Poslovni broj: P-563/2026-35

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U ZAPREŠIĆU

Trg žrtava fašizma 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, po sucu toga suda mr. sc. Zvonimiru Dodig kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽR iz [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivici Škunca, odvjetniku iz Zaprešića, protiv prvotuženika TR iz [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženika FR iz [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćnici Lani Propadalo Duka, odvjetnici iz Zagreba, radi ukidanja služnosti , nakon usmene, glavne i javne rasprave koja je održana 28. svibnja 2026. i zaključena u prisutnosti punomoćnika stranaka, 16. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  je

1.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: " I. Ukida se pravo stvarne služnosti česticu tužitelja označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] – pašnjak uz cestu površine 117 čhv ili 421 m2, a upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao pravo služnosti prolaza i provoza (preko staze i kolnika) u širini od 3 metra u korist čestica tuženih k. č. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se tuženicima ubuduće zabranjuje svaki prolaz i provoz preko tužiteljeve k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Određuje se upis brisanja prava stvarne služnosti iz točke I. ove presude na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama ovog suda.“

2.Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova ovog parničnog postupka.

3.Nalaže se tužitelju da nadoknadi tuženicima parnični trošak u iznosu od 875,00eur, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi tako tvrdi da je preko njegove nekretnine kčbr. [katastarska čestica], pašnjak uz cestu od 421 m2, upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pravo služnosti prolaza i provoza (preko staze i kolnika) u širini od 3 metra za korist nekretnina u vlasništvu tuženika, i to kčbr. [katastarska čestica], livada uz cestu od 532 m2 i kčbr. [katastarska čestica], kuća, garaža i dvorište, Vatrogasna ulica br. 6 od 560 m2, upisanih u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa kako da je izgradnjom i asfaltiranjem ceste na kčbr. [katastarska čestica], nerazvrstana cesta od 6112 m2, upisanoj u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], navedena služnost postala nepotrebna jer tuženici imaju neposredan pristup iste kvalitete do svojih nekretnina preko potonje ceste, predlaže donošenje presude sadržaja kao u izreci, potražujući usto i nadoknadu troškova ovog postupka.

2.U odgovoru na tužbu tuženici su osporili osnovanost tužbenog zahtjeva i istinitost svih tužbenih navoda u pogledu razloga prestanka služnosti predlažući sudu da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti uz nadoknadu troškova ovog parničnog postupka.

3.Tijekom dokaznoga postupka sud je izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige i zemljišnoknjižne uloške broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prijepise posjedovnih listova broj: 3551, 2644 i 3806 k. o. [katastarska općina], izvod iz katastarskog plana, ugovor o kupoprodaji od 26. rujna 2000. i u fotografije nekretnina tuženika i spornoga služnog puta, saslušao je parnične stranke te je proveo očevid i geodetsko vještačenje koje je povjerio stalnom sudskom vještaku za geodeziju Josipu Žulj.

4.Druge personalne dokaze koje su stranke predložile sud nije provodio, jer se kraj danih izjava stranaka i zaključaka ekspertnog postupka nisu pokazali potrebnim za utvrđivanje činjenica važnih za donošenje pravilne i zakonite odluke.

5.Temeljem odredbe čl. 299. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) sud nije uzeo u obzir nove dokaze koje je protivno st. 2. istog čl. ZPP-a tužitelj predložio tek tijekom glavne rasprave na ročištu 28. svibnja 2026., jer ih je bez svoje krivnje mogao predložiti do zaključenja prethodnog postupka.

6.Kad drugostupanjski sud daje ocjenu o pogrešno ili nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, onda ju može formirati samo na temelju onih činjenica koje su bile iznesene i samo onih dokaza koji su bili predloženi tijekom prvostupanjskog suđenja, jer mu ne pripada inicijativa za prikupljanje procesnog materijala i nema ovlaštenje da traži dopunu dokaznog postupka na temelju činjenične i dokazne procesne građe koja nije bila iznesena pred prvostupanjski sud. To znači da drugostupanjski sud ne može skretati pažnju na određene činjenice na koje se stranke nisu uopće pozvale, odnosno na dokazna sredstva koja same stranke u predviđenom im za to stadiju postupka nisu uopće predložile, jer nema ovlasti za inkvizitorne zahvate u područje procesne građe i instrumente za njezino provjeravanje, mada misli da bi oni bili značajni za odlučivanje.

