Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-738/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Koraljke Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Lidije Vidjak, kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog CG, zbog kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom iz članka 117. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. – dalje u tekstu: KZ/11.) i dr., odlučujući povodom žalbe državnog odvjetnika podnesene protiv presude Općinskog suda u Sisku broj K-478/2023. od 1. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 16. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Sisku je presudom broj K-478/2023. od 1. listopada 2025. na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 147/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje u tekstu ZKP) optuženog CG oslobodio optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom iz članka 117. stavak 1. u vezi stavka 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ/11. i kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179. a KZ/11., sve u vezi sa člankom 51. KZ/11.
2. Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP oštećena TG je s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u iznosu od 10.000,00 eura upućena u parnicu.
3. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
4. Protiv presude pravovremeno je podnio žalbu državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavak 2. ZKP) s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
5. Optuženi CG je putem braniteljice Sandre Fridrih, odvjetnice iz Siska, podnio odgovor na žalbu u kojem je predložio da županijski sud odbije žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.
6. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalba nije osnovana.
8. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik polemizira sa zaključcima suda o vjerodostojnosti iskaza žrtve, svjedoka i optuženika i s tim u vezi utvrđenjima suda u ponašanju optuženika bitnih elemenata terećenih kaznenih djela. Državni odvjetnik ističe da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio da navodi žrtve nisu potvrđeni te da je njezin iskaz neistinit i nevjerodostojan i stoga povjerovao navodima obrane, odnosno iskazima optuženika i svjedoka EG, ĆG i C. Smatra da nije jasno zašto iskazi tih svjedoka imaju jaču težinu u odlučivanju od iskaza žrtve i svjedokinja CGD i TGD, kao i da ti iskazi ne mogu biti isključivi razlog na kojem sud donosi odluku o nevjerodostojnosti navoda žrtve iznesenih u ovom kaznenom postupku pa stoga nema razloga da sud ne može sa sigurnošću utvrditi je li došlo do kaznenih djela.
9. Nije u pravu državni odvjetnik kada navodi da je u pobijanoj presudi prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje na temelju pogrešne analize vjerodostojnosti iskaza ispitanih svjedoka, žrtve i optuženika. Prvostupanjski je sud analizirao sve provedene dokaze, iznio jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, a ti su razlozi logični i međusobno suglasni te na temelju analize svih provedenih dokaza zaključio da iz istih ne proizlazi siguran zaključak da je optuženi CG počinio terećena kaznena djela.
10. U odnosu na kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. KZ/11. prvostupanjski je sud detaljno analizirao iskaze žrtve TG, svjedokinje EG, majke optuženika, svjedoka GG koji je neposredno nakon događaja, za vrijeme policijske intervencije došao u kuću optuženika te obranu optuženika, snimku dijela događaja koju je sačinio optuženik kao i medicinsku dokumentaciju žrtve. Na osnovu ovih dokaza prvostupanjski je sud osnovano zaključio da snimka događaja potvrđuje optuženikovu obranu i iskaz svjedokinje EG. Te je zgode došlo do verbalnog sukoba žrtve TG i svjedokinje EG na način da je žrtva verbalno napala svjedokinju, što je djelomično vidljivo na snimci predmetnog događaja, rekavši joj „sram vas bilo živjet ćete 105 godina i gledat ćete ga u zatvoru“, a potom nasrnula na optuženika. Ovaj nasrtaj na optuženika svjedokinja EG, koja je slijepa, opisuje na način da je čula kako je žrtva ustala, udar glavom i optuženika koji govori „nemoj me daviti“, da će mu pasti mobitel iz ruke, a potom joj je optuženik rekao da ga je žrtva gurnula, da je udario glavom i da ga je davila rukama, što je sve u skladu s iskazom optuženika. I svjedok po čuvenju GG potvrđuje iskaz optuženika, opisujući kako mu je optuženik rekao da ga je TG odgurnula, da je tresnuo o zid između dvije fotelje i pokazao mu nogu i dio tijela na kojem je bilo vidljivo crvenilo. Stoga je opravdan zaključak suda da je do fizičkog kontakta optuženika i žrtve došlo tek nakon što ga je žrtva napala i primila rukama za vrat te krenula daviti, a on nju rukama uhvatio za vrat i vukao prema dolje s ciljem da se obrani i da su u tom trenutku nastale ozljede žrtve pa , slijedom navedenog, iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi optuženik počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. KZ/11 na način kako mu je to stavljeno na teret optužnim aktom.
11. U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179. a KZ/11. prvostupanjski je sud nakon detaljne analize svih provedenih dokaza pa i iskaza svjedokinja TGD i CGD, a na koje iskaze kao vjerodostojne upire žalitelj, izveo ispravan zaključak da provedeni dokazi ne ukazuju da bi optuženik počinio ovo kazneno djelo. U ovom postupku nije sporno da je između optuženog CG i žrtve TG bilo bračnih nesuglasica, kao i da je njihova bračna zajednica prestala u siječnju 2021., međutim, osim iskaza žrtve, niti jedan drugi dokaz ne ukazuje na siguran zaključak da bi se optuženik u razdoblju od početka 2018. do 31. siječnja 2021. na opisani način ponašao prema žrtvi. Svjedokinja TGD u iskazu navodi da se žrtva znala žaliti na nesuglasice s optuženikom, da je par puta rekla kako ju je udario, međutim, kada je to bilo, kako se zbilo i ima li postupanje optuženika obilježja teškog kršenja zakona o zaštiti od nasilja u obitelji , odnosno obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji, iz iskaza ove svjedokinje se ne može zaključiti. Isto tako i svjedokinja CGD načelno navodi da se oštećenica žalila na ponašanje optuženika, spominje događaj od prije 22 godine koji nije inkriminiran, tako da niti iskaz ove svjedokinje u bitnome ne potvrđuje iskaz žrtve. Nadalje, kći optuženika i oštećenice ĆG u svojem iskazu navodi da nikada nije svjedočila, niti čula da bi optuženik bio nasilan prema žrtvi , dok je svjedokinja EG izričita u tvrdnji da optuženik nikada nije bio fizički i verbalno nasilan prema žrtvi TG. Dakle, niti jedan od ispitanih svjedoka ne potvrđuje iskaz žrtve, niti postoji medicinska dokumentacija koja bi potvrđivala navod žrtve da ju je optuženik verbalno vrijeđao, udarao i nanosio tjelesne ozljede, iako navodi da je zatražila liječničku pomoć, a ne postoji niti jedan zapisnik policije o intervenciji ili dojava policiji iz koje bi se moglo zaključiti da je u inkriminiranom razdoblju optuženik bio nasilan prema žrtvi na način opisan u činjeničnom opisu optužnog akta , stoga je ispravno i u odnosu na ovo kazneno djelo prvostupanjski sud oslobodio optuženika optužbe.
12. Slijedom navedenog, kako navodi žalbe državnog odvjetnika nisu osnovani, a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, u skladu s odredbama članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, primjenom odredbe članka 482. ZKP odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 16. lipnja 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Koraljka Bumči
