Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž 957/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sutkinja Branke Ježek- Mjedenjak, predsjednice vijeća Lidije Oštarić Pogarčić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Nataše Peršić-Brleković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku u [adresa] protiv tuženika Hrvatske ured za osiguranje d.d. Zagreb, Martićeva 73, Zagreb, OIB: 38922958547 zastupanog po punomoćnicima iz OD Mađarić & Lui d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presudu Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pn-230/2018-43 od 19. lipnja 2023. u sjednici vijeća održanoj 16. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pn-230/2018-43 od 19. lipnja 2023 i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom u točki I izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici na ime pravične novčane naknade iznos od 2.607,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 5. srpnja 2018. do isplate te daljnji iznos od 158,45 eura sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, u roku od 15 dana. Točkom II izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 1.272,77 eura u roku od 15 dana dok je s preostalim dijelom zahtjeva tužiteljica odbijena.
2. Protiv te presude žalbu podnosi tuženik pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) predlažući da se uvaženjem žalbe pobijana presuda preinači i zahtjev tužiteljice odbije, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu pravične novčane naknade zbog povreda prava osobnosti u navedenom iznosu te imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći iz štetnog događaja od 30. listopada 2017.
6. Sud prvog stupnja utvrđuje da je navedenog dana na županijskoj cesti Ludvinci-Bobota došlo do prometne nezgode u kojoj je tužiteljica kao suputnik u osobnom automobilu kojim je upravljao njen suprug PŽ zadobila ozljede usljed kojih je provedeno liječenje. Do ozljeđivanja je došlo kada se navedeno vozilo sudarilo sa traktorom kojem je priklopljen stroj – plug, koji je bio neregistriran te kojim je upravljao ŽŽ. Tuženik je prethodno isticao prigovor suodgovornosti, a potom isključive odgovornosti drugog sudionika, odnosno supruga tužiteljice kojeg sud prvog stupnja ne smatra relevantnim jer da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu tužiteljice kao treće osobe a da bi takav prigovor bio relevantan u slučaju eventualnog regresnog zahtjeva tuženika. Ovo osobito iz razloga što bi iz dostavljene dokumentacije i rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj K-95/2020 od 25. kolovoza 2020. proizlazilo da je kazneni postupak protiv ŽŽ obustavljen, u kojem je utvrđeno da bi za prometnu nezgodu bio odgovoran drugi sudionik osiguran kod Triglav osiguranja koji nije stupio u parnicu. Stoga prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke dr. Vjekoslava Čuljka i dr. ŠŽ utvrđuje da bi s obzirom na zaostale posljedice uz traume koje je doživjela u štetnom događaju tužiteljici na ime povrede prava osobnosti po svim kvalifikatornim kriterijima pripadao iznos od 2.607,00 eura te je na ime tuđe njege i pomoći daljnji iznos od 158,45 eura . Stoga primjenom odredbe članka 1100. te daljnju primjenu odredbe članka 1095. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 45/21, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje ZOO) obvezuje tuženika naknaditi tužiteljici navedeni iznos uz zakonske zatezne kamate kako je to pobliže navedeno u izreci presude. Time je postupio po preinačenom tužbenom zahtjevu koji je tužiteljica učinila po provedenom vještačenju, koju preinaku je sud p rvog stupnja dopustio iako je o tome propustio odlučiti rješenjem. Međutim, u odnosu na žalbene navode tuženika kojima ukazuje na nezakonitost u takvom postupanju suda prvog stupnja, valja odgovoriti da su isti neosnovani jer je tužiteljica o punom opsegu štete imala saznanja po provedenom vještačenju, o čemu je kao i u odnosu na zastaru zauzet i stav od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske u pravnom shvaćanju od 27. svibnja 2024., dok se na stav istog suda u odnosu na tijek zastare zakonske zatezne kamate ukazuje na odluku Rev-1133/21 od 14. prosinca 2021.