7.Zbog toga ovaj sud može raspraviti sporna pitanja na koja ga je upozorio drugostupanjski sud samo na temelju one činjenične osnove spora koju je, prije svega, determinirao sam tužitelj i samo onih dokaza koje su stranke predložile pravodobno.

8.Bez obzira kada sud odlučuje o osnovanosti tužbenog zahtjeva, on to čini u pravilu s obzirom na činjenično stanje u vrijeme podnošenja tužbe na osnovi činjenica za koje nađe da su pravno relevantne i da su nastale najkasnije do zaključenja glavne rasprave jer je to moment na koji se odnosi pravomoćnost sudske odluke, što znači da one činjenice koje će se dogoditi poslije, neće biti obuhvaćene pravomoćnošću sudske odluke i one mogu biti temelj za novu tužbu protiv koje se neće moći istaknuti prigovor presuđene stvari zbog toga što će u njezinu tužbenu osnovu biti ugrađene činjenice na koje se pravomoćnost prethodno donesene odluke ne odnosi.

8a.Prema tome, u ovoj parnici nema mjesta raspravljanju o načinu na koji će u bližoj ili u daljoj budućnosti "nadležni upravitelj ceste" urediti dio javne prometnice, u naravi kanal, jer se odnosne činjenice u ovom času, zato jer još ne postoje, ne mogu valorizirati i nisu pravno relevantne za sudbinu presude koja će biti donesena u ovom predmetu s obzirom na stanje koje je prethodilo njihovom nastajanju.

8b.Osim toga, kao što već znamo sa studija procesnoga prava, činjenicom se smatra samo ono postojeće što ulazi u sastav konkretne praemissae minor sučevog zaključivanja, dakle samo ono postojeće o čemu se i na temelju čega se sudi.

9.Ovaj prvostupanjski sud i nadalje tako smatra da je u postupku u kojem je donesena ukinuta presuda pravilno i potpuno utvrdio činjenice koje su bile relevantne za pravilnu primjenu materijalnog prava i da je o postojanju tih činjenica koje je cijenio u dijalektičkoj sintezi svih rezultata raspravljanja u smislu čl. 8. ZPP-a stekao pravilne predodžbe i formirao pravilne činjenične i pravne zaključke o neosnovanosti tužbenog zahtjeva koje neće napuštati niti u ovoj presudi.

10.U konkretnom slučaju između stranaka nije tako sporno da je tužitelj vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica], pašnjak uz cestu od 421 m2, upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da su tuženici vlasnici nekretnina kčbr. [katastarska čestica], livada uz cestu od 532 m2 i kčbr. [katastarska čestica], kuća, garaža i dvorište, Vatrogasna ulica br. 6 od 560 m2, upisanih u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je za korist potonjih nekretnina tuženika osnovano pravo stvarne služnosti prolaza i provoza (preko staze i kolnika) u širini od 3 metra preko potonje nekretnine tužitelja koje je upisano u zemljišnim knjigama.

11.U konkretnom slučaju između stranaka je sporno da li je predmetna služnost postala nepotrebna obzirom na cestu koja se još uvijek nalazi u fazi izgradnje na kčbr. [katastarska čestica], nerazvrstana cesta od 6112 m2, upisanoj u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

12.Radi utvrđivanja navedene sporne činjenice izveden je dokaz očevidom nekretnina stranaka i ceste na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na čije postojanje upire tužitelj i geodetskim vještačenjem povjerenim stalnom sudskom vještaku za geodeziju Josipu Žulj, te je usto sud saslušao parnične stranke.

