Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-351/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Irene Kvaternik kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i Lidije Vidjak kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog UČ zbog kaznenog djela protiv imovine – krađe iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući povodom žalbe Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, broj KO-DO-135/2022-13 od 1. travnja 2026., izjavljene protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, broj K-141/2022-25 od 13. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj 16. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog u Karlovcu, broj K-141/2022-25 od 13. ožujka 2026., na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda RH., 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu: ZKP) okrivljeni UČ oslobođen je od optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv imovine – krađa – opisano i kažnjivo po članku 228. stavku 1. KZ/11. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP oštećeni EČ upućen je da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz 467. točke 3. u svezi s člankom 470. ZKP. U žalbi je državni odvjetnik predložio da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, odnosno da pobijanu presudu preinači „ili donese novu presudu“.
3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je okrivljeni UČ po branitelju Nenadu Mamuli, odvjetniku iz Karlovca, predlažući da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.
4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
6. Osporavajući pravilnost činjeničnih utvrđenja državni odvjetnik smatra da je prvostupanjski sud iz utvrđenih činjenica pogrešno zaključio da nema dokaza da bi okrivljenik počinio inkriminirano kazneno djelo iz članka 228. stavka 1. KZ/11. Naime, nije sporno da je u šumi u ..., vlasništvo EČ, porušeno 27 stabala hrasta promjera u panju između 20 cm i 150 cm, koja su bila izvezena na obližnji šumski put i pripremljena za odvoženje. Sud je utvrdio da se okrivljenik bavi kupnjom i prodajom drva. Okrivljenik navodi da je pristao na ponudu CČ koji mu je ponudio na prodaju oko 20 kubika drva. Svjedok ĐČ potvrđuje da je i prije inkriminiranog događaja poslovao s okrivljenikom od kojeg je otkupljivao trupce. U odnosu na inkriminirani događaj, okrivljenik ga je nazvao i rekao da netko prodaje trupce i zatražio prijevoz pa je on poslao vozača s kamionom i prikolicom da izvrši utovar i prijevoz tih pilanskih trupaca. Okrivljenik je inkriminiranog dana automobilom vozio CČ i UČI prema mjestu na kojem su se nalazila predmetna drva te su ih zajedno s kamionom kojim je upravljao svjedok OČ, a u koji je kamion trebalo utovariti trupce, u selu prije samog ulaska prema šumi, zaustavili članovi obitelji oštećenika te je pozvana policija. Sin oštećenika GČ i svjedok OČ koje prvostupanjski sud pravilno ocjenjuje kao nezainteresirane svjedoke, suglasno navode da je između okrivljenika i CČ nastala razmirica iz koje su ti svjedoci zaključili da je CČ taj koji je „kupio šumu“ te su po nalogu policije na mjesto zaustavljanja trebali dovesti prodavatelja šume pa su otišli, ali osobu za koju je CČ rekao da mu je prodao šumu nisu našli. Prema zapisniku o očevidu porušena su 33 komada trupaca stabla hrasta, dužine 300 do 500 cm. Svjedok OČ navodi da su se u kamion mogli utovariti trupci dužine 6.20 metara, a u prikolicu dužine 6 do 7 metara te imajući na umu da je ĐČ naveo da se radilo o pilanskim trupcima tada nije životno da bi okrivljenik angažirao CČ i UČI radi rezanja trupaca prije utovara. Stoga je prvostupanjski sud ocijenio iskaz svjedoka CČ, posljedično tome i iskaz njegovog radnika, svjedoka UČI, da su bili angažirani samo za sječu trupaca prije utovara - nevjerodostojnim i usmjerenim na otklanjanje bilo kakve odgovornosti. To tim više što su iskazi tih svjedoka međusobno različiti u dijelu od kuda su krenuli prema šumi u .... Okrivljenik navodi da je prije dogovora o kupnji pitao CČ da li je sve „čisto“, a svjedok CČ mu je to potvrdio. Imajući na umu da svjedok OČ navodi da drva ne bi utovario niti prevozio bez dokumentacije, a kako ga je za prijevoz angažirao okrivljenik tada nije životno da bi okrivljenik dogovorio utovar i prijevoz predmetnih drva da nije bio uvjeren da se radi o legalno porušenim stablima i o valjanom poslu kupovine drvenih trupaca. Stoga okolnost da predmetna porušena stabla nisu bila čekićana i nisu imala potrebnu dokumentaciju za transport ne dokazuju da je upravo okrivljeni UČ naložio da se predmetna stabla u šumi EČ posijeku i pripreme za prijevoz. Stoga, na osnovu svih provedenih dokaza koje je prvostupanjski sud analizirao, kako pojedinačno, tako i dovodeći ih u međusobnu vezu, ispravno zaključuje prvostupanjski sud da nije dokazano da je okrivljenik tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da ju protupravno prisvoji. Za takva svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao jasne, iscrpne i nedvosmislene razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud pa je na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud ispravno okrivljenika oslobodio od optužbe zbog inkriminiranog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. KZ/11, stoga žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
7. Kako žalbenim razlozima državnog odvjetnika nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. i 2. ZKP te nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, a na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. S obzirom na navedeno, trebalo je primjenom članka 482. ZKP presuditi kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 16. lipnja 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Irena Kvaternik
