Poslovni broj Gž-1781/2024-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeća, Martine Maršić Lukić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice:

ČH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marijani Petrović, odvjetnici u Šibeniku, protiv tuženika: 1. RH iz [adresa] ... 8, 2. EH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. HH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. PH iz [adresa], 5. OH iz [adresa], ABC, 6. CH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 7. ŠH iz [adresa], 8. GH iz Republike ..., ..., ... i 9. LH iz [adresa], Vlatka [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], tuženici EH, HH, GH i LH zastupani po punomoćniku Antunu Franetoviću, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama tuženika EH, HH, GH, LH i CH izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Šibeniku posl. br. P- 2351/2017-64 od 15. siječnja 2024. i dopunske presude Općinskog suda u Šibeniku posl. br. P-2351/2017-71 od 30. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 15. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tuženika te se ukidaju presuda Općinskog suda u Šibeniku posl. br. P-2351/2017-64 od 15. siječnja 2024. i dopunska presuda Općinskog suda u Šibeniku posl. br. P-2351/2017-71 od 30. rujna 2024., a predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u prethodni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka biti će odlučeno u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je tužiteljica nasljeđivanjem iza smrti oca stekla pravo vlasništva dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 539 m2, prikazane slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A na skici vještaka Vinka Gracina od 14. rujna 2022., koja čini sastavni dio presude, a tuženicima EH, HH, FH i LH ujedno je naloženo solidarno isplatiti tužiteljici parnični trošak od 2.171,63 eur. Dopunskom presudom dopunjen je uvod izvorne presude osobnim identifikacijskim brojevima tuženika EH, HH, CH i LH, a odluka o parničnom trošku dopunjena je odlukom o zateznim kamatama za koje je određeno da teku od presuđenja do isplate.

2. Pravovremenu žalbu protiv presude i dopunske presude izjavili su tuženici EH, HH, GH, LH i CH, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijane odluke preinače na način podoban za tuženike, ili podredno ukinu u cijelosti i predmet vrati na ponovni postupak. Tuženici EH, HH, GH i LH pritom traže i naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Tuženice EH, HH, GH i LH u žalbi protiv presude ukazuju da tužbom nisu obuhvaćeni svi suvlasnici nekretnine, i to TH, NH pok. DH, potom svi nasljednici ZH, kao i AH, čiji nasljednici su uz tuženice GH i LH i KH, ĆH, UH, DH i VH. Drže i da sud tijekom dokaznog postupka nije razmotrio dokazne prijedloge tuženica EH i HH, a protive se i odluci o solidarnom namirenju troškova postupka.

4. Tuženik CH u osobno izjavljenoj žalbi protiv presude iznosi niz prigovora načinu vođenja prvostupanjskog postupka, posebno postupanju na očevidu održanom 22. ožujka 2021. te sadržaju prijepisa zapisnika. Tvrdi da je na licu mjesta zatečeno stanje drugačije od izgleda nekretnine prema opisu svjedoka MH, ŽH i BH, koje je sud držao vjerodostojnim. Prigovara i da mu nisu dostavljene sve isprave na koje se tužiteljica poziva, da zapisnik od 7. prosinca 2023. nosi pogrešna imena stranaka, kao i da je onemogućen u postavljanju pitanja vještaku. Odluku o troškovima postupka pobija prije svega jer iznos odmjeren za vještačenje nije konkretiziran.

5. Tuženice EH, HH, GH i LH izjavljuju i žalbu protiv dopunske presude smatrajući da za to nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke. Tvrde da je sud odlučio o svim zahtjevima o kojima je trebao odlučiti, a ukoliko bi se radilo o potrebi donošenja dopunske presude, tada su prijedlozi tužiteljice za donošenjem te odluke zakašnjeli.

6. Žalbu protiv dopunske presude podnosi i tuženik CH koji tu odluku smatra nejasnom, tim više što mu nisu dostavljeni prijedlozi tužiteljice za donošenjem dopunske presude pa mu nije omogućeno raspravljati o osnovanosti zahtjeva tužiteljice. Osim toga, tuženik dovodi u pitanje i pravovremenost prijedloga tužiteljice.

7. Tužiteljica se u odgovoru na žalbu protiv presude protivi izjavljenim žalbama tuženika predlažući njihovo odbijanje, dok odgovor na žalbu protiv dopunske presude nije podnijela.

8. Žalba tuženika je osnovana.

9. Naime, u pravu su tuženice EH, HH, GH i LH, kada žalbom ukazuju da tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva na dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], no tužbom obuhvaća samo dio osoba koje su kao posjednici te nekretnine upisani u katastru.

