Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-2295/2025-3

R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Ivani Erceg Ćurić, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ĆČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnicima-odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Branka Vukov i Zorana Laurić Maglov, Šibenik, protiv protustranke ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi uređenja međe, odlučujući o žalbi ŽČ, protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj R1 -38/2024-15 od 16. lipnja 2025., dana 18. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj R1-38/2024-15 od 16. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio rješenje slijedećeg sadržaja:

„ I. Uređuje se sporna međa između nekretnine predlagateljice oznake dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo protustranke po posljednjem mirnom posjedu, a koja međa je u skici vještaka mjernika ŠČ, mag. ing. geod. et. geoinf. Iz [adresa] od 26. travnja 2025. označena točkama 1-2-3-4-5-6-7, i ta linija ide do ruba potpornog suhozida jarka, koji je u nekretnini protustranke.

II. Naprijed navedene međne točke su na terenu označene crvenom bojom.

III. Strankama je predat posjed do novouređene međne linije.

IV. Svoje jače pravo na spornu međašnu površinu svaka stranka može ostvariti putem parnice u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

V. Nalaže se protustranci da predlagateljici naknadi trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 409,73 eura, sve u roku od 15 dana.“

2.1. Protiv prvostupanjskog rješenja, žalbu je podnijela protustranka. Iz sadržaja žalbe proizlazi da žalitelj podnosi žalbu protiv prvostupanjskog rješenja iz žalbenog razloga pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predviđenog odredbom članka 353. stavak 1. točka 2. ZPP-a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP), u vezi s člankom 381. ZPP-a, koji se Zakon primjenjuje prema odredbi članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23., dalje: ZIP).

2.2. U žalbi protustranka u bitnome navodi da predlagateljica ne održava predmetnu nekretninu na način kako je iskazivala tijekom postupka, da su predlagateljica i saslušani svjedoci neistinito iskazivali o sadnji maslina i korištenju nekretnine, da postoje proturječnosti između njihovih iskaza i utvrđenja iz presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2488/2013 te da skica vještaka Vinka Gracina nije u skladu s katastarskim planom.

3. Predlagateljica je podnijela odgovor na žalbu u kojem se usprotivila žalbenim navodima protustranke, uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba protustranke nije osnovana.

5. Predmet postupka je uređenje sporne međe između dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koji je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2488/2013 utvrđeno vlasništvo predlagateljice, i susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke, nakon što između stranaka nije postignut sporazum o spornoj međi.

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, u vezi s člankom 365. stavkom 2. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena koja od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog uviđaja uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Marka Pilića, saslušanja predlagateljice te svjedoka SČ i OČ utvrdio da između stranaka nije moguće urediti među prema katastarskom nacrtu, s obzirom je vještak iskazao da u arhivskoj građi PUK Šibenik nije pronađena niti jedna arhivska skica izmjere, da između stranaka nije postignut sporazum o međi te da posljednji mirni posjed između predmetnih nekretnina ide rubom postojećeg jarka odnosno „foše“ koji na terenu razdvaja nekretnine stranaka. Polazeći na tako utvrđeno činjenično stanja prvostupanjski sud je, primjenom odredbe članka 103. stavaka 3., 5. i 6. Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 114/21., 79/26., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZVDSP), uredio spornu među prema posljednjem mirnom posjedu.

8. Ovaj sud prihvaća navedena činjenična utvrđenja i pravne zaključke prvostupanjskog suda jer su rezultat pravilne i savjesne ocjene svih izvedenih dokaza u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku. Prvostupanjski sud je za svoja utvrđenja dao jasne, logične i uvjerljive razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

9. Neosnovano protustranka u žalbi osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da predlagateljica ne održava predmetnu nekretninu te da su ona i saslušani svjedoci neistinito iskazivali tijekom postupka.

10. Naime, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da odlučna činjenica u ovom postupku nije opseg obrađivanja ili održavanja nekretnine, niti okolnost kada su se stranke međusobno upoznale, već pitanje posljednjeg mirnog posjeda sporne međašne površine. Upravo u odnosu na tu odlučnu činjenicu prvostupanjski sud je proveo sve potrebne dokaze i na temelju njih izveo pravilan zaključak.

11. Saslušani svjedoci SČ i OČ suglasno su iskazivali da je predmetni jarak prema kazivanju njihovih prednika oduvijek predstavljao granicu između predmetnih nekretnina, a njihovi iskazi u bitnim su dijelovima potvrđeni i stanjem zatečenim na terenu tijekom uviđaja. Prvostupanjski sud je njihove iskaze ocijenio vjerodostojnima te je za takvu ocjenu dao dostatne i uvjerljive razloge.

12. Žalbeni navodi kojima protustranka iznosi vlastito viđenje izvedenih dokaza ne dovode u sumnju pravilnost dokazne ocjene prvostupanjskog suda. Sama činjenica što protustranka drukčije ocjenjuje izvedene dokaze nije razlog za zaključak da je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno.

13. Neosnovani su žalbeni navodi protustranke kojima se ukazuje na navodnu neusklađenost skice vještaka Vinka Gracina izrađene u predmetu Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2488/2013 s katastarskim planom. Naime, navedena skica nije izrađena niti korištena u ovom postupku uređenja međe, već je bila predmet zasebnog postupka između istih stranaka koji se vodio radi utvrđenja prava vlasništva. U ovom postupku sud je među utvrđivao na temelju nalaza i skice drugog vještaka geodetske struke Marka Pilića te je, nakon što je utvrđeno da među nije moguće urediti prema katastarskom nacrtu i da između susjeda ne postoji sporazum čija je međa, među uredio prema posljednjem mirnom posjedu. Slijedom navedenog, eventualne primjedbe na skicu izrađenu u drugom sudskom postupku nisu od značaja za ocjenu pravilnosti i zakonitosti pobijanog rješenja jer se ne odnose na dokaze na kojima se temelji odluka donesena u ovom predmetu.

14. Kako žalbenim navodima nije dovedena u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja niti pravilnost primjene materijalnog prava, trebalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsko rješenje na temelju odredbe članka 380. točka 1. ZPP-a te odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu, 18. lipnja 2026.

sutkinja:

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić