Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-803/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sucu Kseniji Dimec, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Golubiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Golubić i Šikić iz Čakovca, protiv tužene OČ (ranije: GČ), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Petri Vugr in, odvjetnici iz Čakovca, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužene izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Psp-13/2025-6 od 24. travnja 2026., dana 16. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u

Čakovcu, poslovni broj Psp-13/2025-6 od 24. travnja 2026., u točki III. izreke u cijelosti, te u točki I. izreke u dijelu kojim je utvrđeno smetanje suposjeda i zabranjeno takvo ili slično smetanje ubuduće.

II. Prihvaća se žalba tužene, te se citirano rješenje preinačuje u točki I. izreke u

dijelu kojim je naloženo tuženoj da u roku od osam dana uspostavi ranije suposjedovno stanje, na način da se odbija dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

„ ..naređuje se tuženoj da u roku od osam dana uspostavi ranije suposjedovno stanje“.

III. Odbija se zahtjev tužene za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.Citiranim rješenjem prihvaćen je tužbeni zahtjev sadržaja kao u izreci, te je naloženo tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.289,81 eur (točke I. i III. izreke) i utvrđeno je djelomično povlačenje tužbe (točka II. izreke).

2. Protiv citiranog rješenja (osim točke II. izreke) žali se tužena pozivom na sve žalbene razloge iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11

– pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje ukine.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da ga je tužena smetala u posljednjem mirnom suposjedu televizora Lg65uh950v, robotskog usisavača DEEBOT X1 OMNI WHITE, caffe aparata La spaziale s1 mini vivaldi, mesoreznice berkel Hl plus 200 red, peći na pelete Style Fuego 15 kw, printera Brother MFC-L8690CDW, sušilice rublja H dry hover, perilice rublja Samsung 8 kg inverter WW80CGCO4DTEL i zamrzivača 200 litara, na način da je 25. svibnja 2024. te stvari odvezla iz kuće u [adresa] na nepoznato mjesto i da joj se naloži uspostava ranijeg suposjedovnog stanja i zabrani joj se takvo ili slično smetanje ubuduće.

6.1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da su u trenutku podnošenja tužbe parnične stranke bile bračni drugovi u postupku razvoda braka; da su kao bračni drugovi u studenom 2023. zajedno uselili u obiteljsku kuću u [adresa], u suvlasništvu stranaka svakog u ½ dijela; da je tužena iz navedene kuće u [adresa] odselila, zajedno s djecom parničnih stranaka, dana 13. veljače 2024., dok je tužitelj ostao i nadalje živjeti u toj kući; da su se sve pokretnine obuhvaćene tužbom nalazile u navedenoj kući u [adresa]; da je sve te pokretnine tužena iz navedene kuće odvezla dana 25. svibnja 2024., a uz pomoć svo jeg sadašnjeg partnera BČ, i to na način da je svojim ključem ušla u navedenu zajedničku kuću stranaka dok je tužitelj bio na poslu. Nadalje utvrđuje da je u međuvremenu predmetna kuća prodana. Imajući u vidu kako su se sve te pokretne stvari nalazile u kući u [adresa], a kako su parnične stranke suposjednice predmetne nekretnine/kuće, prvostupanjski sud utvrđuje da su parnične stranke time i suposjednice svih pokretnina koje su se u toj kući nalazile, pa tako i suposjednice pokretnina koje su predmetnom smetanja.

6.2. Time što je dana 25. svibnja 2024. iz zajedničke kuće u [adresa] tužena odvezla pokretnine navedene u tužbi, a što ona niti ne spori, ona da je tužitelja smetala u dotadašnjem mirnom suposjedu tih pokretnina jer ga je potpuno isključila od dotadašnjeg suposjeda.

6.3. Iako tužena tvrdi da navedene pokretnine predstavljaju njezinu vlastitu imovinu, a ne bračnu stečevinu stranaka, jer da su te sve pokretnine njoj darovali njezini roditelji, to da nije od značaja u ovoj parnici radi smetanja posjeda budući da sud posjedovnu zaštitu pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, odnosno u konkretnom slučaju posljednjem stanju suposjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravnu osnovu posjeda.

6.4. U odnosu na pozivanje tužene na odredbu članka 24. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje: ZV) da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu , prvostupanjski sud utvrđuje da do primjene navedene odredbe dolazi samo u slučaju uznemiravanja suposjeda koje je počinio drugi suposjednik, a ne i u slučaju isključenja suposjednika iz suposjeda jer ukoliko bi tužitelj kao suposjednik bio lišen zaštite svog suposjeda u slučaju oduzimanja posjeda, institut zaštite suposjeda izgubio bi svoju svrhu. Stoga je prvostupanjski sud utvrdio da je tužena smetala tužitelja u posljednjem suposjedu pokretnina, naložio je uspostavu ranijeg suposjednog stanja i zabranio buduće smetanje.

