Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-753/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatske banke za obnovu i razvitak, OIB: 26702280390, iz Zagreba, Strossmayerov trg br. 9, protiv ovršenika NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi OP protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj Ovr-226/2022-13 od 5. rujna 2024., dana 16. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba OP kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj Ovr- 226/2022-13 od 5. rujna 2024.
II. Odbija se zahtjev žalitelja za naknadu troškova žalbe.
Obrazloženje
1. Pobijanom odlukom poziva se OP kao nasljednica iza pokojnog ovršenika NP OIB [osobni identifikacijski broj], preuzeti postupak te se određuje kako rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći u odnosu na pokojnu stranku, počinju za nasljednike teći u cijelosti iznova od dana kada im bude dostavljen prijepis ovog rješenja.
2. Protiv iste odluke žali se OP iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022.,114/2022., 155/2023., 146/2025. – dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., i 06/2024. - dalje: OZ) s prijedlogom da se odluka ukine i predmet vrati na ponovan postupak.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj se protivi navodima žalbe te predlaže istu odbiti i potvrditi njome pobijanu odluku,
4. Žalba nije osnovana.
5. U žalbi se navodi kako žaliteljica predmetnu nekretninu nije naslijedila isključivo od pokojnog NP, već i od pokojne bake ŠP, budući da je predmetna nekretnina predstavljala bračnu stečevinu NP i njegove supruge ŠP. Sukladno pravilima obiteljskog i stvarnog prava, bračni drugovi su suvlasnici bračne stečevine u jednakim dijelovima, slijedom čega pokojni NP nije bio jedini vlasnik predmetne nekretnine, već samo suvlasnik iste , dok sljednici bake nisu obuhvaćeni predmetnim ovršnim postupkom pa da nije moguće nastaviti ovršni postupak protiv ovršenika kao nasljednika na način kako je to određeno pobijanim rješenjem, budući da predmetna nekretnina nije u cijelosti potjecala iz imovine pokojnog ovršenika, već je predstavljala bračnu stečevinu dviju osoba.
6. Dalje, predmetna nekretnina predstavlja jedinu nekretninu ovršenika te ujedno nekretninu u kojoj ovršenik stanuje i zadovoljava svoje osnovne životne potrebe, slijedom čega ista uživa posebnu zakonsku zaštitu od ovrhe. Sukladno odredbi članka 75. st 1. OZ, ovrha radi ostvarenja novčane tražbine ne može se provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, a koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužna uzdržavati dok se prema čl. 75. st. 5. OZ smatra kako je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika, osim u slučaju kada je ovršenik prilikom sklapanja pravnog posla dao izričitu suglasnost da se ovrha može provesti na toj nekretnini. U predmetnom slučaju ovršenik nikada nije dao takvu suglasnost, niti je ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu dostavio dokaz da ovršenik ili osobe koje je po zakonu dužan uzdržavati imaju drugu nekretninu prikladnu za stanovanje, kako to izričito zahtijeva članak 75. stavak 7. Ovršnog zakona. Slijedom navedenog, predmetna nekretnina predstavlja nekretninu koja je zakonom izuzeta od ovrhe, odnosno nekretninu koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika, zbog čega nisu ispunjene zakonske pretpostavke za provođenje ovrhe na istoj.
