Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: K-125/2025-78

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sucu Krešimiru Pavloviću, kao sucu pojedincu, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika OM, s prebivalištem u [adresa], a boravištem u Republici [adresa], Brestovska 2931/125, kojeg brani braniteljica Jelena Košutić, odvjetnica u Sesvetama, radi kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u svezi st. 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje: KZ/11), a kažnjivo po čl. 227. st. 6. KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici broj KO-DO-19/2024-1 od 12. veljače 2024., na raspravi održanoj dana 16. lipnja 2026. u nazočnosti zastupnice optužbe OMŠ, okrivljenika OM, osobno, braniteljice okrivljenika Jelene Košutić, odvjetnice u Sesvetama i punomoćnice oštećenika Melite Ranilović-Ferenc, odvjetnice u Koprivnici, osobno, a presude objavljene na ročištu za objavu presude dana 18. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

l. Na temelju čl. 453. t. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu: ZKP/08),

Okrivljenik OM

sin O i NM, rođen **.**.1983. u [adresa], državljanin Ukrajine, s prebivalištem u [adresa], a boravištem u Republici [adresa], Brestovska 2931/125, sa završenom srednjom školom za građevinara i vozača, zaposlen u trgovačkom društvu Kanjil Bratislava, prima mjesečna primanja u iznosu od 700,00 do 900,00 eura, oženjen, otac četvero djece od kojih je troje maloljetno u dobi od 1,5 godina, 8 godina i 12 godina, vlasnik osobnog automobila marke Audi A4, godina proizvodnje 2002., nije vlasnik nepokretne imovine, nije u tijeku drugi kazneni postupak, ostali podaci nepoznati

oslobađa se od optužbe

da bi:

dana 13. srpnja 2022., oko 10.55 sati, u Koprivnici, na Državnoj cesti D -2, upravljajući teretnim vozilom koje su činili vučno vozilo marke "Iveco" reg. oznake [registarska oznaka] i poluprikolica – cisterna marke " ČM" reg. oznake [registarska oznaka], krećući se u smjeru Štaglinca, protivno odredbama čl. 51. st. 1. i čl. 58. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), olako smatrajući da se ništa neće dogoditi i da svojim načinom vožnje neće ugroziti druge sudionike u prometu, vozio brzinom od 75 km/h, koja brzina nije bila prilagođena gustoći prometa i stanju ceste, te se približavao raskrižju ne smanjujući brzinu i vozeći bez povećanog opreza, što je imalo za posljedicu da kada je sa svoje desne strane uočio osobni automobil marke "Renault Clio" reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao MM, koji se vozilom uključivao na Državnu cestu D-2 sa Radničke ceste, unatoč poduzetom kočenju nije uspio izbjeći nalet na osobni automobil marke "Renault Clio" reg. oznake [registarska oznaka], pa je tako prednjim lijevim dijelom prednje plohe teretnog vučnog vozila udario u lijevu bočnu stranu osobnog automobila marke "Renault Clio" reg. oznake [registarska oznaka], nakon čega je teretno vozilo gurajući ispred sebe osobni automobil marke „Renault Clio“ reg oznake [registarska oznaka] oštetilo osobni automobil marke "Volkswagen Golf" reg. oznake [registarska oznaka] i osobni automobil marke "Renault Megan" reg. oznake [registarska oznaka], koja vozila su bila zaustavljena na srednjoj prometnoj traci, kojom prilikom je MM zadobio ozljede u vidu razdora slezene veličine 10x6 cm, razdora lijevog plućnog krila, serijskog prijeloma rebara od 1. - 6. rebra lijevo i prijeloma 6 . - 8. rebra desno, izljeva krvi u oba prsišta lijevo 700 cm3, desno 300 cm3, edema i nagnječenje pluća obostrano, prijeloma lijeve ključne kosti i nadlaktice, frakture lijeve goljenice i lisne kosti, oguljotine i krvnih podljeva kože glave, tijela i svih udova i razderotine kože glave, trupa i udova, od kojih povreda je preminuo na licu mjesta,

dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ljudi, pa je zbog toga prouzročio smrt jedne osobe,

pa da bi time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u svezi st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 6. KZ/11.

III. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08., troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. točka 1. do 6. ZKP/08., te nužni izdaci okrivljenika te nužni izdaci te nagrada njegove braniteljice padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici podiglo je optužnicu broj KO-DO- 19/2024-1 od 12. veljače 2024. protiv okrivljenika OM radi kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u svezi st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 6. KZ/11.

2. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj Kž-737/2024-4 od 13. studenog 2024. potvrđena je u uvodu citirana optužnica.

3. Upitana kakav stav zauzima prema navodima podignute optužnice okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim radi inkriminiranog kaznenog djela te je iznio obranu.

4. Prilikom ispitivanja po članku 208.a ZKP/08 okrivljenik je izjavio da je bio sam u teretnom vozilu, u kojem je prevozio tekuće ljepilo iz Slovačke do Bjelovara, a upravljao je brzinom od 70 km/h, a nije vidio da je ograničenje brzine 40 km/h i da su radovi na cesti. Tom cestom je već i prije vozio tri, četiri puta i znao je da je tu križanje i da se treba voziti brzinom do 70 km/h. Kad se približavao križanju vidio je dva automobila iz suprotnog smjera, koji su bili zaustavljeni i čekali su da on prođe. Naveo je i da je vidio da s desne strane sa sporedne ceste izlazi vozilo i uključuje se na njegovu cestu bez zaustavljanja i tada je počeo kočiti, a nije izbjegavao nalet skretanjem u lijevo zbog vozila koja su bila zaustavljena i koja su čekala da on prođe. Također, okrivljenik je izrazio žaljenje zbog cijelog događaja.