13.Tužitelj u svomu iskazu tvrdi da tuženici sada mogu prolaziti i provoziti do svojih nekretnina preko izgrađene ceste na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako da je služnost koju imaju za korist svojih nekretnina preko njegove nekretnine postala već posve nepotrebna, dok tuženici tvrde suprotno ističući da s obzirom na stanje potonje ceste i južnu orijentaciju njihove kuće i garaže ne mogu s te ceste prolaziti i provoziti do svojih nekretnina na jednak način kao do sada preko nekretnine tužitelja.

14.Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju proizlazi da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu u kojem se ona nalazi uzduž sjeverne strane nekretnina tuženika predstavlja neasfaltiranu ceste s kanalom prosječne širine 1,4m koji se nalazi u cijeloj svojoj širini na spoju te nekretnine s nekretninama tuženika, te da se iz samoga položaja nekretnina tuženika i stupnja njihove izgrađenosti i položaja građevina može reći da je glavna veza s javnom površinom upravo preko predmetne nekretnine tužitelja koja se, izvanjski vidljivo, koristi za promet vozila i po svojoj naravi predstavlja zemljani put nasut šljunkom.

15.Sud je u cijelosti prihvatio takve ekspertne zaključke jer su dani stručno i uvjerljivo, te nisu dovedeni u razumnu i opravdanu sumnju kritičkom analizom tužitelja, a usmeno su obrazloženi i detaljno objašnjeni i na glavnoj raspravi.

16.Prema tome, iz tako provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno da tuženici imaju za korist svojih predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama uknjiženo pravo stvarne služnosti prolaza i provoza (preko staze i kolnika) u širini od 3 metra preko predmetne nekretnine tužitelja, te da se nekretninom tužitelja koriste u skladu s njezinom namjenom za prolaz pješice i provoz kolima. Također, nedvojbeno je utvrđeno da zbog još uvijek neuređenog dijela Sportske ulice na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uzduž sjeverne katastarske granice nekretnina tuženika i kanala koji se u cijeloj svojoj prosječnoj širini od 1,4m i cijeloj dužini sjevernog spoja s nekretninama tuženika nalazi upravo na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženici ne mogu na jednako kvalitetan način prolaziti i provoziti do svojih nekretnina preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao preko predmetne nekretnine tužitelja. Naime, s obzirom na postojanje spomenutoga kanala koji je dubine od 50cm do 70cm tuženici ne mogu preko njega prolaziti pješice, niti, dakako, mogu provoziti kolima da bi došli do svojih nekretnina, a sam kanal ne mogu "zatrpavati i betonirati", kako to priželjkuje tužitelj, jer je on tuđa stvar, pa bi svako njihovo zadiranje u taj kanal bilo samovlasno i bez ikakvog odobrenja za to u zakonu, odnosno u odluci suda ili druge nadležne vlasti, a kao što znamo svaka je samovlast zabranjena.

16a.Prema tomu, tuženici nisu ovlašteni poduzimati bilo kakve građevinske zahvate u prostoru, trajnog ili samo privremenoga karaktera, "radi izvedbe uobičajenog priključka za kolni i pješački pristup" preko spomenutog cestovnog kanala u vlasništvu Općine Bistra, a iako je bio dužan, drugostupanjski sud nije posebno naveo materijalno pravne propise (čl. 375. st. 4. ZPP-a) koje je protumačio i primijenio kada je, odlučujući o zahtjevu tužitelja, zaključio potpuno suprotno i neobzirno primijenio svoja kasacijska ovlaštenja.

16b.Ovaj sud ne precjenjuje svoju tehničku stručnost nužnu za utvrđivanje visine cijene radova i materijala potrebne za izvedbu potonjeg priključka, jer utvrđivanje visine svote novca za takvu uslugu ne predstavlja činjenični zaključak prema pravilu iz čl. 223. st. 1. ZPP-a, nego činjenicu koja se dokazuje građevinskim vještačenjem koje ima prednost pred oslanjanjem na stručno znanje suda (čl. 250. ZPP-a), a koje tužitelj nije predložio, a ovaj ga sud po službenoj dužnosti nije bio ovlašten izvesti (čl. 7. st. 1. i 2. ZPP-a).

