Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-135/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice OŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Stjepanu Eteroviću, odvjetniku iz Supetra, radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj Z-11357/2025 od 17. ožujka 2026., dana 18. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predlagateljice i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj Z-11357/2025 od 17. ožujka 2026. te se predmet vraća na ponovan postupak istome sudu.
Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z - 15222/2026 u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te ponovni upis brisane plombe Z-11357/25 u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] [katastarska općina]
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu nekretnine pobliže opisane u izreci rješenja te je naloženo brisanje plombe i provedba rješenja u zemljišnoj knjizi.
2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), predlaže pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.
5. Predlagateljica je predložila otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka prijedlogom u kojem navodi da je stvarni vlasnik nekretnina koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasništvo drugih osoba dok je njezin sada pokojni djed MŠ, upisan kao posjednik nekretnina posjedovnom listu br. 172 k. o. [katastarska općina] za cijelo , a koje nekretnine je naslijedila od svoje majke PŠ, a ona od oca RŠ temeljem rješenja o nasljeđivanju i od svoje sestre JŠ koja se odrekla nasljedstva u njenu korist izjavom od 15. listopada 1998. .
5.1. Predlagateljica je u spis dostavila dva rješenja o nasljeđivanju kojima dokazuje slijed nasljeđivanja od MŠ, nasljedničku izjavu sestre od njezine majke, posjedovni list, izvod iz katastarskog plana i izvod iz zemljišne knjige.
6. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka s obrazloženjem da na temelju isprava koje prileže spisu, predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka jer da nekretnine u odnosu na koje se predlaže provesti pojedinačni ispravni postupak nisu utvrđene ostavinskom imovinom prednika predlagateljice niti su sadržane u nasljedničkoj izjavi. Također se navodi da se predlagateljica poziva na stjecanje temeljem dosjelosti, a to ne može biti predmetom raspravljanja u ispravnom postupku.
7. Točno je da stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti ne može biti predmetom raspravljanja u ispravnom postupku, no barem za sada se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda o osnovanosti prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.
8. Odredbom čl. 208. st. 1. i 3. Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023 - dalje: ZZK) je propisano:
„(1) Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.
(3) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.“
9. Sukladno navedenom pojedinačni ispravni postupak predstavlja postupak koji je u pravni sustav uveden sa svrhom učinkovitog sredstva za usklađenje zemljišnog i katastarskog stanja u onim slučajevima u kojima stvarno i katastarsko stanje ne odgovara upisanom zemljišno knjižnom stanju. Stoga takav postupak treba predstavljati učinkovito pravo sredstvo za usklađivanjem katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima u kojima predlagatelji raspolažu ispravama iz kojih proizlazi opravdanost i osnovanost pokretanja takvog postupka.
10. Odredbom čl. 108. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik – (Narodne novine, br. 81/1997, 109/2002, 153/2002, 123/2002, 14/2005, 60/2010, 55/2013, 63/2019, 128/2022) propisano je:
(1) Pojedinačni ispravni postupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška u već osnovanoj zemljišnoj knjizi vodi se kad za to postoji opravdani razlog (članak 200. stavak 1. ZZK).
(2) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
11. Odredbom čl. 109. st. 4. Zemljišnoknjižnog poslovnika propisano je:
Prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
12. Odredbom čl. 48 ZZK propisano je:
(1) Upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.
(2) Za upis knjižnoga prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj.
13. Međutim imajući u vidu da se sukladno odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak provodi kad postoji opravdan razlog, a on postoji sukladno st. 3. navedenog članka kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njenu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama navedenog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, pa u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka sukladno odredbi čl. 209. st. 2. ZZK-a između ostalog treba točno naznačiti činjenice na kojima se prijedlog temelji (kao npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.), a što je u prijedlogu predlagateljice navedeno
te je dostavljen dokaz o stjecanju od prednika koji je kao posjednik upisan u posjedovni list.
14. Prvostupanjski sud je ispustio iz vida da je predlagateljica uz prijedlog priložila posjedovni list iz kojih proizlazi da je MŠ, njen djed, bio upisan kao posjednik nekretnina.
15. Odredbom čl. 209. st. 4. ZZK propisano da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupa potrebno priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
16. Kako je predlagateljica priložila Izvod iz posjedovnog lista iz katastra a radi se o ispravi na koju se poziva i čl. 209. st. 4. ZZK, s pravom predlagateljica u žalbi ukazuje da je time učinila vjerojatnim opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno postojanje knjižnog prava koje u njegovu korist nije upisano u zemljišne knjige.
17. Na navode suda prvog stupnja da se u pojedinačnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću drugim dokazima, osim ispravama valja reći da pojedinačni ispravni postupak doista nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Međutim, to ne znači da se već na temelju dostavljenog posjedovnog lista ne može otvoriti pojedinačni ispravni postupak, u kojem će se utvrditi jesu li ispunjene materijalnopravne pretpostavke za traženi upis.
18. Kako je zbog pogrešnog pravnog pristupa činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, trebalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak te ujedno naložiti sudu prvog stupnja brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga. Ujedno je valjalo naložiti i brisanje zabilježbe žalbe budući da je o žalbi odlučeno ovim rješenjem pa ista više ne proizvodi pravni učinak.
19. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ponovno odlučiti o predmetnom prijedlogu imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano te ocijeniti od kakvog su značaja sve isprave koje je predlagateljica priložila odnosno je li tim ispravama učinila vjerojatnim postojanje opravdanog interesa za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka odnosno ima li predlagatelj pravni interes za to te će sukladno tim utvrđenjima moći donijeti pravilnu i zakonitu odluku o osnovanosti prijedloga predlagatelja.
U Zagrebu 18. lipnja 2026.
S u d a c:
Gabriela Topić Kordej
