Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Zagreb

    Broj: Ppž-8353/2024

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Tomislava Tomašića, predsjednika vijeća te Roberta Završkog i Renate Popović, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe DONIJA d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe DIŠ, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 114/22.), u povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj: Pp-2238/2022 od 13. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 15. lipnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj osnovi tako da se optužba protiv okrivljene pravne osobe DONIJA d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe DIŠ odbija na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).

    II Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, te se u ostalom dijelu potvrđuje pobijana presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom protiv okrivljene pravne osobe DONIJA d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe DIŠ odbijena je optužba zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem da se radi o presuđenoj stvari, a koji prekršaj je pobliže opisan u izreci.

    2. Istom presudom na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona određeno je da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnoga stanja, podredno radi povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te povrede odredaba materijalnog prava, kako iz sadržaja žalbe proizlazi. U žalbi tužitelj u bitnome navodi da je sud utvrdio kako je okrivljenik uplatio iznos od 20.000,00 kuna po usmenom rješenju Inspektorata, smatrajući to okolnošću koja isključuje prekršajni progon (načelo ne bis in idem), te je primijenio članak 181. točku 5. Prekršajnog zakona. Suprotno tome, žalitelj smatra da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno i materijalno pravo pogrešno primijenjeno. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru ne proizlazi da je okrivljenik za isti prekršaj pravomoćno osuđen, oslobođen ili da je postupak pravomoćno obustavljen. Nadzorom provedenim 13. rujna 2022. u ugostiteljskom objektu bistro pizzeria „lkjh“ utvrđeno je da su okrivljenici koristili rad maloljetne radnice DI od 7. rujna do 13. rujna 2022., koju nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje u zakonskom roku. Inspektorica nije obustavila postupak, a okrivljenici nisu za isti prekršaj pravomoćno osuđeni niti oslobođeni, niti je protiv njih postupak obustavljen. Također, nije podnesena kaznena prijava niti postoje okolnosti koje bi isključivale prekršajni progon. Slijedom navedenog, tužitelj smatra da je pogrešna odluka suda kojom se, pozivom na načelo ne bis in idem, odbija optužba, budući da u konkretnom slučaju nije riječ o pravomoćno presuđenoj stvari, niti su ispunjeni uvjeti za primjenu tog načela za prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2., kažnjiv po članku 172. stavku 2. točke 5. i stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Tužitelj predlaže ukidanje pobijane presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Odlučujući o žalbi tužitelja i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da u konkretnom slučaju postoji zapreka daljnjem vođenju prekršajnog postupka zbog zabrane dvostrukog suđenja odnosno kažnjavanja za istu stvar, ali je pogrešno označio pravnu osnovu za odbijanje optužbe.

    6. Naime, prvostupanjski sud optužbu je odbio pozivom na članak 181. točku 5. Prekršajnog zakona, iako se u konkretnom slučaju ne radi o zastari prekršajnog progona niti o drugoj zapreci iz te odredbe, već o presuđenoj stvari u smislu članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona. Stoga je pobijanu presudu, u povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, trebalo preinačiti samo u pravnoj osnovi.

    7. Iz stanja spisa proizlazi da je inspekcijskim nadzorom provedenim 13. rujna 2022. u ugostiteljskom objektu bistro pizzeria „lih“ utvrđeno da su okrivljenici koristili rad maloljetne radnice DI, a da radnica nije bila prijavljena nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prije početka rada. Zbog toga je okrivljenicima usmenim rješenjem, donesenim tijekom inspekcijskog nadzora, izrečena zabrana obavljanja registrirane djelatnosti u ugostiteljskom objektu bistrou pizzeria „kjh“, na adresi u [adresa], do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće na rok od 15 dana, uz mogućnost ukidanja zabrane ako uplate novčani iznos od 20.000,00 kuna u korist državnog proračuna. Okrivljenici su navedeni iznos uplatili te su dostavili dokaz o podnesenoj prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje za navedenu radnicu.

    8. Tužitelj u žalbi pravilno ističe da protiv okrivljenika ranije nije donesena formalna prekršajna presuda, oslobađajuća odluka niti rješenje o obustavi postupka. Međutim, taj žalbeni navod nije odlučan za drukčiju odluku u ovom predmetu. Kod ocjene postoji li povreda načela ne bis in idem nije odlučno isključivo formalno nazivlje ranije mjere prema domaćem pravu, već je potrebno ocijeniti njezinu stvarnu narav, svrhu i težinu, kao i odnos te mjere prema kasnije pokrenutom prekršajnom postupku.

    9. U skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava, osobito stajalištima izraženima u predmetima D (D v. [adresa], App.no 55759/07) i F v. [adresa], App no 14939/03, za primjenu načela ne bis in idem odlučno je radi li se o mjeri kaznene naravi i odnosi li se kasniji postupak na iste ili bitno iste činjenice. Stoga se i upravna mjera, ako po svojoj naravi, svrsi i učinku ima kazneni odnosno penalni karakter, može smatrati relevantnom za ocjenu je li dopušteno ponovno vođenje prekršajnog postupka za isti činjenični događaj.

    10. U konkretnom slučaju izrečena upravna mjera nije imala samo preventivni ili nadzorni karakter. Okrivljenicima je, zbog istog propusta koji je predmet optužnog prijedloga, izrečena zabrana obavljanja registrirane djelatnosti, uz mogućnost ukidanja zabrane uplatom iznosa od 20.000,00 kuna u korist državnog proračuna. Budući da su okrivljenici taj iznos platili, a mjera je bila izrečena upravo zbog neprijavljivanja radnice na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, riječ je o izvršenoj mjeri kaznene naravi koja se odnosi na isti činjenični supstrat kao i predmetni prekršajni postupak.

    11. Slijedom navedenog, daljnje vođenje prekršajnog postupka protiv okrivljenika za isti činjenični događaj imalo bi značenje ponovnog postupanja i kažnjavanja za istu stvar, protivno načelu ne bis in idem. Stoga ovaj Sud ocjenjuje pravilnim zaključak prvostupanjskog suda iz kojeg proizlazi da se radi o presuđenoj stvari, zbog čega je optužbu trebalo odbiti. Međutim, budući da je prvostupanjski sud pogrešno naznačio pravnu osnovu odluke, navedena je pogreška otklonjena ovom drugostupanjskom odlukom, preinakom pobijane presude u tom dijelu.

    12. Slijedom svega navedenog, trebalo je odlučiti kao u izreci.

    U Zagrebu 15. lipnja 2026.

    Zapisničarka:

    Predsjednik vijeća:

    Mirjana Laljek v.r.

    Tomislav Tomašić v.r.

    Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.