Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7977/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić, kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Nade Horvatović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog SB, zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne Novine broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22) odlučujući o žalbi okrivljenog SB podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu broj: Pp-5177/2023 od 18. kolovoza 2023., na sjednici vijeća održanoj 17. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okrivljenika BB po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana presuda pod točkom b) izreke na način da se izriče:

na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona (NN broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) odbija optužba protiv okrivljenog BB (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi) zbog prekršaja iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici (NN broj: 62/15., 42/20., 144/20., 114/22.).

II Uslijed odluke iz točke I. izreke žalba okrivljenog SB je u tom dijelu bezpredmetna.

III U ostalom pobijanom a nepreinačenom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog SB te se prvostupanjska presuda u točki a) izreke pobijane presude potvrđuje.

IV Uslijed odluke pod točkom I. izreke preinačuje se pobijana presuda u odluci o prekršajno pravnoj sankciji te se okrivljeniku zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira činjenično opisan u točki a) izreke prvostupanjske presude za koji prekršaj je okrivljenik proglašen krivim, na način da se prihvaća po prvostupanjskom sudu utvrđena novčana kazna za taj prekršaj te se okrivljeniku izriče novčana kazna u iznosu od 80,00 eur koju kaznu je obvezan platiti u roku 30 dana po primitku ove presude, ako u tom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

V Na temelju članka 183. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona okrivljeni SB se obvezuje naknaditi paušalni trošak žalbenog prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eur u roku 30 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu okrivljeni SB je proglašen krivim, da je na način činjenično opisan u točki a) izreke pobijane presude počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da je počinio prekršaj iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici činjenično opisan u točki b) izreke te su okrivljeniku utvrđene novčane kazne za djelo pod a) u iznosu od 80,00 eur / 602,76 kuna a za djelo pod b) novčana kazna u iznosu od 20,00 eur / 150,69 kuna te mu je na temelju članka 39. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 100,00 eur / 753,45 kuna koju kaznu je obvezan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude a ako u tom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

2. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezana na plaćanje troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eur.

3. Protiv te presude okrivljeni SB je pravodobno podnio žalbu zbog svih propisanih razloga dakle bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o prekršajno pravnoj sankciji. Žalitelj u bitnom ističe da u izreci pobijane presude nisu navedene odlučne činjenice koje čine zakonsko obilježje prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer da nije razvidno da bi vrijeđao policijske službenike prilikom vršenja ili u svezi s vršenjem službe pa da dakle u činjeničnom opisu izreke nedostaje zakonsko obilježje prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Predlaže da se žalba prihvati, da se prvostupanjska presuda preinači na način da ga se oslobodi kazne odnosno da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom neosnovana.

5. Rješavajući o žalbi na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj sud je ispitivao pobijanu presudu iz osnova i razloga zbog kojih se ista pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona i ovaj sud po službenoj dužnosti je utvrdio da je za djelo prekršaja činjenično opisano u točki b) izreke pobijane presude pravno označeno kao prekršaj iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici nastupila zastara prekršajnog progona.

1. Naime, u smislu odredbe članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona a kojom odredbom je propisano, prekršajni progon zastarijeva nakon 3 godine za prekršaj za koji je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog, te kako je prema optuženju prema optužnom prijedlogu prekršaj počinjen 23. listopada 2022., odnosno proteklo je 3 godine pa je u smislu članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nastupila zastara prekršajnog progona za taj prekršaj.

2. Stoga je u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona trebalo preinačiti pobijanu presudu u odnosu na točku b) izreke pobijane presude tj. za prekršaj iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici uslijed čega je žalba okrivljenika u odnosu na taj prekršaj bezpredmetna.

6. Nadalje, suština žalbe okrivljenika u odnosu na prekršaj činjenično opisan u točki a) izreke pobijane presude pravno označen kao prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira svodi se na činjenicu da žalitelj smatra da iz činjeničnog opisa prekršaja ne proizlaze odlučne činjenice koje čine zakonsko obilježje prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer da nije razvidno da bi vrijeđao policijske službenike prilikom vršenja ili uli u svezi s vršenjem službe.

3. Međutim, suprotno tvrdnjama žalitelja u izreci prvostupanjske presude u toči a) je navedeno da je okrivljenik omalovažavao policijske službenike u vrijeme vršenja službe jer je u činjeničnom opisu navedeno, da je okrivljenik prilikom kontrole osobnog automobila dakle vršenja službe kojim je upravljala vozačica HB kao putnik se nalazio na zadnjem sjedištu i da je tom prilikom vrijeđao i omalovažavao policijskog službenika CB riječima „jebem ti mater, šta ti mene imaš zaustavljati, kretenu jedan, cigane jedan glupi, pička ti materina idiote“.

4. Dakle, iz činjeničnog opisa prekršaja proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira a po ocjeni ovog suda činjenično stanje glede krivnje žalitelja je u potpunosti pravilno utvrđeno budući da je okrivljenik u svojoj pisanoj obranoj, između ostalog, naveo da nije se mogao kritične zgode kontrolirati, da je izašao iz auta i izvrijeđao policijske službenike da priznaje opisane prekršaje te moli da se uzmu u obzir sve olakotne okolnosti i predložio da ga se po mogućnosti minimalno novčanoj kazni.

7. Prvostupanjski sud je u dokazne svrhe pročitao izvješće o počinjenom prekršaju od 23. listopada 2022., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola od 23. listopada 2022., izvršio uvid u prekršajnu evidenciju i po ocjeni ovog suda u prvostupanjskom postupku je nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik postupanjem navedenom u izreci, vrijeđao i omalovažavao policijske službenike prilikom vršenja službe, te provedeni dokazi ocjena i analiza dokazne građe je valjano i argumentirano obrazložena a činjenično utvrđenje prvostupanjskog suda nije žalitelj doveo u sumnju istaknutim žalbenim navodima.

8. Nadalje, ispitujući odluku o izrečenoj novčanoj kazni koja je preinačena uslijed točke I. izreke ove presude, odnosno ovaj sud je prihvatio novčanu kaznu utvrđenu po prvostupanjskom sudu za prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u iznosu od 80,00 eur, koju kaznu ovaj sud smatra primjerenom težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje te ostalim okolnostima odlučnim za mjeru novčane kazne, i po ocjeni ovog suda tako izrečenom novčanom kaznom će se ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije iz članka 6. i članka 36. Prekršajnog zakona.

9. Nadalje, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova drugostupanjskog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona imajući u vidu složenost i trajanje postupka te sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka kojim Rješenjem je propisan opći okvir paušalne svote od 13,27 do 663,61 eur.

10. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 17. lipnja 2026.

Zapisničar

Predsjednica vijeća

Ivica Ožbolt, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 (četiri) ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.