Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŽV, zbog prekršaja iz članka 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Zadru od 16. travnja 2026. poslovni broj: Pp-3646/2022-10, u sjednici vijeća održanoj 15. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe okr. ŽV, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. ŽV je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 16. travnja 2026. poslovni broj: Pp-3646/2022-10 okr. MV proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci te presude, počinio prekršaj iz članka 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te mu je izrečena novčana kazna 300,00 eura, u koju je uračunato vrijeme oduzimanje slobode od 18. do 19. lipnja 2022., kao dva dana zatvora, računajući jedan dan kao 39,82 eura, pa je na ime izrečene kazne preostalo za platiti 220,36 eura. Navedeni iznos okrivljenik je dužan platiti u roku 90 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela kazne za uplatu.
1.1. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 20,00 eura.
2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnio je okr. MV putem branitelja Hrvoja Bićanića, odvjetnika u Ogulinu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.
5. Odredbom čl. 90. Prekršajnog zakona propisano je da se odluka ne smije temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način, time da su nezakoniti dokazi u smislu st. 2. t. 2. citirane odredbe, između ostaloga, oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
6. Iz razloga pobijane presude u točki 9. i 10. proizlazi da prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji okrivljenika temelji na Izvješću PP Zadar od 19. lipnja 2022. i Izvješću o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji ovlaštenog tužitelja, navodeći da okrivljeni negira počinjenje prekršaja na način na koji se tereti, međutim da je sud poklonio vjeru Izvješću PP Zadar i Izvješću o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji jer su navedeno sastavile službene osobe u okviru obavljanja svojih ovlasti, nakon obavljenog razgovora s FV.
7. Međutim, u Izvješće PP Zadar od 19. lipnja 2022. unesen je sadržaj izjave izvanbračne supruge NV koja je opisala postupanje osumnjičenika, da je isti počeo vikati na nju i vrijeđati je riječima: „jebem ti mater i oca i sve živo“ nakon čega da ju je dva puta udario otvorenim dlanom u desnu stranu lica, koji dio izvješća ne može biti osnova za utvrđivanje odlučnih činjenica i donošenje sudske odluke, jer se time na posredan način u dokazni materijal unosi nešto što ne može biti dokaz u prekršajnom postupku.
8. Naime, u smislu čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može ispitati osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku i takvi se zapisnici o ispitivanju svjedoka mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku. Da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja svjedoka u okviru izvida prekršaja, moglo koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku. Sva ostala saznanja policijskih službenika dobivena prilikom ispitivanja građana ili na drugi način (prilikom dojave o počinjenom prekršaju) ostaju neformalne obavijesti, koje ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, kako je to propisano čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona.
9. Prema tome, budući da se utvrđenje o odlučnim činjenicama temelji na dijelu Izvješća PP Zadar koje sadrži izjavu žrtve nasilja i koji dio ne može biti osnova za donošenja sudske presude, to se presuda temelji na nezakonitom dokazu.
10. Stoga je, u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi otklanjanja citirane bitne povrede prekršajnog postupka.
11. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će respektirajući razloge ovog rješenja izvesti sve potrebne i zakonite dokaze za pravilno utvrđenje stanja stvari te donijeti novu na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
12. Zbog izloženih razloga, sukladno čl. 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 15. lipnja 2026.
Zapisničarka :
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 otpavka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
