Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4422/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DA, zbog prekršaja iz čl. 6. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 9. ožujka 2026., broj: Pp-1790/2024-4, u sjednici vijeća održanoj 15. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba okr. DA i pobijana prvostupanjska presuda potvrđuje.

II Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona okr. DA („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) dužan je naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 50,00 EUR (pedeset eura), u roku 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 6. ožujka 2026., broj: Pp-1790/2024-4 okr. DA proglašen je krivim, da je, na način činjenično opisan u izreci te presude, počinio prekršaje iz čl. 6. i čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te mu je za svako pojedino djelo utvrđena kazna zatvora u trajanju 20 i 10 dana, a na temelju čl. 39. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona izrečena ukupna kazna zatvora u trajanju 30 dana. Uz kaznu, okrivljenik je obvezan i na plaćanje troškova postupka u paušalnom iznosu 40,00 eura.

2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnio je okrivljenik osobno, zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se žalba prihvati u smislu žalbenih navoda.

3. Žalba okrivljenika nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Razmotrivši odluku o izrečenoj kazni ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjene prekršaje izrekao odgovarajuću prekršajno pravnu sankciju, pravilno utvrdivši sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu na vrstu i mjeru kazne, te opravdano izrekao strožu vrstu kazne koja je primjerena stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Za predmeta djela posebnim zakonom propisane su identične kazne, novčana kazna od 700,00 do 4.000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana, pa suprotno tvrdnji žalitelja prvostupanjski sud za počinjene prekršaje nije izrekao maksimalno propisanu kaznu, budući da je za svako pojedino djelo utvrdio kaznu u trajanju 20 i 10 dana zatvora, unutar raspona propisane kazne, razmjerno pravilno cijenjenim okolnostima od utjecaja na kaznu. Neosnovano žalitelj ističe da nisu cijenjene sve okolnosti od utjecaja na kaznu, jer da je zanemarena njegova alkoholiziranost i teško životno razdoblje, budući da se okrivljenik sam, vlastitom krivnjom, doveo u stanje alkoholiziranosti i takva okolnost ne može se cijeniti olakotnom okolnošću za počinjenje predmetnih prekršaja. Suprotno tvrdnji žalitelja, prvostupanjski sud je u dovoljnoj mjeri cijenio olakotnim njegove životne i obiteljske prilike, što proizlazi i iz obrazloženja odluke o kazni i ogleda se u mjeri kazne. Prema ocjeni ovog suda izrečena kazna nije prestroga, te je od strane prvostupanjskog suda zadovoljavajuće obrazložena, koje obrazloženje prihvaća i ovaj sud. Odmjerena kazna zatvora primjerena je svim okolnostima počinjenih prekršaja, težini djela (s obzirom na veću količinu protupravnog ponašanja, upornost i način izvršenja, fizički napad i ozljeđivanje oštećenika, prijetnje upućene bliskoj osobi, kao i drskog i bezrazložnog vrijeđanja policijskih službenika) i ličnosti počinitelja, koji je pravomoćno kažnjavan zbog istovrsnog prekršaja i kaznenog dijela prijetnje, kao i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja. S obzirom na navedeno, te da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja i po mišljenju ovog suda, izrečena kazna zatvora u svemu je primjerena za ostvarivanje opće i specijalne svrhe kažnjavanja iz članka 6. i članka 32. Prekršajnog zakona, dok žalitelj ne ističe i ne dokumentira postojanje novih olakotnih okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje odluke o kazni. Stoga je otklonjena mogućnost da bi se svrha kažnjavanja mogla postići novčanom kaznom, smatrajući da se jedino strožom vrstom kazne može postići svrha kažnjavanja, odnosno utjecati na počinitelja da ubuduće ne ponovi takvo ponašanje, kao i na građane da poštuju pravni sustav.

6. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota je, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (odnosno odgovarajući iznos u eurima sukladno fiksnom tečaju konverzije), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. U spisu nema podataka da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja, pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška u manjoj mjeri iznad minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

7. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 15. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.