REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Kaštel Sućurcu
Poslovni broj: Pp-11386/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu – Stalna služba u Kaštel Sućurcu, po sucu Draženu Kapisodi, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Kristine Tojčić, kao zapisničarke, u ponovljenom prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽV, zbog prekršaja iz čl. 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), zastupanog po „Ljubičić - Vrdoljak & Partneri Odvjetničko društvo d.o.o.“ sa sjedištem u [adresa], po javnoj i glavnoj raspravi provedenoj 16. lipnja 2026. godine u odsutnosti stranaka, postupajući po optužnom prijedlogu PU Splitsko- dalmatinske Policijske postaje Kaštela Klasa: 211-07/24-5/4574 Urbroj: 511-12-28- 24-1 od 21. veljače 2024. godine, nadležan po čl. 94. i čl. 98. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 - nastavno PZ-a), dana 18. lipnja 2026,
primjenom čl. 179. i čl. 183. PZ-a,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK ŽV, sin Ž i J djevojački H, rođen **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] – [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], instalater grijanja i klimatizacije, razveden, otac dvoje djece, pismen, sa završenom SSS, srednjeg imovnog stanja, prekršajno nesankcioniran,
k r i v j e
što se 17. veljače 2024. godine oko 14,45 sati, prilikom posjete kćeri A i bivšoj supruzi JV, na adresi [adresa] – [adresa], iritiran što se kći ŽV usprotivila njegovom zadirkivanju, nasilnički ponio u obitelji, na način da je ovu malo grublje pogladio po licu, pri čemu joj je zavikao „ići ćemo na sud..., viđat ćeš ti mene..!“, a kada mu je supruga JV prigovorila zbog takvog ponašanja, doviknuo joj je „prisilno ću ti uzeti djecu.., ako nećeš milom, ići će silom.., mrtvi ste za mene.., luda si.., kćeri ti se tako ponašaju, jer si im ti dopustila..!“, što je kod Z i JV izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva,
dakle, počinio je nasilje u obitelji iz čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri tom i na štetu djeteta,
čime je počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1 i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa se, temeljem citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu čl. 38. st. 1. PZ-a, u svezi s čl. 12. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ...
o s l o b a đ a o d k a z n e
Odbija se prijedlog ovlaštenog tužitelja za primjenom zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana.
Temeljem čl. 138. st. 1. i 2. toč. 3, te čl. 139. st. 3. PZ-a, okrivljenik je na ime troškova prekršajnog postupka dužan, u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove odluke, uplatiti u korist Republike Hrvatske, na IBAN (prema priloženoj uplatnici), paušalni iznos paušalni iznos od 40,00 € (četrdeset eura).
Obrazloženje
1) PU Splitsko-dalmatinska Policijska postaja Kaštela (nastavno ovlašteni tužitelj) podnijela je ovom sudu 22. veljače 2024. godine citirani optužni prijedlog protiv ŽV, zbog prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci ove presude. Bilo je predloženo da se okrivljeniku, po provedenom prekršajnom postupku, izrekne novčana kazna u iznosu od 2.510,00 € i zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od šest mjeseci.
2) Predmet je početno dužila referada sudske savjetnice Jelene Šarić, da bi na koncu spis bio presigniran uredujućoj sudskoj referadi.
3) Po provedenim provjerama i ispitivanju optuženja, sud je glavnu raspravu tada proveo 17. ožujka 2025. godine.
4) Provedenom provjerom, bilo je utvrđeno da se okrivljenik ne vodi ni u prekršajnoj, ni i sudskoj evidenciji.
5) Okrivljenik se tada očitovao, kako ne osporava sadržaj činjeničnog opisa izreke optužnog akta, osim u onom dijelu, gdje bi mu se stavljalo na teret da bi ošamario svoju kći ŽV. Dakle, u ostalom dijelu, potvrdio je opis događaja. Međutim, u odnosu na ono što bi rekao „Prisilno ću ti uzeti djecu....“, pojasnio je kako se te odnosilo na prisilnu provedbu sudske odluke, koja mu dopušta viđanje s kćeri, a u čemu je bio onemogućavan. Zaključno se očitovao kako ne osporava odgovornost u okviru svoje obrane.
Na poseban upit branitelja, okrivljenik je tada ponovio kako kritične prigode nije ošamario svoju kći, već je možda malo grublje pogladio po licu, na što bi kći burno reagirala.
Krivo mu je zbog ovog što se dogodilo. Istakao je kako do tada nikad nije ni sankcioniran, ni procesuiran, za bilo kakav prekršaj. Maksimalno će se truditi da se slične situacije, koje bi mogle rezultirati prekršajnim progonom, više ne ponove.
