REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-418/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UNIQA osiguranje d.d., OIB 75665455333, sa sjedištem u Zagrebu, Planinska 13 A, kojeg zastupa punomoćnik Marko Rašica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu RAŠICA & PARTNERI d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, protiv tuženika Komunalno društvo ČISTOĆA d.o.o., OIB 06531901714, sa sjedištem u Rijeci, Dolac 14, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, sa sjedištem u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije umješača na strani tuženika protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž - 3683/2024-2 od 22. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-71/2023-26 od 4. srpnja 2024., u sjednici održanoj 16. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog umješača za dopuštenje revizije na strani tuženika se odbacuje.

Obrazloženje

1. Umješač na strani tuženika je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3683/2024-2 od 22. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P- 71/2023-26 od 4. srpnja 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja predlagatelj cijeni da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, i to zbog toga što o tim pitanjima revizijski sud još nije zauzeo pravno shvaćanje, niti o njima postoji praksa drugostupanjskih sudova.

2. U prijedlogu je naznačeno sedam pravnih pitanja koja glase:

1) Može li se potraživanje s naslova izvanugovorne odgovornosti za štetu ostvarivati podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ili se takvo potraživanje ostvaruje isključivo podnošenjem tužbe;

2) Može li osiguratelj koji je isplatio osigurninu svojem osiguraniku i time stupio u njegova prava prema osobi odgovornoj za štetu, to potraživanje ostvariti podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave;

3) Može li oštećenik za potraživanje za koje je potrebno dokazivati pretpostavke odgovornosti za štetu, makar i od opasne stvari, ostvarivati prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave;

4) Je li petit kojim se traži održavanje na snazi platnog naloga jedini zahtjev o kojem sud može odlučivati u postupku povodom prigovora protiv platnog naloga ili ovrhovoditelj (tužitelj) može preinačiti tužbeni zahtjev;

5) Je li dopuštena preinaka zahtjeva kojim se traži održavanje platnog naloga na snazi u stadiju glavne rasprave;

6) Radi li se o preinaci zahtjeva kada tužitelj preinači zahtjev kojim traži održavanje na snazi platnog naloga u zahtjev kojim se nalaže tuženiku isplata;

7) Ako je riječ o preinaci zahtjeva, ima li se prigovor zastare cijeniti prema trenutku postavljanja novog, preinačenog zahtjeva?

3. Na prijedlog nije odgovoreno.

4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nemaju potrebno obilježje važnosti u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP. To stoga, što sadržaj prijedloga i njegovih priloga ne ukazuju da bi, u skladu s javnom funkcijom revizije, bilo potrebno uskladiti pobijanu presudu s ustaljenom sudskom praksom, niti da bi sudsku praksu u vezi s naznačenim pitanjima bilo potrebno uskladiti sa suvremenim društvenim okolnostima, standardima zaštite ljudskih prava uspostavljenima u praksi europskih ili domaćih sudova ili da postoje drugi razlozi na temelju kojih bi dopuštenjem revizije bila ostvarena javnopravna funkcija revizije koja se očituje u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Osim toga, sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije ukazuje da se iza naznačenih indikatora važnosti povezanih s nepostojanjem prakse revizijskog suda i drugostupanjskih sudova, skriva neprihvaćanje, inače jasnih i uvjerljivih, razloga na kojima je utemeljena pobijana presuda. Te okolnosti, pak, ne opravdavaju dopuštenje revizije u smislu naprijed navedenih zakonskih odredbi.

5. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 389.a stavaka 3. i 5. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti i riješiti kao u izreci.

Zagreb, 16. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil