Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7642/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv mlt. ID, zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 9. srpnja 2025., broj Pp-15629/2024-6, u sjednici vijeća održanoj 16. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb kao neosnovana te se potvrđuje pobijano prvostupanjsko rješenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 9. srpnja 2025., broj Pp-15629/2024-6, prema mlt. ID je, zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, primijenjen sudski ukor, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda te je, na temelju čl. 76.a Prekršajnog zakona, izrečena mjera oduzimanja predmeta (dva pirotehnička sredstva nepoznatog proizvođača, sive boje).
2. Protiv navedene odluke, žalbu je pravodobno podnio tužitelj zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, s prijedlogom da se pobijana odluka preinači u smislu žalbenih navoda.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku odluku iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsko rješenje, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Tužitelj u žalbi ističe da prvostupanjski sud nije odredio mjeru opreza zabrane posjećivanja svih nogometnih stadiona na području Republike Hrvatske za vrijeme odigravanja nogometnih utakmica od strane HNK Hajduk ili Hrvatske nogometne reprezentacije do okončanja postupka i donošenja pravomoćne presude, kako je to bilo predloženo podnesenim optužnim prijedlogom sukladno čl. 130. Prekršajnog zakona.
6. Prema podacima u spisu tužitelj je doista optužnim prijedlogom klasa: 211-07/24-5/25148, urbroj: 511-19-29-24-1 od 17. rujna 2024., kojim je pokrenut ovaj prekršajni postupak, predložio, između ostalog, i da se na temelju čl. 130. Prekršajnog zakona odredi mjera opreza zabrane posjećivanja svih nogometnih stadiona na području Republike Hrvatske za vrijeme odigravanja nogometnih utakmica od strane HNK Hajduk ili Hrvatske nogometne reprezentacije do okončanja postupka i donošenja pravomoćne presude, o kojem prijedlogu prvostupanjski sud nije odlučio. Međutim, propust prvostupanjskog suda da odluči o prijedlogu za određivanje mjere opreza nije moguće isticati u žalbi protiv presude (u ovom predmetu je odluka o prekršaju rješenje a ne presuda jer se radi o maloljetnom počinitelju prekršaja, ali suština u vezi određivanja mjere opreza je ista), jer sud o mjeri opreza odlučuje posebnim rješenjem, a ne presudom, slijedom čega tužitelj nije ovlašten isticati činjenice vezane uz određivanje ili neodređivanje mjere opreza u žalbi protiv presude. Iz istog razloga, prvostupanjski sud nije dužan u obrazloženju presude iznijeti razloge zašto nije prihvatio prijedlog tužitelja za određivanje mjere opreza.
7. Osim navedenog, treba istaknuti da, prema čl. 130. st. 8. Prekršajnog zakona, žalba protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za određivanje odnosno produljenje mjere opreza nije dopuštena pa propust prvostupanjskog suda da donese posebno rješenje kojim odbija prijedlog tužitelja za određivanje mjere opreza nije imalo za posljedicu gubitak prava tužitelja na pravni lijek.
8. Tužitelj u žalbi ističe i da je prvostupanjski sud propustio, uz izrečeni sudski ukor, maloljetniku odrediti i posebnu obvezu sukladno čl. 69. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, da se isti suzdrži od posjećivanja svih nogometnih stadiona na području Republike Hrvatske za vrijeme odigravanja nogometnih utakmica od strane HNK Hajduk ili Hrvatske nogometne reprezentacije u trajanju šest mjeseci, što je također bilo predloženo u podnesenom optužnom prijedlogu.
9. U odnosu na ove žalbene navode treba navesti da su, sukladno čl. 67. Prekršajnog zakona, sudski ukor, posebne obveze i upućivanje u centar za odgoj, različite vrste odgojnih mjera koje se mogu primijeniti prema maloljetnom počinitelju prekršaja, a u zakonu su navedene prema stupnju svoje težine pa je tako sudski ukor najblaža odgojna mjera, a upućivanje u centar za odgoj najteža. U čl. 68., čl. 69. i čl. 70. Prekršajnog zakona, svaka od tih odgojnim mjera je pobliže razrađena u smislu uvjeta za njihovu primjenu i slično. Prekršajni zakon nije predvidio mogućnost da se prema maloljetnom počinitelju prekršaja, za jedan počinjeni prekršaj, istovremeno primijene dvije različite odgojne mjere, kako to predlaže tužitelj zahtijevajući da se mlt. ID, za prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, uz sudski ukor, primijeni i posebna obveza iz čl. 69. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona. S obzirom da, dakle, ne postoji mogućnost istovremenog izricanja, za jedan počinjeni prekršaj, više vrsta odgojnih mjera, to činjenica da prvostupanjski sud u pobijanoj odluci nije obrazložio zašto takav prijedlog tužitelja nije prihvatio nema utjecaja na pravilnost i zakonitost iste.
10. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 16. lipnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Nada Horvatović, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 ovjerena prijepisa: za spis, ŽD i tužitelja.