5. Iznoseći obranu na raspravi dana 16. lipnja 2026. okrivljenik je u cijelosti ostao kod obrane koju je iznio u istrazi. Na pitanje izabrane braniteljice dodatno je pojasnio da kada se približavao raskrižju vidio je vozilo oštećenika i vidio je kako to vozilo počinje kočiti i za njega je to bila normalna i uobičajena prometna situacija. U trenutku kada je učio da je to vozilo ipak krenulo počeo je naglo kočiti jer takvu radnju u prometu nije očekivao budući da je mislio da će se to vozilo zaustaviti jer su to nalagali propisi. Nadalje, naveo da mu je jako žao što se inkriminirani događaj dogodio i jako mu je žao što je oštećenik poginuo. Međutim, kako se oštećenik nije pridržavao prometnih propisa ne smatra se krivim kao počinitelj inkriminiranog kaznenog djela. Na kraju obrane je naveo da se inkriminiranog dana nisu izvodili nikakvi radovi iz smjera iz kojeg je on dolazio.

6. Po suglasnom prijedlogu stranaka izvršen je uvid u izvješće o kriminalističko- tehničkom pregledu mjesta događaja Policijske postaje Koprivnica KU-218/22 od 13. srpnja 2022. (stranica 21-24), pročitan je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola kod okrivljenika OM (stranica 25), pročitan je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola kod ŠM (stranica 26), pročitan je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola kod KM (stranica 27), pročitana je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 00034160 (stranica 28), izvršen je uvid u podatke tahografa (stranica 29-37), pročitani su podaci Središnjeg informacijskog sustava registracije vozila (stranica 59-62), pročitana je preslika osobnih dokumenata okrivljenika (stran ica 63-68), pročitani su podaci o vozilu (stranica 69-79), razgledana je fotodokumentacija očevida zajedno sa situacijskim planom (stranica 81-100), izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju za KM (stranica 156), pročitan je zapisnik obdukcije (stranica 161-164), pročitana je medicinska dokumentacija za PM (stranica 169), razgledana je fotodokumentacija obdukcije (stranica 184-192), po suglasnom prijedlogu stranaka pročitan je iskaz svjedoka ŠM (stranica 237 - 239), svjedoka KM (stranica 240-241), izvršen je uvid u analizu alkohola u krvi i mokraći za okrivljenika (stranica 245-246), izvršen je uvid u podatke liječničkog pregleda za okrivljenika (stranica 248-251), izvršen je uvid u analizu alkohola u krvi i mokraći za pokojnog MM (stranica 254-255), pročitani su podaci liječničkog pregleda za pokojnog (stranica 257-260), izvršen je uvid u analizu alkohola u krvi i mokraći za KM (stranica 263-264), pročitani su podaci liječničkog pregleda za KM (stranica 266-267), izvršen je uvid u analizu alkohola u krvi i mokraći za ŠM (stranica 272-273), pročitani su podaci liječničkog pregleda za ŠM (stranica 275-278), po suglasnom prijedlogu stranaka pročitan je nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka (stranica 290-301), po suglasnom prijedlogu stranaka pročitan je nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka (stranica 300-301), po suglasnom prijedlogu stranaka pročitana je dopuna nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještačenja (stranica 439-441), a na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika.

7. Analizirajući provedene dokaze zasebno i u međusobnoj povezanosti, pri tome imajući u vidu i obranu okrivljenika, sud nalazi utvrđenim da nadležno državno odvjetništvo nije dokazalo da bi okrivljenik bio počinitelj inkriminiranog kaznenog djela.

8. Nije sporno da je okrivljenik dana 13. srpnja 2022., oko 10.55 sati, u Koprivnici, na Državnoj cesti D-2, upravljao teretnim vozilom koje su činili vučno vozilo marke "Iveco" reg. oznake [registarska oznaka] i poluprikolica – cisterna marke "Van ČM" reg. oznake [registarska oznaka], krećući se u smjeru Štaglinca, vozio brzinom od oko 75 km/h, te se približavao raskrižju te da je sa svoje desne strane uočio osobni automobil marke "Renault Clio" reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao MM, koji se vozilom uključivao na Državnu cestu D-2 sa Radničke ceste i unatoč poduzetom kočenju nije uspio izbjeći nalet na osobni automobil marke "Renault Clio" reg. oznake [registarska oznaka], pa je tako prednjim lijevim dijelom prednje plohe teretnog vučnog vozila udario u lijevu bočnu stranu osobnog automobila marke "Renault Clio" reg. oznake [registarska oznaka], nakon čega je teretno vozilo gurajući ispred sebe osobni automobil marke „Renault Clio“ reg oznake [registarska oznaka] oštetilo osobni automobil marke "Volkswagen Golf" reg. oznake [registarska oznaka] i osobni automobil marke "Renault Megan" reg. oznake [registarska oznaka], koja vozila su bila zaustavljena na srednjoj prometnoj traci, kojom prilikom je MM nesporno zadobio ozljede. Sporno je da li je okrivljenik krećući se u smjeru Štaglinca postupao protivno odredbi čl. 51. st. 1. i čl. 58. st. 1. ZKP/08 olako smatrajući da se ništa neće dogoditi i da svojim načinom vožnje neće ugroziti druge sudionike u prometu, zatim bilo je sporno da li je brzina kojim se kretao skupom vozila od 75 km/h bila prilagođena gustoći prometa i stanju ceste te da li se približavao raskrižju ne smanjujući brzinu odnosno da li je vozio bez povećanog opreza.

