Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-1211/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Lucije Lasić, predsjednici vijeća, dr. sc. Ivana Tironija, člana vijeća i suca izvjestitelja te mr. sc. Ivane Erceg Ćurić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Opatije, OIB: 99455464348, Opatija, Maršala Tita 3, zastupanog po punomoćnici IDĆ, dipl. prav., zaposlenici tužitelja, protiv tuženika pod 1) ID, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) LD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 3) AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 4) TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne služba u Opatiji, poslovni broj: P-1603/2020-36 od 13. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 18. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj: P-1603/2020-36 od 13. ožujka 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu kojom je presudio: Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja Grada Opatije koji glasi: "I. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik dijela k. č. [katastarska čestica], stambena zgrada i dvorište od ukupno 735 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji odgovara dijelu ranije k. č. [katastarska čestica], vrt od 2501 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije izmjere) prikazanom i označenom na skici lica mjesta izgrađenoj po ovlaštenom sudskom vještaku geodetske struke, koja čini sastavni dio ove presude, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude i skice lica mjesta izvrši parcelaciju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u nadležnom Uredu za katastar, uz istovremeni ispravak upisa prava vlasništva na novonastaloj nekretnini s imena tuženika na ime i u korist tužitelja u cijelosti, u katastru i u zemljišnim knjigama.“

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP). Tužitelj predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev kao osnovan, odnosno podredno da ju ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ovlast za parcelaciju i uknjižbu na novoformiranoj čestici.

5. Tužbeni zahtjev koji je odbijen kao neosnovan prvostupanjskom presudom zasniva se na tvrdnji tužitelja da je vlasnik navedenog realnog dijela nekretnine te da su tuženici u postupku obnove zemljišne knjige pogrešno uknjiženi kao vlasnici iste.

6. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan uz zaključak da su tuženici posjednici predmetnog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1957. do danas.

7. Tužitelj u žalbi u bitnome ističe da prvostupanjska presuda nema jasnih i neproturječnih razloga o odlučnim činjenicama za stjecanje prava vlasništva dosjelošću od strane tuženika. Posebno ističe kako je zaključak prvostupanjskog suda u suprotnosti s dostavljenom dokumentacijom i nalazom i mišljenjem sudskog vještaka.

8. U pogledu prethodnog vođenja postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a s kojim postupkom je vođen i postupak reambulacije katastra, za navesti je slijedeće.

Odredbom članka 195. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13., 108/17., dalje: ZZK/96), koji je bio važeći u vrijeme provođenja postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] propisano je da ustanovi li zemljišnoknjižni sud da bi za postupanje po prijavi ili prigovoru bilo nužno izmijeniti upis u posjedovnici o površini, obliku ili izgrađenosti katastarske čestice, on toj prijavi ili prigovoru neće udovoljiti, nego će podnositelja uputiti da svoj zahtjev ostvaruje u parnici, odnosno postupku pred nadležnim tijelom. Stavkom 2. istog članka propisano je da o prijavama i prigovorima glede upisa u vlastovnicu i teretovnicu o kojima su svi nazočni postigli sporazum, sud će odlučiti u skladu s tim sporazumom, ako je on dopušten i moguće ga je provesti. Stavkom 3. istog članka propisano je da o prijavama i prigovorima glede upisa u vlastovnicu i teretovnicu o kojima nazočni nisu postigli sporazum, zemljišnoknjižni će sud odlučiti po pravičnoj ocjeni.

Iz citirane odredbe proizlazi kako se nakon provedenog postupka reambulacije katastra i osnivanja/obnove zemljišne knjige u ispravnom postupku mogu vršiti upisi samo u listove B i C, dok se upisi u listu A koji se tiču promjene međe, oblika, površine i izgrađenosti novoformiranih čestica mogu ishoditi samo u parnici, odnosno postupku pred nadležnim tijelom.

Kako se predmetnom tužbom traži promjena međe, oblika i površine novoformirane čestice čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pravilno tužitelj navodi kako u predmetnom slučaju nije bilo mjesta podnošenju prigovora i tužbe za ispravak, već je bilo nužno pokrenuti parnični postupak.

Slijedom navedenog u predmetnom slučaju se ne bi primjenjivao stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u presudi broj: Rev 919/2018 od 1. veljače 2023. o vezanosti stranaka rješenjem donesenim u postupku preoblikovanja zemljišne knjige. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u toj odluci zauzeo stav da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama, Narodne novine, 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., dalje:

ZZK/96, (sada članak 205. Zakona o zemljišnim knjigama, Narodne novine, 63/19., 128/22., 155/23., dalje: ZZK/19) pa kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan. Također se na predmetni slučaj ne odnosi ni pravni stav iz zaključka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-IV- 246/2015 od 17. rujna 2015. prema kojem rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu članka 197. ZZK-a/96 pa u prethodno navedenoj situaciji kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan.

9. Međutim, osnovano tužitelj u žalbi prigovora da je zaključak prvostupanjskog suda o posjedu tuženika na predmetnom realnom dijelu nekretnine proturječan ispravama priloženim u spis i rezultatima provedenog sudskog vještačenja.

10. Naime, iz zapisnika Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Zemljišnoknjižni odjel Z-4378/2015/1923 od 19. travnja 2018. proizlazi da je nekretnina koja je u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] uknjižena kao vlasništvo tuženika nastala od „starih“ nekretnina oznake gr.č.[katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] te dijela čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (str. 7. spisa).