6) Neizdvojenu dokumentaciju prethodnog postupka predstavljala je službena zabilješka o dojavi, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, zapisnik o ispitivanju okrivljenika u svojstvu osumnjičenika, zapisnik o ispitivanju okrivljenikove supruge u svojstvu svjedoka, zapisnik o alkotestiranju okrivljenika i izvješće o uhićenju. …
7) Iz dokumentacije prethodnog postupka i stanja spisa, bilo je razvidno je da je incident policiji 17. veljače 2024. godine u 16,08 sati mobitelom prijavila HV, s prebivalištem na adresi [adresa] – [adresa]. Uredujući policijski službenici na lice mjesta događaja pristupili su istog dana u 16,15 sati. Zatekli su žrtve nasilja u obitelji ŽV i JV. Nije zatečena prijavljena osoba, ŽV. ŽV i JV nisu imale vidljive ozljede, ali izgledale su preplašeno. ŽV je 17. veljače 2024. godine u 19,00 sati, po pronalaženju, lišen slobode, do 20,00 sati istog dana. Alkotestiranjem je utvrđeno da nije pod utjecajem alkohola. Odbio se pred policijom zapisnički očitovati u svojstvu osumnjičenika. Propisno upozorena okrivljenikova supruga, JV, pristala je zapisnički dati iskaz pred policijom u svojstvu svjedoka.
8) Po ovako provedenom postupku sud je tada, sukladno čl. 222. st. 3. PZ-a, ocijenio stanje stvari dovoljno razjašnjenim za donošenje odluke o prekršaju, pa je uz suglasnost okrivljenika i njegovog branitelja, odustao od izvođenja ostalih dokaza predloženih od strane ovlaštenog tužitelja, nakon čega je nazočne pozvao na završno očitovanje.
9) Branitelj okrivljenika je tom prilikom završno istakao, kako slijedi: „Nakon sada iznijete obrane okrivljenika ne bi bilo sporno da je isti počinio djelo osim u onom dijelu koje to osporava u svojoj obrani, međutim jasno je kako isti u svojim riječima nije mislio ništa agresivno ili protuzakonito, već je ovo bila reakcija na nažalost onemogućavanje istoga u viđanju svoje djece, a koje viđanje je određeno pravomoćnom sudskom odlukom, pa je stoga isti naveo kako će tu odluku prisilno i provesti, a sve zbog stanja u kojem se tada nalazio. Moli se sud okrivljeniku izreći što je moguće blažu kaznu, sve uzimajući u obzir priznanje počinjenja djela i njegovo korektno držanje pred sudom, dosadašnju nekažnjavanost, te da se uzme u obzir činjenica da je isti sukladno sudskoj odluci u obvezi uzdržavanja djece, stoga je definitivno kazna koja je predložena u optužnom prijedlogu, uzimajući u obzir sve ove okolnosti previsoka. Također smatra kako okrivljeniku definitivno nije potrebno ni šest mjeseci psihosocijalnog tretmana, uzimajući u obzir sve gore navedeno, a prije svega njegovu dosadašnju neosuđivanost.
10) Okrivljenik se završno u cijelosti priključio navodima svoga branitelja.
11) Prema članku 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, osobe na koje se taj zakon odnosi, između ostalog, predstavljaju bivši bračni drugovi i srodnici po krvi u ravnoj lozi.
12) Prema čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje u obitelji je, između ostalog, primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje, ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, te psihičko nasilje, koje kod žrtve može prouzročiti povredu dostojanstva, ili uznemirenost.
13) Prema čl. 12. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zaštitne mjere mogu se izreći samostalno i bez izricanja kazne, odnosno druge prekršajnopravne sankcije.
…
14) Članak 15. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glasi: „(1) Zaštitna mjera obveznoga psihosocijalnog tretmana može se izreći počinitelju nasilja u obitelji radi otklanjanja njegova nasilničkog ponašanja ili ako postoji opasnost da bi mogao ponoviti nasilje u obitelji.
(2) Mjera iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti u trajanju od najmanje šest mjeseci.“
15) Predmetne odredbe članaka 22. stavak Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glase:
„(1) Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana. (5) Ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.“
15) Članak 50. st. 2. PZ-a glasi:
„(2) Osim zaštitnih mjera iz stavka 1. ovoga članka, zakonom kojim se propisuje prekršaj mogu se propisati i druge vrste zaštitnih mjera.“
16) Postupak je 20. ožujka 2025. godine okončan presudom, kojom je ŽV proglašen krivim, uz oslobođenje od kazne i izricanje zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana.