9. Radi odgovora na sporna pitanja sud je proveo dokazni postupak.

10. Iz iskaza svjedoka ŠM proizlazi da je naveo da je 13. srpnja 2022. oko 10.55 sati upravljao službenim automobilom marke Renault Megan reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se zaobilaznom cestom iz smjera Đurđevca u pravcu Koprivnice, a kad je došao do križanja ceste koja vodi na nadvožnjak, stao je vozilom iza vozila marke Volkswagen Golf koje se prije njega zaustavilo na traci namijenjenoj za skretanje u lijevo. Tada je vidio da iz suprotnog smjera dolazi teretno vozilo, a zna da su bili neki radovi njemu s lijeve strane jer se tom cestom često vozi, ali taj puta nije vidio radnike i nije previše obraćao pažnju na taj dio ceste jer je skretao u lijevo. Tada je vidio starije manje vozilo tamnije boje za koje nije siguran da li je bilo zaustavljeno na sporednoj cesti na koju je on namjeravao skrenuti, a onda je vidio kako to vozilo ulazi na zaobilaznicu i skreće u lijevo krećući se između teretnog vozila koje je njemu dolazilo u susret i vozila koje je bilo zaustavljeno ispred njega. Tada je došlo do udara prednje strane teretnog vozila u stražnji lijevi dio tog vozila i prvo je teretno vozilo guralo taj automobil prema vozilu koje je stajalo ispred njega pa je došlo do udara tog vozila u koje je udarilo teretno vozilo u vozilo koje je stajalo ispred njega, nakon čega je vozilo ispred njega nabačeno na njegovo vozilo i potom je njegovo vozilo odgurnuto kojih metar, metar i pol i tu je sve stalo. Tom prilikom njemu je stradao zglob lijeve ruke, imao je bolove u tom zglobu, a boljela ga je i desna ruka jer je s njom nekud udario, ali je sve to prošlo nakon par tjedana i nije tražio liječničku pomoć. Naveo je i da je iza ovog starijeg manjeg vozila tamnije boje, u koje je udarilo teretno vozilo, prije njegovog uključivanja na zaobilaznu cestu, stajalo neko drugo vozilo. Nakon prometne nesreće je utvrdio da je u ovom vozilu starijem i manjem te tamnije boje u koje je udarilo teretno vozilo, smrtno stradala jedna osoba.

11. Ispitan neposredno na raspravi dana 16. lipnja 2026., svjedok ŠM u svojem iskazu je naveo da u cijelosti ostaje kod iskaza kojeg je iznio na zapisnik pred Općinskim državnim odvjetništvom u Koprivnici broj Kis-DO-28/2022-32 od 19. rujna 2022. Na pitanje suda nije mogao odgovoriti na pitanje da li je oštećenik svoje vozilo zaustavio ispred znaka STOP ili linije zaustavljanja budući da je njegova pažnja bila usmjerena na vozila koja su mu dolazila u susret. Vozač je od 18. godine. Nadalje, na pitanje suda odgovorio da su prometna pravila veoma jasna i da se znade što je sporedna cesta i cesta s prvenstvom prolaska i da je on bio na mjestu oštećenika on ne bi poduzeo radnje koje je on poduzeo to tim više što su vozači dva vozila sa ceste s prvenstvom prolaska čekala da poduzmu radnju skretanja ulijevo s ceste s prvenstvom prolaska na sporednu cestu. Prisjetio se da je bilo nekih građevinskih radova i to u smjeru sela Starigrada-Štaglinca, međutim, kritičnog dana na tom dijelu prometnice a na kojoj se dogodila i prometna nesreća nije bilo radnika niti strojeva. Uz to, inkriminiranog dana nije bilo nikakvih nepredvidljivih okolnosti, prometna situacija je bila dobra te promet nije bio gust, a prometna nesreća dogodila se u vremenu dobre vidljivosti. Na pitanje braniteljice okrivljenika dodatno je pojasnio da je on sa svoje pozicije mogao vidjeti da mu u susret dolazi teretno vozilo kojim je upravljao okrivljenik. Oštećenik je sa svojim vozilom poduzeo radnju skretanja lijevo i to prema mjestu Varaždin i njemu je bilo očito da tu radnju neće obaviti na siguran način imajući u vidu smjer kretanja teretnog vozila. Oštećenik je svojim radnjama i njegovom vozilu i još jednom vozilu koja su se nalazila na prometnici s prvenstvom prolaska oduzeo pravo prvenstva prolaska.

12. Iz iskaza svjedoka KM proizlazi da je 13. srpnja 2022. upravljao vozilom marke Volkswagen Golf reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se iz Đurđevca u pravcu Koprivnice, a s njim u vozilu su bili njegov djed BM kao suvozač i baka PM, koja je sjedila na stražnjoj klupi. Planirao je skrenuti u lijevo na nadvožnjak, pa se zaustavio na kolniku na traci koja je namijenjena za skretanje u lijevo i čekao je da prođu vozila koja su mu išla u susret. Međutim, vozilo s njegove lijeve strane, a radilo se o manjem automobilu, najprije se zaustavilo prije ulaska na zaobilaznu cestu, a zatim je ušlo u raskrižje, mada je u to raskrižje dolazilo teretno vozilo njemu s lijeve strane, pa je došlo do udara teretnog vozila u to vozilo, odnosno lijevi dio kamiona je udario u lijevu stranu tog vozila, a zatim je kamion to vozilo odgurnuo na njegovo vozilo i onda je njegovo vozilo udarilo u vozilo koje je stajalo iza njegovog vozila. On je jedva izašao iz svojeg vozila jer su vrata s vozačeve strane bila udubljena. Sjeća se da je iza vozila koje je sa sporedne ceste ušlo na zaobilaznicu, a potom bilo udareno od strane kamiona, stajalo još jedno vozilo, ali ne zna koje marke. Naveo je i da je on imao lake ozljede od ove prometne nesreće u vidu trzajne ozljede vrata, a lakše su stradali njegov djed i baka.

