isključiti niti potvrditi potrebu zamjene svih navedenih dijelova navedenih ponudom.

10. Suprotno izraženom pravnom stavu prvostupanjskog suda, nije odlučno da bi osiguranik tuženika mogao provjeriti samo prometnu situaciju ulaskom u raskrižje nasuprot vozila tužitelja. Prema odredbi članka 57. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023. i 145/2024.) propisano je da je vozač dužan propustiti sva vozila koja se kreću cestom na koju ulazi i kad ta cesta nije prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ako vozilom ulazi na raskrižju cesta iste važnosti ili susret s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane, a stavkom 2. propisano da vozač vozila koji skreće u lijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće u desno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno. Propuštanje vozila je radnja koju su u određenim slučajevima sudionici dužni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode i to na način koji ne prisiljava druge sudionike da mogu mijenjati smjer ili brzinu kretanja. Člankom 34. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i propisano je da sudionici u prometu dužni su postupati sukladno s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, prometnim svjetlima, te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.

11. Obzirom na činjenicu i utvrđenu tijekom postupka da je osiguranik tuženika ušao u raskrižje i pri tome nije ni ulaskom u raskrižje zaustavio svoje vozilo da bi mogao i vidjeti vozilo tužitelja koji se svojim vozilom kretao u njegovom desnom smjeru, tada se i ne može zaključiti da ne postoji krivnja ni jednog ni drugog vozača, bez obzira što nije postavljena prometna signalizacija. Odredbom članka 1045. ZOO- a propisano je da onaj tko drugom uzrokuje štetu dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Pretpostavka odgovornosti za štetu jesu postojanje subjekata obveznog odnosa, odgovornost za štetu, štetna radnja štetnika, šteta i uzročna veza između štetne radnje i štete.

12. Treba navesti i za nastalu štetu tuženik odgovara po načelu krivnje, a ne po načelu objektivne odgovornosti, pa je i na tužitelju teret dokazivanja postojanja uzročne-posljedične veze između štetne radnje i same štete. Navedeno proizlazi iz odredbe članka 1072. ZOO-a koja propisuje da se međusobna odgovornost vlasnika motornih vozila presuđuje prema pravilima subjektivne odgovornosti i nije opravdano za tu štetu primjenjivati stroža pravila objektivne odgovornosti jer se ne radi o nekoj posebnoj potrebi zaštite trećih osoba. Prema nalazu vještaka, iako nije bilo prometnih znakova, osiguranik tuženika trebao je prije ulaska u raskrižje propustiti vozilo tužitelja koje mu je dolazilo s desne strane i da bi mogao pravovremeno uočiti vozilo tužitelja, koje se kretalo u desnoj strani vozila osiguranika tuženika. Iako se radi o neasfaltiranoj cesti, ista je ravno vodila, dok se osiguranik tuženika uključivao na tu cestu. Nepreglednost raskrižja zbog živice koja je zaklanjala pogled osiguraniku tuženika na desnu stranu, kao i tužitelju na lijevu stranu, nije od utjecaja na nastanak štetnog događaja, obzirom da se tužitelj kretao ulicom koja je i tada vodila ravno. Zakonska osnova za odgovornost o nastanku nezgode mora biti protupravnoj i uzročnoj vezi sa štetnom posljedičnom, vezano za sve okolnosti i uvjeta prometne nezgode. Time i tužitelj se ne može smatrati u 50% odgovornosti kada je dolazio s desne strane, dok je i osiguranik tuženika priznao svoju odgovornost ulaskom u raskrižje i time udarom u vozilo tuženika.

13. U odnosu i na utvrđenje nastale štete na vozilu tužitelja, trebao je i cijeniti ono što je i zapisnikom Policijske uprave zadarske i navedeno kao oštećenje vozila tužitelja, time i da to vozilo i dalje nije popravljeno, osim gume, odnosno lijevog kotača da bi se mogao vratiti u [stranu državu]. Time se i vezano za navedeno utvrđenje trebalo i utvrditi nastala šteta.

14. Prvostupanjski sud je stoga zbog pogrešnog materijalnopravnog pristupa propustio utvrditi odlučne činjenice, pa je time i bilo potrebno ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi ponovnog utvrđivanja činjeničnog stanja i provođenja postupka.

15. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će provesti novu glavnu raspravu i otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, izvesti dokaze predložene od strane stranaka, te utvrditi prava i obveze koje se odnose u odnosu na tuženika, pa nakon toga i ocijeniti sve provedene dokaze i odlučiti ponovno o osnovanosti zahtjeva tužitelja i svim troškovima postupka.

16. Iz navedenih je razloga ukinuta prvostupanjska presuda i vraćen predmet istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i ujedno ostavljeno da se o troškovima nastalim u povodu žalbe odluči konačnom odlukom, pa time temeljem odredbe članka 370. i članka 166. stavka 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci.

U Puli-Pola 19. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Nataša Babić