10. U trenutku pokretanja parnice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila upisana u zemljišnim knjigama jer se za k. o. [katastarska općina] zemljišne knjige nisu vodile, pa je jasno da tužiteljica podatak o tome tko su upisani suvlasnici nekretnine nije mogla steći iz zemljišnih knjiga. Međutim, ocjena je ovog žalbenog suda, da je podatak o pretpostavljenim vlasnicima nekretnine tužiteljica opravdano mogla steći iz podataka Državne geodetske uprave koja u smislu Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" br. 112/18, 39/22 i 152/24) vodi podatak o posjednicima. Nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se prema podatcima katastarskog operata vodila u četiri posjedovna lista i to: posjedovnom listu broj 249 posjednika NH pok. Č, posjedovnom listu broj 165 posjednika ĐH. R, posjedovnom listu broj 476 posjednika ZH ud. E, OH. H, IH. P, AH rođ. IH, PH pok. E, RH. H, EH rođ. RH, JH. IH, HH i CH, kao i posjedovnom listu broj 120 na ime posjednika TH pok. ŽH. Na činjenicu da je tužiteljica tužila jedino posjednike iz posjedovnog lista broj 476, tuženice EH i HH upozoravale su prvostupanjski sud još za vrijeme trajanja prethodnog postupka (podnesak tuženica od 9. rujna 2020. godine) dostavljajući i posjedovne listove za predmetnu nekretninu, no sud prvog stupnja nije našao potrebnim pozvati tužiteljicu na uređenje tužbe.

11. Prema odredbi članka 201. ZPP ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju, učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže se i na one koji te radnje nisu poduzeli. O nužnom suparničarstvu (kao doktrinarnoj, ali ne i zakonskoj kategoriji) se radi onda kada određeni suparničari zajedno čine jednu stranku, kojoj se priznaje procesna legitimacija za vođenje parnice bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani. Pritom su nužni suparničari ujedno i jedinstveni suparničari dok obrnuto nije slučaj. Jesu li zemljišnoknjižni suvlasnici određene nekretnine jedinstveni odnosno nužni suparničari, ovisi o sadržaju tužbenog zahtjeva o kojem se raspravlja u postupku.

12. U konkretnom slučaju predmet spora je utvrđenje prava vlasništva na dijelu nekretnine točno određene površine utvrđene mjerničkim vještačenjem, koja nije upisana u zemljišnim knjigama. Sukladno sudskoj praksi, kada bi se radilo o nekretnini upisanoj u zemljišne knjige, s obzirom na takav tužbeni zahtjev kojim se traži u naravi utvrđenje prava vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine, svi upisani suvlasnici imali bi položaj nužnih i jedinstvenih suparničara. Ovo stoga što prema odredbi članka 36. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP), ako više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada po dio tog prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su oni suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

13. Nužno suparničarstvo postoji u situaciji kad po prirodi stvari odnos može biti utvrđen samo u korist svih, odnosno protiv svih. Dakle, njegova karakteristika jest obligatornost, ali uvjetovano je materijalnopravnim odnosom. Ne samo da se mora donijeti jedinstvena odluka, nego u parnici kao procesnopravnom odnosu moraju i sudjelovati svi sudionici materijalnopravnog odnosa koji se smatraju jednom strankom u pogledu posljedica radnji koje poduzimaju.

14. Sukladno članku 136. stavku 1. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (zemljišnoknjižni poslovnik) ("Narodne novine" br. 81/97, 109/02, 153/02, 123/02, 14/05, 60/10, 60/10, 55/13, 63/19, 128/22 i 127/24, dalje: Zemljišnoknjižni poslovnik) na zemljišta koja nisu upisana ni u jednoj zemljišnoj knjizi, odnosno za zemljišta za koja nije osnovana, ili je uništena ili je uslijed rata ili elementarnih nepogoda uništena zemljišna knjiga, predviđen je postupak polaganja isprava koje mogu biti temelj za provedbu zemljišnoknjižnih upisa, a odnose se na ova zemljišta. U tu svrhu za svako zemljište glede kojega je položena neka isprava vodi se i poseban karton zemljišta, u koji se upisuje zemljište s oznakama iz katastra, naziv katastarske općine u kojoj leži, te brojevi pod kojima su isprave položene u zbirku položenih isprava (članak 140. stavak 1. Zemljišnoknjižnog poslovnika), s time što se sadržaj kartona zemljišta u postupku osnivanja zemljišne knjige uzima u obzir prilikom sastavljanja novih zemljišnoknjižnih uložaka (članak 182. i članak 189. do 192. Zakona o zemljišnim knjigama, „Narodne novine“ br. 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK).