7. Doduše, žalitelj tvrdi kako ovrhovoditelj u ovom postupku temelji prijedlog za ovrhu na Sporazumu o zasnivanju založnog prava na brodu i nekretnini radi osiguranja novčane tražbine, sklopljenom dana **.**.2007. između Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao založnog vjerovnika, NPK kao korisnika kredita te NP kao založnog dužnika i trgovačkog društva Tehnomont-brodogradilište Pula d.o.o. kao založnog dužnika te isti sporazum predstavlja ovršnu ispravu, ali su u njoj kao založni dužnici navedene dvije različite osobe i to NP i trgovačko društvo Tehnomont-brodogradilište Pula d.o.o. dok iz sadržaja predmetnog sporazuma nije jasno određeno niti je moguće nedvojbeno utvrditi koji od navedenih založnih dužnika preuzima koju konkretnu obvezu, odnosno na koji način je obveza raspodijeljena između njih a kako se radi o stvarnopravnom osiguranju tražbine, mora biti jasno određeno koja osoba preuzima koju obvezu i u kojem opsegu odgovara za osiguranu tražbinu. Stoga po žaliteljici nisu ispunjene zakonske pretpostavke za provođenje ovrhe na predmetnoj nekretnini, budući da ista predstavlja jedinu nekretninu u kojoj ovršenik stanuje, niti je moguće nedvojbeno utvrditi opseg i sadržaj obveze pojedinog založnog dužnika pa da bi ovrhovoditelj svoju obvezu mogao utvrđivati isključivo u parničnom postupku.
8. Pravilno međutim sud utvrđuje, koja utvrđenja niti navodima žalbe nisu dovedena u pitanje, kako je rješenjem od 25. srpnja 2024, utvrđen prekid postupka, radi smrti ovršenika, te je podneskom od **.**.2024., ovrhovoditelj predložio pozvati nasljednicu preminule stranke na preuzimanje postupka, pa je sud pravilno primjenom odredbe članka 215. st 1. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 21. OZ-a, odlučio pozvati nasljednicu (koja svoj status barem u dijelu obveze ne osporava) na preuzimanje postupka, a po pravomoćnosti rješenja odlučio kako će potom donijeti i posebno rješenje o nastavku postupka.
9. Navedeno valja imati u vidu vezano uz primjenu odredbu čl. 215. st. 1. ZPP prema kojoj se postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članku 212. toč. 1. do 5. ZPP nastavlja kad nasljednik ili skrbnik ostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.
10. Pri tome valja reći i to kako prema priloženom zk izvatku ovrhovoditelj ima upisanu hipoteku pod brojem ... temeljem Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od **.**.2007. po osnovi Ugovora o kreditu broj [broj kredita] od **.**.2007. solemniziranog po javnom bilježniku Mariji Grozdanić Dekleva iz Rijeke, pod brojem OV-31264/07, radi osiguranja kredita i to na nekretnini koja je sada upisana kao vlasništvo ovršenice upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Krk, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] opisana kao KUĆA I DVOR površine 326 m2 te je ista upisana u zemljišne knjige kao vlasnica temeljem rješenja o nasljeđivanju UPP- OS-79/2020 od **.**.2021. iza pok. NP, založnog dužnika iz predmetne ovršne isprave.
11. Pitanje izuzimanja predmeta ovrhe može biti pitanje o kojem će se odlučivati u ovom postupku nakon odluke o preuzimanju postupka od strane nasljednice ovršenika. Pitanje pak je li predmetna nekretnina bila u suvlasništvu pokojne supruge založnog dužnika temeljem bračne stečevine moglo bi biti predmetom utvrđenja u posebnoj parnici u okviru režima pravnih lijekova podnesenih nakon proteka roka za žalbu, imajući u vidu pravomoćnost rješenja o ovrsi, u okviru prava osoba koje bi takvo pravo polagale iz pokojne prednice u čiju bi korist stjecanje nastalo, a do tog časa ovrhovoditelj se poziva na načelo povjerenja u zemljišne knjige te kako je u dobroj vjeri u trenutku sklapanja posla, odnosno kada je zahtijevao upis svoga prava, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju niti mu se nedostatak dobre vjere može predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Stoga nasljednik ovršenika, koji – kao ovdje - ma u kojem dijelu nesporno priznaje svoj status nasljednika, mora primiti ovršni postupak u stadiju u kojem se isti nalazio u času smrti njegova prednika, pa je pravilno sud prvog stupnja pobijanom odlukom pozvao nasljednicu na preuzimanje postupka.
12. Iz opisanog je razloga temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ valjalo potvrditi pobijanu odluku i odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 16. lipnja 2026.
Sudac:
Josip Grubišić
