Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ŽE zbog prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (N.N. broj: 85/08, 112/12, 114/22) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenog ŽE, podnesenoj po branitelju Alanu Čuriku, odvjetniku iz Osijeka, protiv presude Općinskog suda u Osijeku broj: Pp-3198/2022-10 od 14. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 17. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog ŽE i pobijana presuda u točki II. potvrđuje.
II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona okrivljeni ŽE je obvezan naknaditi troškove drugostupanjskog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura) u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Osijeku broj:Pp-3198/202-10 od 14. studenog 2024. okrivljeni ŽE je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (I.), a u točki II. je proglašen krivim da je na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 dana, a primjenom članka 44. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljeniku je i primijenjena uvjetna osuda tako da se odgađa izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 20 dana i ista se neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu od jedne godine počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.
2. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljeni ŽE je obvezan na naknadu troškova postupka u iznosu od 20,00 eura, kao i putni trošak svjedoka u iznosu od 13,50 eura, ukupno 33,50 eura.
3. Protiv te presude okrivljeni ŽE je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
4. Žalitelj predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje u točki II. izreke prvostupanjske presude.
4.1. Žalba nije osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te pritom ovaj Sud nije utvrdio postojanje gore navedenih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti, a niti žalbenih osnova koje žalitelj ističe u žalbi.
5.1. Naime, žalitelj u žalbi ističe povredu članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona jer da je dana 11. prosinca 2024. glavnu raspravu sud održao bez sudjelovanja okrivljenika i njegovog branitelja, iako je okrivljenik podneskom od 8. listopada 2024. pravovremeno zatražilo odgodu glavne rasprave zakazane za taj dan, budući da isti dan je imao zakazanu glavnu raspravu pred Županijskim sudom u Osijeku koji se vodi pod brojem: K-US-9/2019, a o čemu je kao dokaz dostavio i raspravni zapisnik, te da je prvostupanjski sud imao dovoljno vremena odgoditi glavnu raspravu i sve pozvane osobe obavijestiti o odgodi i istovremeno zakazati novu glavnu raspravu, ne postupanjem na taj način da je počinjena navedena bitna povreda. Osim toga da je i počinjena povreda odredaba iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona jer održavanjem glavne rasprave dana 12. studenog 2024. na kojoj je kao svjedok ispitan policijski službenik, te je proveden dokaz uvida u dvije fotografije oštećenja na vratima kamiona propustio postupiti u smislu odredbe iz članka 165. stavka 9. koja povreda je utjecala na zakonitost točke II. pobijane presude kojom je okrivljenika oglasio krivim jer su okrivljenik i branitelj onemogućeni ispitivati dokaze provedene na raspravi, odnosno predlagati dodatne dokaze.
6. Međutim, iz stanja spisa proizlazi i to zapisnika o glavnoj raspravi od 12. studenog 2024. da je sud konstatirao da okrivljeni ŽE nije pristupio na glavnu raspravu, a dostavu poziva je uredno iskazana, te sud nije prihvatio prijedlog branitelja Alana Čurika za odgodu glavne rasprave u ovom prekršajnom predmetu jer je branitelj okrivljenika poziv za glavnu raspravu primio 7. kolovoza 2024., te imao dovoljno vremena osigurati zamjenu, a poziv za ročište za koje je tražio odgodu današnje glavne rasprave primio je kasnije 7. listopada 2024., te je sud donio rješenje da se nastavlja glavna rasprava prekinuta nadnevka 9. veljače 2024. godine, odnosno da su ostvareni zakonske pretpostavke za održavanje glavne rasprave. Takvo stajalište suda prihvaća i ovaj Sud, jer je odredbom članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, između ostalog, propisano glavna rasprava se može održati ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku. Glavna rasprava se može održati i donijeti presuda, bez nazočnosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.