13. Ispitan neposredno na raspravi dana 16. lipnja 2026., svjedok KM u svojem iskazu je naveo da u cijelosti ostaje kod iskaza kojeg je iznio na zapisnik pred Općinskim državnim odvjetništvom u Koprivnici broj Kis-DO-28/2022-33 od 19. rujna 2022. Na pitanje suda odgovorio je da se vozilo kojim je upravljao oštećenik nekoliko puta zaustavljalo i natrag krenulo sa vožnjom ispred znaka "STOP" i linije zaustavljanja. Vozač je unatrag 5 godina. U hipotetskoj situaciji da je on upravljao vozilom oštećenika njemu bi bilo dodatno upozorenje, osim vertikalne i horizontalne signalizacije i vozila koja su se nalazila na prometnom traku kolnika koji je imao prvenstvo prolaska. Kao mladi vozač sa sporedne ceste ne bi uključivao u promet na prometnicu s prvenstvom prolaska. Po njegovoj procjeni, oštećenik je mogao vidjeti teretno vozilo koje mu dolazi u susret i koje se kreće prometnicom s prvenstvom prolaska te se zaustaviti na znaku "STOP" i izbjeći prometnu nesreću. Na pitanje braniteljice okrivljenika dodatno je pojasnio da se vozilo oštećenika nakon znaka "STOP" nastavilo kretati prema mjestu Starigrad prema kružnom toku. Na prometnoj traci na kojoj se nalazio u smjeru kretanja Štaglinec-Koprivnica nisu se izvodili radovi, a da li su se radovi izvodili u drugom smjeru kretanja vozila kritičnog dana na to pitanje nije mogao odgovoriti. Na pitanje punomoćnice oštećenice naveo je da je on vidio vozilo kojim je upravljao oštećenik te se to vozilo prije ulaska na prometnicu s prvenstvom prolaska jednom ili dva puta zaustavilo te je unatoč tome nastavilo sa svojim kretanjem.

14. Očevidom su utvrđeni tragovi na mjestu prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao MM, što je vidljivo i na fotodokumentaciji očevida.

15. Iz analiza prisutnosti alkohola kod okrivljenika OM, te ŠM i KM proizlazi da navedeni nisu bili pod utjecajem alkohola, kao niti pokojni MM.

16. Iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka proizlazi da je sada pokojni MM u konkretnoj prometnoj nesreći zadobio ozljede u vidu razdora slezene veličine 10x6 cm, razdora lijevog plućnog krila, serijskog prijeloma rebara od 1. - 6. rebra lijevo i prijeloma 6. - 8. rebra desno, izljeva krvi u oba prsišta lijevo 700 cm3, desno 300 cm3, edema i nagnječenje pluća obostrano, prijeloma lijeve ključne kosti i nadlaktice, frakture lijeve goljenice i lisne kosti, oguljotine i krvnih podljeva kože glave, tijela i svih udova i razderotine kože glave, trupa i udova pri čemu su smrtne ozljede bile razdor pluća i slezene, a uz razdor slezene povrede su dovele do znatnog krvarenja i smrti uslijed krvarenja. Također, vještak navodi da su povrede nastale uslijed djelovanja jake sile na prsni koš koje je dovelo do serijskih prijeloma rebara lijevo i desno i radi naglog gubitka veće količine krvi došlo je do iskrvarenja te do smrti ubrzo nakon zadobivanja povreda. Nadalje, prijelom lijeve potkoljenice i prijelom lijeve ključne kosti i lijeve nadlaktice također su posljedica djelovanja jake sile na tijelo pokojnika. Prema vještaku vanjski znakovi povrede su rane razderotine i ogrebotine u sva četiri ekstremiteta i trupla i glave pokojnika. Vještak zaključuje da se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi sa smrtnim ishodom, a smrt je nastupila radi traumatskog šoka odnosno krvarenja u tjelesne šupljine i razvoja hemoragijskog šoka i to ubrzo nakon ozljeđivanja.

