REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2545/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužiteljice OR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici Alen Kalčić i Neven Švić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Alen Kalčić i Neven Švić u Poreču-Parenzo, protiv tuženika Raiffeisenbank Mittlere Südoststeiermark Egen, Paldau 40, A-8341 Paldau, Republika Austrija, OIB: 25376204437, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Remenar i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Remenar&Remenar u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž- 80/2025-2 od 27. siječnja 2026., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču -Parenzo broj P-274/2022-56 od 27. studenoga 2024., u sjednici održanoj 17. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-80/2025-2 od 27. siječnja 2026., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo broj P-274/2022-56 od 27. studenoga 2024.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice su navele da ga podnose na temelju odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku zbog pravnih pitanja koja smatraju važnima za rješenje spora, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, koja glase:
„1. Da li drugostupanjski sud može donijeti odluku ako zanemari dokaze u spisu?
2. Da li se odluka može temeljiti na proturječnim razlozima?
3. Je li dopušten obračun kamata na kamate bez izričite zakonske osnove?
4. Je li dopuštena ugovorna odredba kojom vjerovnik jednostrano mijenja kamatnu stopu bez jasnih parametara i kriterija?
5. Da li obrazloženje presude mora imati razloge o odlučnim činjenicama?
6. Da li je drugostupanjski sud dužan dati odgovor na svaki konkretni žalbeni prigovor iznijet u žalbi izjavljenoj na sudsku odluku?“.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije brojem 1., 2., 5. i 6. su općenite naravi te je odgovor na ta pitanja sadržan u zakonskim odredbama čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP i čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP. Također valja reći da drugostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje te zakonske odredbe upućuju. Zato se ta pitanja ne mogu smatrati važnima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
6. Pravna pitanja naznačena brojem 3. i 4. polaze od toga da se u konkretnom slučaju primjenjuju hrvatsko pravo te predlagateljice postavljenim pitanjima i odlukama na koje se pozivaju argumentirajući važnost tih pitanja upućuju na to da da su sudovi pogrešno primijenili materijalnopravne odredbe hrvatskog prava. Nižestupanjski sudovi su zaključili da se u pogledu zahtjeva za utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu primjenjuju mjerodavne odredbe austrijskog prava. Slijedom navedenog, naznačena pravna pitanja, imajući pritom na umu i iznesene razloge važnosti tih pitanja, ne mogu se smatrati važnima za rješenje konkretnog spora, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP.
7. Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 387. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 389.b st. 1. ZPP, riješiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
8. Tužiteljice su istaknule da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14 i 69/17 - dalje: Ustav) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) u kojemu je sadržano pravo na obrazloženu sudsku odluku.
9. Ovaj sud je zaključio da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužiteljicama bilo omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima tuženika, iznose činjenice i predlažu dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluju u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužiteljica te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljice nisu imale pravično suđenje ili da bi bilo povrijeđeno njihovo pravo na obrazloženu sudsku odluku.
10. Budući da tužiteljice nisu učinile vjerojatnim da su im u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti u dijelu u kojem je podnesen na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP te odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 17. lipnja 2026.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