6.1. Dakle, činjenica da je branitelj okrivljenika opravdao izostanak, nije nužno da bi se iz tih razloga glavna rasprava odgodila, jer su citiranim stavkom određeni uvjeti za održavanje glavne rasprave, odnosno rasprava se može održati ako istoj nisu pristupile pozvane stranke u postupku i pozvani drugi sudionici u postupku i moguće je donošenje odluke o prekršaju, dakle uvjet za održavanje rasprave u odsutnosti je da su uredno pozvani, a za okrivljenika nužan i kumulativni uvjet da njegovo ispitivanje nije nužno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje odluke o prekršaju, a taj uvjet podrazumijeva da su dokazi u spisu dostatni za donošenje pravilne i zakonite odluke o prekršaju bez okrivljenikova ispitivanja. Po ocjeni ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su ostvareni uvjeti za održavanje glavne rasprave bez uredno pozvanog okrivljenika i njegovog branitelja iako je branitelj opravdao izostanak, a koje razloge nije prihvatio prvostupanjski sud.
6.2. Dakle, ovaj Sud zaključuje da nije počinjena bitna povreda odredba postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, a jednako tako po ocjeni ovog Suda nije počinjena niti bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, odnosno da je povrijeđeno pravo na obranu okrivljenika.
6.3. Po ocjeni ovog Suda imajući u vidu da je okrivljenik na zapisnik o glavnoj raspravi održanoj 4. siječnja 2023. dao obranu pred prvostupanjskim sudom, a na glavnoj raspravi 5. svibnja 2023. godine ispitan je svjedok oštećenik IE u prisustvu okrivljenika i njegovog branitelja Alana Čurika, proveden je dokaz suočenja između okrivljenika i oštećenika, u postupku je ispitan i svjedok GE otac okrivljenika, nadalje na glavnoj raspravi od 9. veljače 2024. je ispitan svjedok UE policijski službenik u prisustvu branitelja okrivljenika Alana Čurika, te je glavna rasprava od 12. studenog 2024. održana bez prisustva okrivljenika i branitelja koji su uredno pozvani iako je kao što je već navedeno branitelj opravdao izostanak međutim po zaključku ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud zaključio da postoje uvjeti za održavanje glavne rasprave. Na glavnoj raspravi je ispitan policijski službenik LE, i koji je u spis dostavio dvije fotografije oštećenja o vozilu, te je pročitan i podnesak obrane okrivljenika list broj 31 iz kojeg proizlazi da je okrivljenik obavijestio sud o kaznenom postupku protiv njega zbog istog događaja zbog kojeg se vodi prekršajni postupak.
6.4. Polazeći od svega navedenog, po ocjeni ovog Suda održavanje rasprave u odsutnosti okrivljenika i njegovog branitelja u konkretnom slučaju nema značaj bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, budući da je podnositelju bilo omogućeno iznošenje obrane, kao i poduzimanje svih zakonom dopuštenih postupovnih radnji, dakle omogućeno mu je pratiti postupak i sudjelovati u postupku sa braniteljem, omogućeno mu je iznijeti obranu, predlagati dokaze glede odlučnih činjenica, te poduzimati sve dopuštene procesne radnje. Po ocjeni ovog Suda nije povrijeđeno pravo na obranu okrivljenika održavanjem glavne rasprave, odnosno da je onemogućen u postavljanju pitanja svjedoku na glavnoj raspravi od 8. listopada 2024., te izvršiti uvid u fotografije koje je dostavio policijski službenik jer po ocjeni ovog Suda tijekom prvostupanjskog postupka mu je pružena mogućnost prisustvovanja glavnoj raspravi i konfrontacijsko pravo kojeg se odrekao nedolaskom na glavnu raspravu.