15. Presuda o utvrđenju prava vlasništva točno određenog dijela nekretnine koja nije upisana u zemljišne knjige, može dakle poslužiti kao isprava koja će biti položena kod zemljišnoknjižnog suda i upisana u karton zemljišta za tu nekretninu, što je i smisao ishođenja takve presude. U postupku osnivanja zemljišne knjige, presuda o utvrđenju prava vlasništva točno određene površine nekretnine može biti temelj za zahtjev tužiteljice za cijepanjem nekretnine, odnosno upisom prava vlasništva tužiteljice na tako novoformiranoj čestici. Takva presuda jasno, može se reflektirati i na prava drugih upisanih posjednika, a predmnijevanih suvlasnika u postupku osnivanja zemljišne knjige, što prema pravnom stajalištu ovoga suda nalaže da svi katastarski posjednici u parnici gdje tužiteljica predlaže utvrđenje prava vlasništva dijela nekretnine, budu i tuženici. U protivnom, kada bi se prihvatilo prešutno stajalište suda prvog stupnja o tome da je pravo vlasništva dijela nekretnine moguće utvrditi tužbom samo protiv dijela katastarskih posjednika, takva presuda ne bi bila podobna za ostvarenje bilo kakve pravne zaštite. Pravo vlasništva koje je priznato tom pravomoćnom presudom ostalo bi samo golo pravo (nudum ius) bez ikakve stvarne mogućnosti njegove realizacije, jer sve i kada bi se presuda predala radi polaganja zemljišnoknjižnom sudu i kada bi se otvorio karton zemljišta, ne bi mogla rezultirati odlukom o cijepanju nekretnine kada u postupku koji je tome prethodio nisu sudjelovale sve zainteresirane osobe.

16. Ako u parnici ne sudjeluju svi nužni suparničari, nije zadovoljeno načelo kontradiktornosti, nije omogućeno u punoj mjeri predlaganje dokaza, isticanje prigovora (materijalnopravnih i procesnopravnih), korištenje svih raspoloživih pravnih sredstava, a time može doći do povrede prava stranke u smislu članka 6. stavka 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga je prvostupanjski sud, nakon što su tuženici ukazali na to da tužbom nisu obuhvaćeni svi katastarski posjednici nekretnine, bio dužan rješenjem u skladu s člankom 186. stavkom 1. u vezi članka 109. ZPP, pozvati tužiteljicu i poučiti je da tužbu ispravi i dopuni na način da tužbom obuhvati sve katastarske posjednike, odnosno naznači koji od tuženika je slijednik kojeg katastarskog posjednika. Ujedno, tužiteljicu je trebalo upoznati i da se tužba koja bude dopunjena i podnesena sudu u ostavljenom roku ima smatrati uredno podnesenom onog dana kada je prvi put podnesena, smatrati će se povučenom ako ne bude vraćena u ostavljenom roku, a ako bude vraćena sudu bez ispravka ili dopune, odbacit će se.

17. Kako sud prvog stupnja nije postupio na navedeni način, to su njegove odluke nerazumljive i proturječne, čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, pa je temeljem članka 369. stavka 1. ZPP te članka 377. stavka 1. ZPP, iz tog razloga valjalo ukinuti presudu i dopunsku presudu te predmet vratiti na ponovno suđenje u fazu prethodnog postupka gdje je bitna povreda odredaba parničnog postupka i učinjena. Pritom, kako su tuženici nužni i jedinstveni suparničari, presudu i dopunsku presudu valjalo je ukinuti u odnosu na sve tuženike, a ne samo one koji su žalbu i izjavili.

18. U ponovljenom postupku sud će pozvati tužiteljicu na ispravak i dopunu u smislu članka 186. stavka 1. u vezi članka 109. ZPP te tužiteljici u tom smislu dati jasnu uputu, pa ako utvrdi da je tužba ispravljena i dopunjena u skladu s nalogom, provesti novi prethodni postupak i glavnu raspravu nakon čega će donijeti meritornu odluku.

19. O zahtjevu tuženika za naknadom troškova sastava žalbe biti će odlučeno u daljnjem tijeku postupka, sukladno odredbi članka 166. stavka 3. ZPP.

20. Iz izloženih je razloga riješeno kao u izreci.

U Rijeci, 15. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Lidija Oštarić Pogarčić