Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-83/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sutkinji Gabrieli Topić Kordej u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja DGU Područni ured za katastar Šibenik, Odjel za katastar nekretnina Knin, radi provedbe prijavnog lista, odlučujući o žalbi protustranke RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-5362/2023 od 2. ožujka 2023., dana 18. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke RV, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-5362/2023 od 2. ožujka 2023.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, Zemljišnoknjižni odjel, brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z- 7390/2025 od 13. lipnja 2025. u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prigovor protustranke ČV. i potvrđeno rješenje toga suda poslovni broj Z- 18361/2022 od 2. ožujka 2023. Pod točkom II. izreke određen je upis odbijenog prigovora iz točke I. izreke rješenja.

2. Protiv navedenog rješenja žali se RV (dalje: protustranka) ne navodeći izričito žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Predlaže da se preinači pobijano rješenje u skladu sa žalbenim navodima.

3. Žalba je neosnovana.

4. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje polazeći od utvrđenja da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Z- 18361/2022 od 2. ožujka 2023. Na temelju Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste nerazvrstana cesta NC 220", broj: 2022-257 Klasa: 932-06/2022- 02/166 Urbroj: 541-26-03/3-22-3 s kopijom katastarskog plana od 15.09.2022., Prijavni list iz rujna 2022. godine, DGU,PUK Šibenik, Odjel za katastar nekretnina Knin, Očitovanje Grada Knina od 21.10.2022.,Odluka o nerazvrstanim cestama na području Grada Knina od 14.12.2018. godine i čl.131 st.6 Zakona o cestama (" Narodne novine" broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19.), cijepa se kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 218 m2 na kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 65 m2 i kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 39 m2 - umanjuje se površina kčbr. [katastarska čestica] oranica 299 m2, tako da ista kč. sada ima oznaku kčbr. [katastarska čestica] oranica 184 m2 i uspostavlja se nova kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta "Nerazvrstana cesta NC 220" površine 252 m2, uz uknjižbu prava vlasništva, u korist: javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo Grada Knina, OIB-00981494061, [adresa].

5. Polazeći od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je utvrdio da prigovor protustranke nije osnovan te je pozivom na odredbu čl. 145. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/2019., 128/2022., dalje: ZZK) isti odbio.

6. Za ovaj postupak nisu od značaja navodi žalbe da protustranka nije bio upoznat s postupkom u kojem je izrađen prijavni list niti sa sadržajem elaborata, a da je kao vlasnik nekretnine trebao biti upoznat i da je trebao i njegov potpis, dakle u bitnome da je za provođenje postupka trebala njegova suglasnost.

7. Pravni temelj upisa ne predstavlja niti javna niti privatna isprava čija bi se valjanost prosuđivala prema pravilima zemljišnoknjižnog prava niti se u ovom slučaju ocjenjuju i ostale materijalno pravne pretpostavke zemljišnoknjižnog upisa (pa i ona glede knjižnog prednika), već je pravni temelj upisa odredba čl.124. st. 1. i 2. Zakona o cestama (Narodne novine, br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 113/2022, 4/2023, 133/2023, 156/2025 – dalje: ZOC).

8. Prema odredbi čl. 11. st. 4. ZZK-a promjena katastarskog broja, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta.

9. Odredbom čl. 95. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 112/2018., 39/2022.), temeljem kojeg je sastavljen prijavni list koji je predmetom provedbe, propisano je da se promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i načinu uporabe katastarskih čestica te promjene podataka o zgradama dostavljaju zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskog plana.

10. Prema odredbi čl. 124. st. 1. Zakona o cestama javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/2011.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz čl. 7. st. 2. tog Zakona (kojim je propisano da Odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. Odluka se objavljuje u »Narodnim novinama«), geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista, a prema stavku 2. upisati će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

11. Nadalje, čl. 125. Zakona o cestama propisuje da se na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige javnih cesta iz članka 123. i članka 124. toga Zakona ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, a kojima je propisana parcelacija građevinskog zemljišta i evidentiranje građevina u katastru, niti odredbe zakona kojim se uređuje katastar nekretnina te odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne članku 123. do 130. toga Zakona, dok čl. 126. st. 2. određuje da nekretnine koje su prema ovom Zakonu javne ceste i bile su u uporabi kao javne ili nerazvrstane ceste prije 1. siječnja 1997. javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske.

12. Prema navedenom slijedi da za provedbu koja je izvršena u zemljišnim knjigama nije bila potrebna suglasnost upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, sukladno čl. 124. st. 2. Zakona o cestama.

13. U vezi navedenog evidentiranja stvarnog stanja javnih (i nerazvrstanih) cesta koje su se na dan stupanja na snagu Zakona o cestama već koristile za promet Ustavni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci broj U-I/6326/11 od 7. veljače 2017. između ostalog naveo „ono što za predlagatelje predstavlja "ustavnopravno neprihvatljivo oduzimanje prava vlasništva, koje nije ni u kakvoj vezi s interesom Republike Hrvatske"

- zapravo jest jedan od legitimnih načina na koji subjekti javnog prava (Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave) stječu pravo vlasništva. Predmet stjecanja su dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost. Riječ je, o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege)... U svakom slučaju, stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste (to jest javna dobra u općoj uporabi i, kao takva, dobra od interesa za Republiku Hrvatsku) te, s druge strane, gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze - nastupili su znatno prije stupanja na snagu Zakona o cestama. Zbog navedene činjenice neosnovano predlagatelji smatraju da je oduzimanje vlasništva građanima na nekretninama koje su u naravi ceste pravna posljedica ZC-a odnosno njegovih čl. 124., 131., 132. i 133. jer ove zakonske odredbe, same po sebi, nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina“.

14. Obzirom da citirane odredbe Zakona o cestama predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da odredbe tog Zakona ne propisuju da upisani vlasnik nekretnine kojom prolazi cesta treba sudjelovati u postupku utvrđivanja stvarnog stanja ceste, kao niti da su stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, to žalbeni navodi žalitelja nisu prepreka za dopustivost upisa. Žalitelj je ovlašten štititi svoja prava u upravnom postupku obzirom da osporava promjenu koja je nastala prijavnim listom u katastru zemljišta.

15. Nadležni ured za katastar dostavio je zemljišnoknjižnom sudu svu relevantnu dokumentaciju sukladno Zakonu o cestama pa je zemljišnoknjižni sud bio dužan upisati predmetnu nekretninu po službenoj dužnosti kao nerazvrstanu cestu.

16. Kako je prema tome zemljišnoknjižni sud u svemu postupio sukladno čl. 124. i čl. 125. do 128. Zakona o cestama i čl. 11. ZZK-a, jer je upis javne ceste sukladno dostavljenom Prijavnom listu bio provediv prema stanju zemljišne knjige, a kako pri tome prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a u svezi sa čl. 99. st. 2. ZZK-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo, a žalbeni navodi žalitelja ocjenjeni su neosnovanim to je valjalo odbiti žalbu žalitelja i potvrditi prvostupanjsko rješenje primjenom čl. 149. st. 3. ZZK-a, a ujedno je temeljem iste zakonske odredbe valjalo naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Zagrebu 18. lipnja 2026.

Sutkinja:

Gabriela Topić Kordej