17. Iz prometno-tehničkog vještačenja proizlazi da je do prometne nesreće došlo 13. srpnja 2022. u Koprivnici na raskrižju državne ceste D2 i Radničke ceste u području ograničenja brzine kretanja na 40 km/h zbog radilišta u zoni raskrižja. Okrivljenik je upravljao teretnim vozilom koje su činili vučno vozilo marke "Iveco" reg. oznake [registarska oznaka] i poluprikolica-cisterna marke "Van Hool" reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se državnom cestom u smjeru istoka dok se oštećeni osobnim vozilom marke "Renault Clio" reg. oznake [registarska oznaka] kretao iz Radničke ceste na državnu cestu i skretao je sebi u lijevo. Do sudara je došlo lijevim dijelom prednje plohe teretnog vučnog vozila i lijeve bočne strane osobnog vozila oštećenog kada je lijevi prednji ugao osobnog vozila oštećenog ušao u kolnik državne ceste za oko 4 metra od južnog ruba kolnika. U trenutku sudara teretno vozilo se kretalo brzinom od 50km/h, a vozilo oštećenog brzinom od oko 18 km/h. Okrivljenik je reagirao kočenjem oko 42,9 metara ispred mjesta sudara kada se teretno vozilo kretalo brzinom od oko 75 km/h. Također vještak zaključuje da je osobno vozilo oštećenog na kolnik državne ceste moglo doći prethodnim zaustavljanjem kod crte zaustavljanja u Radničkoj cesti ispred kolnika državne ceste ili kontinuiranim kretanjem bez zaustavljanja prije ulaska na kolnik državne ceste i u obje varijante u okrivljenikovom reagiranju kočenjem nije bilo zakašnjenja jer je okrivljenik kočio prije nego što je osobno vozilo oštećenog ušlo na kolnik državne ceste. Međutim, vještak također zaključuje da je okrivljenik mogao zaustaviti teretno vozilo ispred linije kretanja osobnog vozila i tako izbjeći ovu prometnu nesreću pod uvjetom da je kočio kao u konkretnoj prometnoj situaciji i da se vozio brzinom do najviše 62 km/h. Također vještak navodi da je do prometne nesreće došlo u području ograničenja brzine kretanja na 40 km/h, koja brzina je bila određena postavljenim privremenim prometnim znakom B30 ograničenje brzine na 40 km/h zbog radilišta u zoni raskrižja, koji znak je bio prislonjen na smjerokazni stupić na zatravljenoj bankini, koji znak nije bio postavljen u skladu sa čl. 12. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama prema kojem Pravilniku takav znak može biti postavljen na stalak ili postolje i uzdignut najmanje 0,30 metara iznad površine kolnika. S obzirom da je taj znak bio na tlu, te ga je djelomično zaklanjala trava ispred znaka, zbog čega je bila smanjena mogućnost njegovog uočavanja. Također vještak navodi da je prometni znak ograničenje brzine na 40 km/h bio postavljen 128 m prije PTM, a da je 505 m ispred PTM bio postavljen prometni znak ograničenje brzine na 70 km/h. Zaključak je vještaka da bi prosječni vozač normalnih psihofizičkih sposobnosti provjerom prometne situacije na raskrižju prije ulaska na kolnik ceste s prednošću prolaska mogao uočiti sebi sa lijeve strane teretno vozilo, a sa desne strane dva zaustavljena osobna vozila koja su propuštala to teretno vozilo i prilagodbom svojeg kretanja u takvoj prometnoj situaciji izbjeći ovu prometnu nesreću.

18. U dopuni vještačenja vještak je naveo da do ove prometne nesreće ne bi došlo da se teretno vozilo u trenutku reagiranja okrivljenika kočenjem kretalo brzinom do 62 km/h ili svakom manjom, kao i u situaciji da je oštećeni prije ulaska osobnim vozilom na kolnik Državne ceste postupio prema odredbama prometnog znaka obvezno zaustavljanje i propustio da prođe teretno vozilo okrivljenika koje se kretalo Državnom cestom a koje je mogao uočiti i to kako u situaciji da je vozilo zaustavio prije uključivanja na kolnik Državne ceste tako i u situaciji da se uključivao na glavnu cestu bez zaustavljanja.

19. Ispitan neposredno na raspravi dana 16. lipnja 2026., stalni sudski vještak Davor Ferenc u svojem iskazu je naveo da u cijelosti ostaje kod danog pisanog nalaza i mišljenja koji je sadržan u spisu predmeta od 7. listopada 2022. te njegove dopune od 2. studenog 2023. Na pitanje suda dodatno je pojasnio da je oštećenik skretanjem ulijevo prvo trebao propustiti dva vozila koja su se nalazila na državnoj cesti a koja su imala namjeru skretanja na raskrižju sebi ulijevo prema jugu. Neposredno prije prometne nesreće prometna situacija na samom raskrižju bila je složena naročito za oštećenika koji se približavao državnoj cesti koja je imala prednost prolaska. To tim više što su neposredno ispred raskrižja sa istočne strane bila zaustavljena dva vozila koja su namjeravala skretati sebi ulijevo. U svom pisanom nalazu i mišljenju detaljno je obrazložio i proanalizirao mogući način kretanja osobnog vozila oštećenika jer tehničkim putem nije bilo moguće utvrditi da li je to vozilo prije nesreće bilo zaustavljeno kod crte zaustavljanja ili je u raskrižje ušlo kontinuirano bez zaustavljanja. Zbog toga je moguće je da se vozilo oštećenika zaustavilo kod crte zaustavljanja i ta varijanta događaja je proanalizirana u točki 5.2. njegovog pisanog nalaza i mišljenja. Računski je utvrdio da bi se u toj varijanti događaja teretno vozilo kojim je upravljao okrivljenik nalazilo tada na 67,9 metara ispred mjesta sudara kada ga je oštećenik zbog geometrije raskrižja mogao uočiti. Tehničkim putem da li je to vozilo oštećenika na tom putu koji je iznosio oko 8,5 metara od zaustavne crte do mjesta sudara u međuvremenu još i zastajkivalo da nije moguće utvrditi ali je računski utvrđeno da je okrivljenik u toj varijanti događaja reagirao kočenjem prije nego je to vozilo oštećenika ušlo na kolnik državne ceste. U obje varijante događaja okrivljenika je reagirao kočenjem prije no što je vozilo oštećenika ušlo na kolnik državne ceste. Na pitanje braniteljice okrivljenika dodatno je pojasnio da je oštećenik u konkretnom slučaju prije ulaska na kolnik državne ceste trebao zaustaviti svoje vozilo prvo kod crte zaustavljanja, a potom kod južnog ruba kolnika državne ceste zatim obaviti provjeru prometne situacije na državnoj cesti sebi sa lijeve i desne strane pa onda propustiti teretno vozilo kojim se kretao okrivljenik a potom propustiti sva vozila koja su skretala sa državne ceste sebi ulijevo prema jugu. Nakon toga, oštećenik je mogao ući svojim vozilom na kolnik državne ceste time da je oštećenik mogao i morao vidjeti nadolazeće teretno vozilo sebi s lijeve strane. Na daljnje pitanje pojasnio je da je prometni znak ograničenja brzine na 70 km/h bio postavljen na 505 metara ispred PTM/1, a dok je znak privremenog ograničenja brzine na 40 km/h bio postavljen na 128 metara ispred PTM/1, znači između ta dva znaka bila je razlika između 377 metara, a privremeni znak ograničenja brzine od 40 km/h bio je postavljen na 128 + 28,29 metara ispred mjesta sudara. Na pitanje zastupnice optužbe naveo je da je okrivljenik mogao uočiti osobno vozilo oštećenika kada se ono nalazilo na zaustavnoj crti na sporednoj cesti, a ta zaustavna crta je bila udaljena od južnog ruba kolnika oko 4,5 metara. Osim toga, pojasnio je da nije uobičajeno u različitim prometnim situacijama poduzimati kočenja kada je vozilo koje se namjerava uključiti u promet još oko 4,5 metara izvan kolnika sporedne ceste. Što se tiče konkretne prometne situacije mišljenja je da li će netko smanjivati brzinu zbog zone radova kao i vozila koja dolaze u susret čisto jedna subjektivna ocjena, a on je računskim putem utvrdio da bi pri brzini od 62 km/h ili manjom okrivljenik izbjegao ovu nesreću. U konkretnom slučaju, da je okrivljenik prije nailaska na mjesto na kojem je reagirao kočenjem smanjio brzinu zbog situacije na raskrižju na 62 km/h izbjegao bi ovu prometnu nesreću ukoliko bi reagirao u konkretnoj prometnoj situaciji, a na kraju, na pitanje braniteljice okrivljenika naveo je da se oštećenik pridržavao prometnih propisa do prometne nesreće ne bi došlo.