7. Međutim, osnovano tuženik u žalbi sadržajno ukazuje na relativno bitnu povredu iz odredbe 354. stavak 1. u vezi sa člankom 206. ZPP-a koja je od utjecaja na zakonitost pobijane presude i apsolutno bitnu procesnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Naime, iz sadržaja spisa proizlazi da je tuženik već u odgovoru na tužbu predložio da sud obavijesti o otpočetoj parnici ŽŽ kao vozača i vlasnika neosiguranog i neregistriranog traktora s obzirom da postoji mogućnost postavljanja naknadnog regresnog zahtjeva prema istom, kao i Triglav osiguranje d.d. Zagreb s obzirom da je vozilo u kojem se nalazila tužiteljica u trenutku nesreće bilo osigurano od automobilske odgovornosti kod tog osiguravajućeg društva , radi njihova eventualnog miješanja na strani tuženika. Po tom prijedlogu sud prvog stupnja je postupio i iste pozvao da se u roku od 15 dana očituju da li stupaju u parnicu dopisom od 15. travnja 2021. na koji se Triglav osiguranje d.d. Zagreb nije očitovao dok se očitovao ŽŽ podneskom od 22. travnja 2021. iz čijeg sadržaja proizlazi da želi stupiti u parnicu kao umješač na strani tuženika poričući da bi do štetnog događaja došlo njegovom krivnjom, prilažući nalaz i mišljenje vještaka prometne struke te preostalu dokumentaciju. Iz sadržaja spisa ne proizlazi da bi sud prvog stupnja donio rješenje dozvoljava li istom stupanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika već da ga je pozvao na ročište od 11. studenog 2022., ali ga naknadno nije pozivao niti mu dostavio prvostupanjsku presudu.
8. Prema odredbi članka 211. stavak 1. ZPP-a ako tužitelj ili tuženik trebaju treću osobu obavijesti o započetoj parnici, da bi se time zasnovao stanoviti građanskopravni učinak, oni mogu sve dok se parnica ne dovrši, to učiniti podneskom preko parničnog suda u kojem će navesti razlog obavijesti i u kakvom se stanju nalazi parnica. Nadalje , prema odredbi članka 206. stavak 1. ZPP-a osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci s time da umješač može stupiti u parnicu tokom cijelog postupka sve do pravomoćnosti odluke te u tijeku postupka nastavljenog podnošenjem izvanrednog pravnog lijeka. Odredbom članka 208.a stavak 1. ZPP-a propisan je intervencijski učinak presude prema umješaču, a prema toj odredbi ne može u odnosu na stranku kojoj se bio pridružio u prethodnom postupku tvrditi da spor, onako kako je tijekom toga postupka izložen sudu, nije pravilno riješen. Njegov prigovor istaknut u novoj parnici, da je stranka kojoj se bio pridružio pogrešno vodila spor, može bit i prihvaćen samo ukoliko je s obzirom na stanje spora u vrijeme svog stupanja u prethodnu parnicu i izjavama i radnjama te stranke bio spriječen poduzeti radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve radnje, za mogućnost čijeg poduzimanja on nije znao, sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube nepažnje. U tom slučaju ta odluka ima intervencijski učinak na treću osobu ukoliko bi on namjeravao pokrenuti parnicu protiv neke od stanaka iz spora u kojem je ona obaviještena . Stoga je KŽ kada je izjavio da stupa u parnicu kao umješač, trebalo omogućiti poduzimanje svih procesnih radnji u postupku koje su pogodne pomoći uspjehu stranke kojoj se pridružuje pa kada sud propusti tako postupati tada se prema umješaču ne bi mogao isticati intervencijski učinak presude.
9. Stoga će sud prvog stupnja u daljnjem tijeku postupka postupiti na naprijed navedeni način, odnosno u prvom redu odlučiti s obzirom na izjavu ŽŽ da želi stupiti u parnicu u svojstvu umješača da li dozvoljava njegovo stupanje u parnicu kao umješača na strani tuženika sukladno odredbi čl. 207. ZPP-a, što je ostalo dvojbeno jer ga je prethodno pozvao na pripremno ročište (uz navode da se radi o umješaču) ali ga nakon toga više nije pozivao niti mu dostavio pobijanu presudu. Ukazuje se da se isti u fazi prije zaključenja prethodnog postupka očitovao na navode iz tužbe te priložio određene dokaze , smatrajući očito da bi ti dokazi doveli do povoljnijeg ishoda spora za tuženika. Stoga je s obzirom na intervencijski učinak koji bi prema umješaču imala odluka donesena u predmetnom postupku istom valjalo dostavljanjem poziva i odluka suda omogućiti poduzimanje procesnih radnji pogodnih da pomognu uspjehu stranke kojoj se pridružio, odnosno želi pridružiti.
10. Iz navedenih razloga, ne ulazeći u ocjenu osnovanosti ostalih žalbenih navoda pobijanu presudu je valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, s time da će nakon što postupi prema navedenom o zahtjevu tužiteljice donijeti novu odluku.
11. Slijedom iznesenog primjenom odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.
U Rijeci, 16. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća
Branka Ježek Mjedenjak