7. Nadalje, prvostupanjski sud je u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje i to na temelju provedenih dokaza i ispitivanja okrivljenika na navode optužnog prijedloga, ispitivanjem svjedoka oštećenika IE, provedbom dokaza suočenja okrivljenika i oštećenik, te provedbom dokaza ispitivanja svjedoka policijskih službenika UE i NE, svjedoka GE oca okrivljenika, prvostupanjski sud je nadalje izvršio i uvid u fotografije koje je dostavioi svjedok policijski službenik FE. Sve provedene dokaze prvostupanjski sud je cijenio kako pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti sukladno načelu slobodne ocjene dokaza propisanim u odredbi članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona, o čemu je dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj Sud, a koji sukladno navedenom prilikom ocjene dokaza sud nije vezan formalnim pravilima, već ih ocjenjuje savjesno rukovodeći se prema osobnom uvjerenju, zakonima logike i općeg ljudskog iskustva, a sukladno kojima je prvostupanjski sud dao dostatne i u svemu prihvatljive razloge zbog kojih je okrivljenika proglasio krivim zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
7.1. Prvostupanjski sud je protupravnu radnju okrivljenika kao njegovu krivnju temeljio kao što je već navedeno na provedenim dokazima, te nesporno proizlazi da je okrivljenik u inkriminirano vrijeme ostvario zakonska obilježja prekršaja iz primijenjene odredbe zakona, a svoju odluku je obrazložio u točki 19. do 37. obrazloženja pobijane presude detaljno i argumentirano, te se na njih upućuje žalitelj zbog nepotrebnog ponavljanja.
8. Žalitelj ističe da je počinjena i povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 3. Prekršajnog zakona, jer da je sud povrijedio odredbu članka 10. Prekršajnog zakona u pitanju postojanja okolnosti koje isključuju prekršajni progon jer da je protiv okrivljenika ŽE pred Općinskim sudom u Osijeku pokrenut kazneni postupak povodom optužnice kojom se okrivljenom OE stavlja na teret da je o istom događaju 4. listopada 2022. na način opisan u optužnici počinio kazneno djelo protiv imovine, oštećenjem tuđe stvari, opisan i kažnjiv po članku 235. stavku 1. KZ/11, a činjenični opis kaznenom djela i prekršaja se u potpunosti podudaraju, te kada je vođenje prekršajnog postupka predstavljalo povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava, odnosno povredu načela ne bis in idem.
8.1. Međutim, prvostupanjski sud je u točki 35. obrazloženja pobijane presude dao razloge za navedeni žalbeni navod koji je okrivljenik isticao u obrani, koji u cijelosti prihvaća i ovaj Sud, te dakle nije u pravu žalitelj kada ističe navedenu povredu odredaba prekršajnog materijalnog prava.
9. Ispitujući odluku o izrečenoj prekršajnopravnoj sankciji ovaj Sud je zaključio da ista nije prestroga. Naime, prvostpupanjski sud je cijenio sve okolnosti koje su od utjecaja na izbor vrste i mjere prekršajne sankcije, te od otegotnih okolnosti je okrivljeniku cijenio dosadašnju prekršajnu kažnjavanost. Međutim, iako je u smislu čl. 77. Prekršajnog zakona nastupila rehabilitacija po navedenim odlukama o prekršaju. okrivljeniku je prvostupanjski sud izrekao mjeru upozorenja uvjetnu osudu, smatrajući da će se i uvjetnom osudom ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije, odnosno da okrivljenik ubuduće neće činiti iste ili slične prekršaje.
10. Imajući u vidu da je okrivljeniku izrečena mjera upozorenja uvjetna osuda, koja je valjano i argumentirano obrazložena, i ovaj Sud zaključuje da će se tako izrečenom prekršajno pravnom sankcijom ostvariti svrha izricanja uvjetne osude propisana u članku 42. stavku 2. Prekršajnog zakona, odnosno da se počinitelju prekršaja uputi takva vrsta prijekora kojom se omogućava ostvarenje svrhe prekršajnopravne sankcije izricanjem kazne bez njezina izvršenja.
11. Nadalje, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova žalbenog postupka na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (N.N. broj:18/13.) kojim rješenjem je određen opći okvir paušalne svote od 13,27 do 663,61 eur, imajući na umu trajanje i složenost žalbenog postupka.
12. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 17. lipnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt v.r.
Ivanka Mašić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
