Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. GH i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 15. ožujka 2023., broj: 71 SSS: Pp-3645/2022, u sjednici vijeća održanoj 16. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda na način da se mijenja pravna osnova po kojoj su okr. GH i okr. TH oslobođeni optužbe, tako da se isti oslobađaju optužbe po osnovi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).
II. Uslijed gornje odluke, žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 15. ožujka 2023., broj: 71 SSS: Pp-3645/2022, okr. GH i okr. TH su, na temelju čl. 182. st. 1. t. 3. (ispravno: čl. 182. t. 3.) Prekršajnog zakona, oslobođeni optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Okr. GH, putem branitelja odvjetnika Nikole Sluganovića, podnio je odgovor na žalbu tužitelja, u kojem navodi da je oslobađajućom presudom činjenično stanje ispravno i potpuno utvrđeno te dostavlja tri pravomoćne odluke Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kojima potkrepljuje navode.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okrivljenici optužuju, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je u optužbi), po propisu nije prekršaj.
6. Okrivljenicima je stavljeno na teret, a tako su i oslobođeni optužbe, da su 8. listopada 2022. na hodniku stambene zgrade [adresa] narušavali javni red i mir vikom i fizičkim sukobom. Prvostupanjski sud, provedenim dokaznim postupkom, nije mogao utvrditi element javnosti, odnosno da se postupanje koje se okrivljenicima stavlja na teret reflektiralo (bilo vidljivo i čujno) na neograničeno otvorenom javnom mjestu te je okrivljenike na temelju čl. 182. st. 1. t. 3. (ispravno: čl. 182. t. 3.) Prekršajnog zakona, u nedostatku dokaza, oslobodio optužbe.
7. Prema jedinstvenoj recentnoj sudskoj praksi, izraženoj u brojnim odlukama Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, hodnik stambene zgrade, po kategorizaciji javnih mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, razvrstava se u kategoriju tzv. fiktivnog javnog mjesta, tj. onog mjesta koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku ili čujnosti s neograničeno otvorenog javnog mjesta) može imati takav značaj. To znači da se javnost takvog mjesta prosuđuje po nastupljenoj posljedici na neograničeno otvorenom javnom mjestu. Stoga, i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na neograničeno otvorenom javnom mjestu.
8. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U tom smislu, ako je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničeno otvorenom javnom mjestu. Bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo nije prekršaj.
9. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude (a tako je i u optužbi), u činjeničnom opisu se ne naznačuje da se ponašanje okrivljenika reflektiralo (bilo vidljivo ili čujno) na neograničeno otvorenom javnom mjestu, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okr. GH i okr. TH stavlja na teret. Iz navedenog razloga, djelo za koje se okr. GH i okr. TH optužuju i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj.
10. Stoga je ovaj sud, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je izmijenio pravnu osnovu po kojoj su okrivljenici oslobođeni optužbe tako da se isti oslobađaju optužbe po osnovi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude, uslijed čega je žalba tužitelja postala bespredmetna.
11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 16. lipnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Nada Horvatović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelje i tužitelja.