7.Donošenjem pobijanog rješenja prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, pa tako niti bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno i pravilno je primijenjeno materijalno pravo, osim u dijelu koji se odnosi na uspostavu ranijeg suposjedovnog stanja.

8. Ovaj sud prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda da su parnične stranke bile suposjednice pokretnina koje su predmet spora i da je tužena smetala tužitelja u suposjedu predmetnih pokretnina (sam čin smetanja nije sporan).

9. Neosnovani su žalbeni navodi tužene da tužitelj nije aktivno legitimiran jer da bi u ovom slučaju bilo nužno raspravljati o pravnom odnosu stranaka , pa da je iz tog razloga tužbeni zahtjev valjalo odbiti. Naime, parnične stranke bile su suposjednice pokretnina i to je jedina relevantna činjenica za ovu posjedovnu parnicu , odnosno nije potrebno raspravljati o pravnom odnosu stranaka. U primjenu dolazi odredba članka 24. stavka 1. ZV-a prema kojoj je suposjednik ovlašten štititi suposjed od drugih suposjednika ako je potpuno isključen od dotadašnjeg suposjeda, kao što je tužitelj u konkretnom slučaju. Neosnovano tužena navodi da se radi o sporu o bračnoj stečevini. Ovdje se radi o sporu radi smetanja suposjeda i jedino je relevantno da su obje stranke bile u suposjedu svih tih pokretnina jer su se one (pokretnine) nalazile u kući u kojoj su obje stranke živjele. Pri tome je irelevantno jesu li stranke koristile peć na palete ili je ona bila zapakirana u garaži, kao što je irelevantno tko je i koliko koristio printer i ostale pokretnine. Samim time što su se sve te pokretnine nalazile u kući u kojoj su živjele parnične stranke, znači da su (te pokretnine) bile u suposjedu parničnih stranaka.

10.1. U odnosu na dio rješenja kojim je naložena uspostava ranijeg suposjedovnog stanja valja reći slijedeće. Predmetne pokretnine nalazile su se u kuću u [adresa] gdje su parnične stranke živjele za vrijeme trajanja bračne zajednice, stoga je tužitelj tužbenim zahtjevom prvobitno tražio uspostavu priješanjeg posjedovnog stanja vraćanjem tih pokretnina natrag u kuću. Međutim, tijekom postupka utvrđeno je da je predmetna kuća prodana, pa je tužitelj povukao tužbu u dijelu kojim je tražio vraćanje tih pokretnina natrag u kuću, tako da tužbenim zahtjevom sada traži uspostavu ranijeg suposjedovnog stanja bez opisa na koji način bi se uspostava ranijeg suposjedovnog stanja trebala obaviti.

10.2. Prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev, pa tako i dio kojim se traži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, međutim, u tom dijelu tužbeni zahtjev je neodređen i kao takav nepodoban za eventualnu ovrhu. Naime, da bi tužbeni zahtjev bio određen, trebalo je navesti način na koji se treba uspostaviti prijašnje suposjedovno stanje. Kako tužitelj nije naveo na koji bi se način trebalo uspostaviti prijašnje suposjedovno stanje, u tom dijelu je valjalo preinačiti pobijano rješenje i odbiti tužbeni zahtjev zbog toga što je neodređen i time neosnovan.

11.1. Iako je ovaj sud djelomično preinačio pobijano rješenje, nije preinačio odluku o parničnom trošku. Naime, temeljem odredbe članka 154. stavak 5. ZPP-a ovaj sud je odlučio da tužena naknadi tužitelju sve troškove jer tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi jer je cijeli dokazni postupak proveden prvenstveno radi utvrđenja je li počinjeno smetanje suposjeda .

11.2. Iz istog razloga odbijen je i zahtjev tužene za naknadom troška žalbenog postupka. Naime, tužena je djelomično uspjela u žalbenom postupku, međutim, u odnosu na taj dio nije nastao nikakav poseban trošak jer je predmet žalbenog postupka prvenstveno bio je li došlo do smetanja suposjeda jer tužena smatra da tužitelj nije bio suposjednik predmetnih pokretnina i da je u konkretnom slučaju trebalo odbiti tužbeni zahtjev pozivom na članak 24. stavak 2. ZV-a.

12. Slijedom navedenog, pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.

13. Prvostupanjsko rješenje, kao nepobijano, ostaje neizmijenjeno u točki II. izreke.

U Rijeci, 16. lipnja 2026.

Sudac

Ksenija Dimec