17.U konkretnom slučaju nije sporno da sporna cesta koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja makadamski put u izgradnji bez bilo kakve prometne signalizacije i rasvjete, to jest da je još uvijek gradilište, kako to proizlazi i iz fotografija koje je snimio tužitelj nakon zaključenja prethodnog postupka (list 119-126) i predložio ih u svrhu dokazivanja aktualnoga stanja ceste sukladno čl. 299. st. 2. ZPP- a.

17a.Ako je, dakle, sporna cesta otvoreni prostor na kojem se izvode opsežni infrastrukturni radovi i na kojem radnici s odgovarajućom mehanizacijom vrše potrebne zemljane radove iskopa, polaganja ceste i pratećih energetskih instalacija i koji je zbog prisutnosti teških strojeva u okviru odvijanja tehnološkoga procesa i opasnosti za treće osobe, to jest nezaposlene, organiziran prema propisima zaštite na radu, onda je teško uopće i zamisliti situaciju u kojoj bi tuženici, a na način kao do sad, dakle, svakodobno, slobodno, nesputano i legalno, mogli pristupati do svojih nekretnina jedino preko takve zemljišne površine koja još nema status javne prometnice jer nema uporabnu dozvolu i nije otvorena za redovan promet vozila i kretanje pješaka. Ovomu sudu stoga izgleda gotovo neshvatljivo da mora ponovno, iscrpno i supstancirano, objašnjavati već na prvi pogled jasne razloge zbog kojih je donio odluku navedenu u izreci ove presude, jer se induktivan suštinski zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjeva dominantno nameće već samom svojom logičkom nuždom da isključuje svaki kvalitativno drukčiji zaključak koji bi u konkretnom slučaju značio isto što i arbitrarnost, mada bi i arbitrarnost morala odgovarati zaključivanju razumnog i razboritog čovjeka i biti objektivno prihvatljiva.

18.Smatrajući, prema tome, da tužitelj zaista nema ama baš nikakvo pravo na pravnu zaštitu koju je zatražio tužbom u smislu čl. 242. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), jer sporna služnost, koju za pristup do predmetnih nekretnina tuženika, osim tuženika, konzumiraju, također, i javne službe (pošta i hitna liječnička pomoć), nije izgubila svoju razumnu svrhu i jer ne postoji drugi prikladniji ili barem jednako prikladan pristup do nekretnina tuženika, odlučeno je ponovno kao u točki 1. izreke presude.

19.Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i odredbama iz Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje: OT).

20.Obzirom da je tužitelj u cijelosti izgubio ovu parnicu, nema uvjeta da se naloži tuženicima da tužitelju nadoknade troškove ovoga parničnog postupka, zbog čega je zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova parničnog postupka valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti ponovno kao u točki 2. izreke presude.

21.Tuženicima je u smislu odredbe iz čl. 2. ZPP-a dosuđen trošak sastava odgovora na tužbu i sastava podneska od 9. rujna 2025., te trošak zastupanja na ročištima od 10. veljače 2025. i 17. prosinca 2025. u paušalnom iznosu od 625,00eur (Tbr. 7.2. i 46. OT), te trošak zastupanja na očevidu od 15. travnja 2025. i na ročištu od 28. svibnja 2026. u iznosu od po 125,00eur (Tbr. 7.2. i 46. OT), što ukupno iznosi 875,00eur, kao u točki 3. izreke presude.

22.Slijedom svega navedenog i obrazloženog, presuđeno je ponovno kao u izreci.

U Zaprešiću 16. lipnja 2026.

Sudac:

mr. sc. Zvonimir Dodig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave presude pod uvjetima iz članka 335. i čl. 348. ZPP -a. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1.Tužitelju, po punomoćniku,

2.Tuženicima, po punomoćniku.