17) Povodom žalbe okrivljenika po njegovom branitelju protiv izrečene zaštitne mjere, drugostupanjski sud je 02. srpnja 2025. godine ukinuo pobijanu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, kako bi prvostupanjski sud ponovno razmotrio postojanje uvjeta za izricanje zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana.
18) Glavna rasprava ponovljenog postupka provedena 16. lipnja 2026. godine. U pozivu okrivljeniku i njegovom branitelju, bilo je naznačeno kako će se, ukoliko okrivljenik ne pristupi na zakazano ročište, glavna rasprava provesti u njegovoj odsutnosti i njegov prethodni iskaz uzeti kao konačna obrana. Glavnoj raspravi ponovljenog postupka nisu nazočile uredno pozvane stranke. Izostanak nije ispričan. Nazočio je branitelj okrivljenika. Pročitana je prethodna obrana okrivljenika, te je iznova izvršen uvid u dokumentaciju prethodnog postupka. Iznova su provedene provjere kroz službene evidencije.
19) Kako sud iznova nije našao da okrivljenik obranom želi postići bilo kakvu nedopuštenu svrhu, ocijenio je stanje stvari dovoljno razjašnjenim za donošenje odluke o prekršaju i bez posebnog dokazivanja priznatih činjenica.
20) Ostajući u okviru obrane okrivljenika i uvažavajući njegova objašnjenja, sud je našao nespornim da je okrivljenik odgovoran za počinjenje prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci ove presude.
21) Sud je iznova našao kako su se u konkretnom slučaju stekli zakonski uvjeti za oslobađanje od kazne.
…
22) Prema članku 38. stavku 1. PZ-a, sud će osloboditi od kazne počinitelja, kad to zakon izričito propisuje, a ovdje to propisuje članak 12. stavkom 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
23) Prema čl. 183. st. 1. toč. 3. PZ-a, presudom kojom se okrivljenik proglašava krivim, može se i osloboditi od kazne.
24) Naime, okrivljenik se ne vodi ni u prekršajnoj, ni u sudskoj evidenciji.
25) Dakle, ne samo da do sada nikad nije sankcioniran, već nikad nije niti procesuiran za bilo kakav prekršaj.
26) Nisu dostupni bilo kakvi podaci koji bi upućivali na zaključak da je okrivljenik, općenito, sklon društveno neprihvatljivom ponašanju.
27) Nije razvidno da bi kod okrivljenika postojao bilo kakav oblik ovisnosti, odnosno, bilo kakav oblik poremećaja osobnosti.
28) Treba uzeti da je do predmetnog incidenta s elementima nasilja u obitelji došlo zbog njegovog nesnalaženja u zatečenoj obiteljskoj situaciji, gdje kod suprotstavljenih i nerazriješenih interesa, ne uspijeva u cijelosti iskontrolirati svoje postupke.
29) Bilo kakvo kažnjavanje okrivljenika, s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, za sada bi bilo kontraproduktivno.
30) Stoga je sud odlučio primijeniti čl. 38. st. 1. PZ-a, pa je okrivljenika proglasio krivim i potom ga oslobodio od kazne.
31) Ovom prilikom sud nije prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja za primjenom zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana.
32) Naime, s obzirom na protok vremena od počinjenja predmetnog prekršaja, a gdje se okrivljenik u međuvremenu ne pojavljuje kao počinitelj nasilja u obitelji, posebno imajući u vidu njegovu nespremnost za stručnu pomoć ove vrste, izricanje zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana gubi svrhovitost.
33) Budući bi provjeravanje i utvrđivanje realnog dohotka okrivljenika, odnosno, stvarnog imovnog stanja, znatno produljilo trajanje prekršajnog postupka, sud je, sukladnom primjenom čl. 42 st. 5. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25), uzeo da okrivljenik ostvaruje prosječni prihod i da je prosječnog imovnog stanja.
34) Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a predstavlja paušalnu svotu, odmjerenu s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovne prilike okrivljenika.
U Kaštel Sućurcu, dana 18. lipnja 2026.
ZAPISNIČARKA:
SUDAC:
Kristina Tojčić, v.r.
Dražen Kapisoda, v.r.
Za točnost otpravka – ovlašteni službenik:
Kristina Tojčić
POUKA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste, Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, bez takse. Ukoliko okrivljenik podnese žalbu i povodom iste bude potvrđena njegova odgovornost, osim troškova prvostupanjskog postupka, naplatit će mu se, sukladno čl. 138. st. 3. PZ-a, i paušalni trošak žalbenog postupka.
DOSTAVITI:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
- branitelju okrivljenika
- oštećenici
- spis