Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1934/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tomislava Aralice kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ilijane Petyo kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Davoru Popoviću, odvjetniku u Karlovcu, Kralja Tomislava 6 , protiv 1-tuženika VŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2- tuženika DŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-799/2019-20 od 9. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 16. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-799/2019-20 od 9. ožujka 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev na predaju u posjed dijela k. č. br. [katastarska čestica] od 312 m2 upisanu u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k.o. [adresa] i to dijela koji je na skici vještaka geodetske struke Čedomira Sekulića od 4. studenog 2022. označen slovima A-B-C u površini od 5,41 m2 i zahtjev za naknadu troškova postupka (točka I izreke). Naloženo je tužitelju naknadi troškove parničnog postupka tuženicima u iznosu od 744,26 eura (točka II izreke).

2. Presudu pobija tužitelj zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - u daljnjem tekstu: ZPP). Predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda te prihvatiti tužbeni zahtjev ili istu ukinuti i vratiti predmet na ponovni postupak sudu prvog stupnja uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba tužitelja nije osnovana.

4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za predaju u posjed dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u skici vještaka Čedomira Sekulića označen slovima A-B-C u površini od 5,41 m2 koji zahtjev temelji na tvrdnji da je dosjelošću stekao vlasništvo prijepornog dijela uživanjem po prednicima i osobno.

5. Među strankama nije sporno da je tužitelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj se nalaze kuća i dvorište, da je 2-tuženik vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj se nalaze kuća i dvorište kao i činjenica da se radi o susjednim česticama koje dijeli međa. Isto tako nije sporno da je predmet postupka odnosno prijepora dio čestice k. č. br. [katastarska čestica] u obliku trokuta označen točkama A-B-C u nalazu i mišljenju vještaka koji dio u naravi predstavlja zemljište zasađeno biljem koji su zasadili tuženici.

6. Pošavši od utvrđenja utemeljenih na podacima iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta, koji je sud u cijelosti prihvatio, da se sporni dio zemljišta od 5,41 m2 nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu 2-tuženika, da se na dijelu između točaka označenih na skici vještak kao A-B nalazi betonski zidić (bez žičane ograde), a na dijelu između točka A-C (uz cestu) i između točka C-B žičana ograda na betonskom zidiću (a koja žičana ograda je sastavni dio ove cijele ogade 1A-C-B-D), koje je postavio 1-tuženik, da je 1-tuženik žičanu ogradu tj. betonski zidić sa žičanom ogradom u pravcu C-B-A postavio nakon što je mjernik GŠ, koji je došao na lice mjesta, pokazao katastarsku među, a koja se nalazi na istom mjestu kako je katastarska međa i ucrtana i prikazana i u skici mjerničkog vještaka Čedomira Sekulića, da tužitelj nije relevantnim dokazima uspio dokazati da bi na prijepornom dijelu čestice 2-tuženika stekao vlasništvo dosjelošću, sud prvog stupnja, pozvavši se na odredbu čl. 163. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZV), zahtjev tužitelja za predaju u posjed ocijenio je neosnovanim te posljedično tome isti u cijelosti odbio.

7. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja sastavio je presudu u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku. Za svoju odluku dao je jasne i razumljive razloge koji imaju podlogu u izvedenim dokazima. Pobijana presuda ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu u proturječnosti s izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa se nije ostvario žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu odredaba parničnog postupka sadržajno ukazuje tužitelj u svojoj žalbi.

8. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (članak 8. ZPP) valjano utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

9. Na žalbene navode valja reći da je za svoje utvrđenje o neprihvaćanju tvrdnji tužitelja da se prijeporni dio predmetne čestice ne nalazi u vlasništvu 2 -tuženika već da je isti dosjelošću stekao tužitelj uz obrazloženje da tužitelj nije dokazao da bi bio u kvalificiranom posjedu tog dijela predmetne nekretnine tijekom zakonom predviđenog vremena za dosjedanje sud prvog stupnja dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

10. Neosnovano žalitelj u žalbi osporava navedeno utvrđenje suda. Navodi iz žalbe tužitelja u bitnom se iscrpljuju u iznošenju vlastite ocjene dokaza prema kojoj je posjed tužitelja bio pošten i zakonit pa posljedično tome i kvalificiran za dosjedanje jer da je on s prednikom tuženika dogovorio takvo uživanje. Vlastita ocjena dokaza nije način na koji stranka može dovesti u pitanje pravilnost i zakonitost sudske odluke (čl. 8 ZPP - a) a osobito ne kada zanemaruje odlučnu činjenicu da sud iz provedenih dokaza nije mogao utvrditi niti u kojem su točno razdoblju roditelji tužitelja a nakon njih i tužitelj osobno posjedovali taj dio čestice pa onda nit da bi taj posjed trajao kroz vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću. Isto tako iz provedenih dokaza sud prvog stupnja sa sigurnošću nije mogao niti utvrditi da je doista postojao u tom smislu dogovor između tužitelja i prednika tuženika o takvom načinju korištenja zemljišta u kojem bi prednik tuženika tužitelju prepustio taj dio zemljišta a pogotovo imajući u vidu da tužitelj tvrdi da su prije njega na taj način i njegovi roditelji koristili taj dio čestice a on nakon njih ali da je on sa prednikom tuženika, s kojim pri tome nije potpisan nikakav dokument u tom smislu, sklopio dogovor o takvom načinu posjedovanju.

11. S obzirom na navedeno pravilno je sud prvog stupnja, na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, primijenio materijalno pravo iz čl. 159 st. 1., 2. i 3. ZV kada je utvrdio da tužitelj nije dokazao da su se u konkretnom slučaju ostvarili zakonom propisani uvjeti za stjecanje vlasništva dijela predmetne nekretnine dosjelošću odnosno kako tužitelj nije dokazao da bi bio vlasnik prijepornog dijela predmetne nekretnine pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 162. st. 1. ZV odbio zahtjev tužitelja na predaju u posjed dijela predmetne nekretnine.

12. Slijedom navedenog valjalo je, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. i 2. ZPP, odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu.

13. I odluka o troškovima postupka pravilna je kako po osnovi (čl. 154. st.1 ZPP -a) tako i po visini (čl. 155 st. 1 ZPP-a) troškova koji su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 112/12, 103/14, 118/14, 107/15, 57/22 i 126/22).

U Zagrebu, 16. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Tomislav Aralica