20. Polazeći od naprijed iznijetog, nije sporno da se okrivljenik skupom vozila kretao na prometnici s prvenstvom prolaska, a da je oštećenik na tu prometnicu prije prometne nesreće skrenuo sa sporedne ceste. Navedeno proizlazi iz iskaza svjedoka ŠM i KM, a kojima je također oštećenik oduzeo pravo prednosti prolaska. Navedeno je nužno dovesti u vezu sa nalazom i mišljenjem prometno - tehničkim vještakom i sa njegovim usmenim pojašnjenjem na raspravi u kojem u bitnom navodi da prosječni vozač normalne psihofizičke sposobnosti je trebao provjerom prometne situacije na raskrižju prije ulaska u kolnik ceste s prednošću prolaska morao uočiti sebi sa lijeve strane teretno vozilo, a sa desne strane dva zaustavljena osobna vozila kojima su upravljali svjedoci ŠM i KM koja su propuštala to teretno vozilo te zaustaviti svoje vozilo i izbjeći prometnu nesreću. U konkretnoj prometnoj situaciji, i svjedoci u svojim iskazima navode da je oštećenik postupao suprotno prometnim propisima, a dodatno je potvrđeno provedenim prometno-tehničkim vještačenjem jer je vještak mišljenja da je oštećenik prije ulaska osobnim vozilom u kolnik glavne ceste postupio prema odredbama prometnog znaka obveznog zaustavljanja i propustio da prođe skup vozila kojim je upravljao okrivljenik, a koje se kretalo glavnom prometnicom i koji skup vozila je mogao uočiti u situaciji da je vozilo zaustavio prije uključivanja na kolnik državne ceste ali i u situaciji da se uključivao na glavnu cestu bez zaustavljanja. Vještak je potvrdio i iskaz svjedoka očevidaca da je došlo do grubog kršenja prometnih propisa od strane oštećenika kao i navode očevidaca da je oštećenik MM jasno mogao vidjeti teretno vozilo kojim je okrivljenik prilikom uključivanja sa sporedne ceste na glavnu cestu odnosno da je oštećenik svojim grubim kršenjem prometnih propisa oduzeo prednost okrivljeniku koji se kretao glavnom cestom.

21. Nadalje, iako se reakcija vozača ne može pripisati krimenu okrivljenika i reakcija kočenja koju je poduzeo okrivljenik bila je prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka pravovremena obzirom da je sa kočenjem započeo čim je uočio da se vozilo kojim je upravljao oštećenik nije sukladno prometnim propisima zaustavilo prilikom uključivanja na prometnicu kojom se on kretao upravljajući teretnim vozilom. Iz već naprijed iznijetog, proizlazi da okrivljenik nije postupao protivno čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odnosno da svoju vožnju nije prilagodio gustoći prometa i stanju ceste, a niti je postupao suprotno odredbi istog zakona iz čl. 58. st. 1. budući da je tom odredbom određeno da vozač koji se približava raskrižju mora voziti povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima već da je do prometne nesreće isključivo došlo radi radnji samog oštećenika koji je prema nalazu i mišljenju prometno- tehničkog vještaka i svjedoka očevidaca morao i mogao vidjeti skup vozila kojim je upravljao okrivljenik i pravovremeno zaustaviti svoje vozilo prije skretanja ulijevo i izbjeći prometnu nesreću.