Nadalje, „stara“ nekretnina oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je dijelom ušla u sastav novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u „staroj“ ručno vođenoj zemljišnoj knjizi bila je uknjižena kao vlasništvo za cijelo Grada Opatije, što je razvidno iz zapisnika Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Zemljišnoknjižni odjel Z- 4378/2015/1923 od 19. travnja 2018. (str. 7. spisa) i povijesnog izvatka iz zemljišne knjige (str. 69. spisa).

11. Nadalje, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Dražena Lenca, dipl. ing. geod. od 17. svibnja 2022. proizlazi:

- da je iz skice premjeravanja br. 11 od 1956. (str. 153. spisa), koja je sastavni dio parcelacijskog elaborata, razvidno da je 1956. k. č. [katastarska čestica] cijepana u dvije čestice k. č. [katastarska čestica],

- da je iz navedene skice premjeravanja br. 11 od 1956.,osim parcelacije razvidno i da je snimljena postojeća zgrada na novonastaloj k. č. [katastarska čestica],

- da je na navedenoj skici br. 11 od 1956. razvidno da je temeljna k. č. [katastarska čestica] sa svih strana bila ograđena zidom osim na liniji prema k. č. [katastarska čestica] u dužini kotiranoj sa 25.90 + 4.80 = 30.70 m, te da ta linija predstavlja granicu između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica],

- da je u elaboratu od 1989. izvršeno snimanje zgrada tako da je ucrtana izgrađena nadogradnja zgrade sukladno građevinskoj dozvoli koja je priložena,

- da je tim elaboratom iz 1989. izvršeno spajanje k. č. [katastarska čestica] površine 474 m[2] i *426 u jedinstvenu *426 površine 566 m2 od toga kuća 110 m2,

- da je sastavni dio elaborata iz 1989. i kopija plana reambulacije od Geoprojekta na kojoj se također vidi tijek međe tadašnje [katastarska čestica] koja ima broj [katastarska čestica] i upisanu površinu za kuću i dvorište od 654 m2, ali ta reambulacija nikad nije postala službeni katastarski plan iako se u tom periodu koristila.

12. Dakle, iz skica premjeravanja iz 1956. i 1989. proizlazi da su k. č. [katastarska čestica] bile međašnje nekretnine s jasnom granicom između njih, a koja granica na terenu nije imala vidljive međašnje znakove. Naime, k. č. [katastarska čestica] je bila jasno omeđena zidom sa svih strana osim na međi prema k. č. [katastarska čestica]. Nadalje, k. č. [katastarska čestica] je 1956. parcelirana na podčastice k. č. [katastarska čestica], ali međa prema k. č. [katastarska čestica] se nije mijenjala. Također, 1989. prilikom spajanja k. č. [katastarska čestica] površine 474 m2 i [katastarska čestica] u jedinstvenu [katastarska čestica] površine 566 m2 od toga kuća 110 m2, međa prema k. č. [katastarska čestica] se nije mijenjala. Sve navedeno sudski vještak je posebno istaknuo (str. 145., 153,155 i 156. spisa).

13. Iz kupoprodajnog ugovora od 25. srpnja 1957. (str. 19. -20. spisa) proizlazi kako je tadašnja Općina Opatije pravnom predniku tuženika prodala cijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, nakon što je 1956. izvršena parcelacija k. č. [katastarska čestica] u podčestice [katastarska čestica] i uplana zgrade na k. č. [katastarska čestica], Općina Opatija je prodala k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo pravnom predniku tuženika. S obzirom da je neposredno prije prodaje Općina Opatija izvršila parcelaciju i uplanu zgrade u svrhu jasnog označavanja predmeta prodaje, u predmetnom slučaju ne može se govoriti o kupoprodaji po sistemu „viđeno-kupljeno“ ili pak o neusklađenosti stvarnih granica i katastarske mape.

14. Nadalje, iz skice lica mjesta sudskog vještaka proizlazi i slijedeće:

- da je nekretnini današnje oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u postupku obnove zemljišne knjige uknjižena kao vlasništvo tuženika, pripojen realni dio „stare“ k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji nije bio predmet kupoprodaje,

- da je predmet spora upravo taj dio „stare“ k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je pripojen novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to u površini od 149 m[2] (u skici vještaka označeno ljubičastom bojom) – str. 163. spisa,

- da je u skici lica mjesta vještak među između „starih“ čestice k.o. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] označio linijom A-B,

- da je „stara“ k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo Grada Opatije te da je danas od dijela te nekretnine formirana „nova“ k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se na njoj nalazi sportska dvorana „Gorovo“.

15. Navedena katastarske isprave, parcelacijski elaborati iz 1956. i 1989., sastavni dio kojih su skice premjeravanja, su javne isprave koje katastar izdaje u okviru svoje nadležnosti.

16. Odredbom članka 320. stavak 1. ZPP-a propisano je da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Stavkom 3. istog članka propisano je da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

17. U predmetnom slučaju tužitelj je javnim ispravama dokazao granicu između „starih“ čestica k.o. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Dokazna snaga takvih isprava ne može se osporiti iskazom jedne svjedokinje i tuženika. Nadalje, s obzirom na usklađeno katastarsko stanje, zemljišnoknjižno stanje i stvarno stanje „stare“ k.o. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženici i njihov pravni prednik znaju i moraju znati granice predmeta kupoprodaje iz 1957.

18. Slijedom navedenog proizlazi kako prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama pa se ne može ispitati. Na ovaj je način prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju povredu tužitelj ukazuje u žalbi.

19. Slijedom navedenog pobijanu je presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

20. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.

U Splitu 18. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Lucija Lasić