22. Zbog toga, sud ne prihvaća navode ovlaštenog tužitelja na koje se poziva u završnom govoru, a koji egzaktno nisu opisani u činjeničnom opisu kaznenog djela u kojem se navodi da je oštećenik "kolebao" na raskrižju i da je okrivljenik trebao smanjiti brzinu jer to nije bilo moguće a kako to proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka i njegovih dopuna, već naprotiv, poduzeo je pravovremenu radnju kočenja, a unatoč tome nije mogao izbjeći prometnu nesreću. Nadalje, nema dokaza da je mogao vidjeti znak ograničenja brzine na 40 km/h za koji znak ovlašteni tužitelj također tvrdi da nije bio propisno postavljen jer za to nema niti jednog dokaza osim paušalnog navoda zastupnice optužbe. Nesporno znak ograničenja brzine na 40 km/h i po prihvaćenom nalazu i mišljenju prometnog vještaka nije bio postavljen na propisan način u skladu sa čl. 12. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (Narodne novine: broj 92/19) koji kod privremene regulacije prometa može biti postavljen na stalak ili postolje i uzdignu t najmanje 0,3 metra iznad površine kolnika, a nesporno donji rub navedenog znaka bio je na tlu, a trava ispred znaka djelomično ga je zaklanjala, tako da i po mišljenju prometno-tehničkog vještaka mogućnost njegovog uočavanja bila je smanjena , a uslijed te mogućnosti koja je dana i nije dovedena u pitanje moguće je da okrivljenik taj znak ograničenja brzine na 40 km/h nije uočio, a kako znak nije bio propisno postavljen on nije obvezivao sudionike u prometu.

23. Nadalje, da u inkriminirano vrijeme nije bilo privremene regulacije prometa u kojoj situaciji bi taj znak na ograničenje brzine 40 km/h bi obvezivao okrivljenika proizlazi iz iskaza očevidaca prometne nesreće svjedoka KM i ŠM budući da iz njihovih iskaza sud nalazi utvrđenim da se na prometnici kojim se kretao okrivljenik nisu izvodili nikakvih radovi niti su svjedoci potvrdili da su vidjeli radne strojeve i zaposlenike niti da bi se radilo o pojačanom prometu vozila. Konačno, vezano za brzinu kretanja skupa vozila kojim je upravljao okrivljenik jedino valja nadodati da je kretanje vozila iznosila oko 75 km/h i da je za smjer kretanja teretnog vozila okrivljenika ograničenje brzine kretanja bilo 70 km/h odnosno da se okrivljenik upravljao skupom vozila brzinom od par kilometara većom od dopuštene, a taj način kretanja kao što je i uvodno obrazloženo nije u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom prometne nesreće jer u reagiranju okrivljenika nije bilo zakašnjenja, a poduzetim kočenjem kao u konkretnoj prometnoj situaciji okrivljenik bi uspio zaustaviti teretno vozilo za sve brzine kretanja teretnog vozila do najviše 62 km/h. Iz toga proizlazi da inkriminiranog dana nisu izvođeni nikakvi radovi u zoni raskrižja u kojem se prometna nesreća dogodila pa okrivljenik nije imao razloga pretpostaviti da postoji neko drugo ograničenje brzine niti je brzinu kretanja svog vozila trebao smanjiti do one koja je propisana i da je pravovremenom radnjom kočenjem učinio sve da do prometne nesreće ne dođe, a do koje je isključivo došlo radi kršenja prometnih propisa od strane oštećenika i to u odnosu na više sudionika u cestovnom prometu.

24. U konkretnom slučaju, vožnja samog okrivljenika više od samo nekoliko kilometara po satu od dopuštene brzine kretanja vozila mogla bi samo predstavljati njegov mali doprinos nastanku prometne nesreće, a do prometne nesreće ne bi došlo da se oštećenik pridržavao prometnih pravila. (presuda Županijskog suda u Bjelovaru broj Kž-488/2019-4 od 20. svibnja 2020. - Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske – Ujednačavanje kaznene sudske prakse općinskih i županijskih sudova 2024. godine, stranica 34-35 priručnika za polaznike Pravosudne akademije). Stoga se ova oslobađajuća presuda u ovom kaznenom predmetu temelji na nedostatku uzročno-posljedične veze između prekoračenja brzine okrivljenika i nastale prometne nesreće time da sve druge okolnosti na koje se poziva zastupnica optužbe u završnom govoru nisu inkriminirane okrivljeniku niti proizlaze iz činjeničnog opisa kaznenog djela odnosno nisu u uzročno-posljedičnoj vezi pa tako i navod da se oštećenik kolebao na raskrižju te da je stoga okrivljenik trebao smanjiti brzinu kretanja prije nego što je to učinio kočenjem budući da je takvu mogućnost isključio prometno-tehnički vještak, kao i da je morao vidjeti i znak ograničenja brzine na 40 km/h, a isto tako, da je trebao uočiti da se na tom dijelu prometnice izvode radovi jer tih radova nije bilo, a kako to proizlazi iz iskaza očevidaca prometne nesreće. Prema tome, nema kauzaliteta jer nedostaje uzročno-posljedična veza, a da bi se ostvarilo biće kaznenog djela koje se stavlja na teret okrivljeniku mora se dokazati da je upravo okrivljenikovo ponašanje uzrokovalo nesreću. Pritom još jednom valja naglasiti da brzina kamiona kojim je upravljao okrivljenik koje je tek nekoliko kilometara veće od dopuštene u sudskoj praksi se smatra pravno irelevantnom za nastanak prometne nesreće. Uz to, okrivljenik kao sudionik u prometu odnosno kao vozač kamiona ima pravo opravdano očekivati da će se i drugi sudionici pridržavati pozitivnih zakonskih propisa. Sa druge strane, oštećenik je ignorirao znak obveznog zaustavljanja "STOP" koji mu je nalagao da ima apsolutnu obvezu zaustaviti vozili i provjeriti prometnu situaciju. Međutim, to nije učinio te je oduzeo prednost prolaska kamionu koji se kretao glavnom cestom (cestom s prvenstvom prolaska) i imao je apsolutnu prednost u odnosu na vozilo sa sporedne ceste. Oštećenik uz to nije poštivao prednost vozila koja skreću i oštećenik je grubo ugrozio i dva vozila koja su sa glavne ceste namjeravala skrenuti na sporednu cestu. U inkriminiranoj prometnoj situaciji ona su imala prednost prolaska pred njim, a njihovo usporavanje i propuštanje kamiona oštećenik je pogrešno i krajnje nesmotreno iskoristio za izlazak na glavnu cestu. Zbog svega navedenog, doprinos oštećenika toliko je težak i grub, a ponašanje oštećenika prekinu lo je uzročno-posljedični niz, a ponašanje oštećenika karakterizira takav stupanj krivnje i nepažnje koji u potpunosti ekskulpira okrivljenika pa je slijedom iznijetog prometnu nesreću isključivo skrivio oštećenik svojim izlaskom sa sporedne ceste zbog čega je okrivljenik na temelju iskaza očevidaca inkriminiranog događaja te nalaza i mišljenja i dopune nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka u nedostatku dokaza oslobođen od optužbe.

25. Obranu okrivljenika sud je prihvatio budući da je u suglasju sa svim provedenim dokazima, a posebice s nalazom i mišljenjem prometnog vještaka i iskazima svjedoka očevidaca.

26. Iskaze svjedoka KM i ŠM ovaj sud je u cijelosti prihvatio jer su iskazivani jasno i određeno, na temelju neposrednog opažanja te u bitnim dijelovima međusobno suglasno tako i u skladu s rezultatima provedenog dokaznog postupka.

27. Također, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenja medicinskog vještaka dr. Tomislava Jelića i prometno-tehničkog vještaka, dipl. ing. Davora Ferenc, njegove dopune i njegova usmena pojašnjenja jer su vještaci svoje nalaze dali na temelju raspoložive dokumentacije te svih raspoloživih podataka, jasno i određeno, te u skladu s pravilima znanosti, struke i iskustva pa nije bilo razloga za sumnju u vjerodostojnost istih, a u konačnici, nalaz i mišljenja vještaka prihvaćeni su u cijelosti od stranaka ovog kaznenog postupka.

28. S obzirom na sve izneseno, u nedostatku dokaza koji bi nedvojbeno upućivali da je okrivljenik počinio inkriminirano mu kazneno djelo upravo na način kako mu je to stavljeno na teret optužnicom, sud je dvojbu o tim činjenicama na temelju čl. 3. st. 3. ZKP/08, riješio na način koji je povoljniji za okrivljenika te je, primjenjujući pravno logično pomagalo "in dubio pro reo", istog oslobodio optužbe. Pri tome je sud dužan donijeti oslobađajuću presudu ne samo u slučajevima kada je nedvojbeno dokazano da okrivljenik nije počinio kazneno djelo, već je onda kada to ostane dvojbeno, ali se ne može sa izvjesnom sigurnošću zaključiti da je okrivljenik počinio kazneno djelo na način kako ga se tereti u optužnici. S tim u vezi nužno je dodati da kada postoje određeni proturječni dokazi i oni čiji sadržaj eventualno upućuje kao i onaj čiji sadržaj ne upućuje na postojanje neke odlučne činjenice, tada sud mora ocijeniti koji je od tih dokaza vjerodostojan i na temelju te ocjene donijeti odluku. U ispunjenju te dužnosti sud nije vezan ni ograničen nekim formalnim dokaznim pravilom već primjenom načela slobodne ocjene dokaza iz čl. 9. st. 3. ZKP/08 i kada nakon takvog postupanja nije moguće otkloniti dvojbe oko postojanja odnosno nepostojanja neke odlučne činjenice, sud primjenjuje "in dubio pro reo" kao u konkretnom slučaju da li je okrivljenik postupao upravo na način kako ga se tereti, a koje optužbe, sud nije mogao niti nedvojbeno prihvatiti niti nedvojbeno otkloniti.

29. Slijedom navedenog, koristeći se pravilom o slobodnoj ocjeni dokaza, sud smatra da optužba nije kao nesporno dokazala postojanje subjektivnih i objektivnih elemenata koja čine zakonska obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6 u svezi st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 6. KZ/11.

30. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08., troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. točka 1. do 6. ZKP/08., te nužni izdaci okrivljenika te nužni izdaci te nagrada njegove braniteljice padaju na teret proračunskih sredstava.

31. Radi toga, presuđeno je kao u izreci.

Koprivnica, 18. lipnja 2026.

Sudac

Krešimir Pavlović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pismenog otpravka ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici na broj KO-DO-19/2024

2. OM, [adresa]

3. Odvjetnica Jelena Košutić, Sesvete

4. Odvjetnica Melita Ranilović-Ferenc, Koprivnica

5. Stalni sudski tumač Žanna Kopjar, Strmec Remetinečki, Strmec Remetinečki 44B