REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-821/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dolores Peruško, predsjednica vijeća, Alenka Paus, sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić, članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Marinu Hrainu, odvjetniku iz Varaždina, protiv tužene AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti , odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, poslovni broj P-28/2024-23 od 30. ožujka 2026., na sjednici vijeća 15. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se žalba tuženice te se preinačuje presuda Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, poslovni broj P-28/2024-23 od 30. ožujka 2026. i sudi:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

“I. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o zajmu broj: 120328LJ, sklopljen između tužiteljice UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužene AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], CA 90255, 4232 E 61st, Sjedinjene Američke Države, potvrđen po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz Zagreba, pod brojem: OV-785/12, te se utvrđuje da je isti bez učinka zajedno sa svim pravnim posljedicama koje su iz istog proizašle.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Varaždinu brisanje upisanog založnog prava temeljem Ugovora o zajmu broj: 120328LJ, sklopljen između tužiteljice UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužene AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4232 E 61st, Sjedinjene Američke Države, potvrđen po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz [adresa], pod brojem: OV-785/12, na nekretnini i to suvlasnički dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada u [adresa], sagrađena na katastarskim česticama [katastarska čestica], koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s posebnim dijelom nekretnine (etažnim vlasništvom) i to dvosobni stan na II. katu, desno koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, predsoblja, lođe, balkona, ukupne površine 69,85 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], uknjiženo pri Općinskom sudu u Varaždinu.

III. Nalaže se tuženoj AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljici UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.930,26 eura (dvijetisućedevetstotrideseteura i dvadesetčestcenti), u roku 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici isplatiti tuženici trošak parničnog postupka u iznosu 1.812,50 eura, u roku 15 dana; a u preostalom dijelu u iznosu 937,50 eura odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška.“

II. Nalaže se tužiteljici isplatiti tuženici trošak žalbenog postupka u iznosu 312,50 eura u roku 15 dana, a u preostalom dijelu u iznosu 152,63 eura odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odlučeno je: “I. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o zajmu broj: 120328LJ, sklopljen između tužiteljice UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužene AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4232 E 61st, Sjedinjene Američke Države, potvrđen po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz [adresa], pod brojem: OV-785/12, te se utvrđuje da je isti bez učinka zajedno sa svim pravnim posljedicama koje su iz istog proizašle.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Varaždinu brisanje upisanog založnog prava temeljem Ugovora o zajmu broj: 120328LJ, sklopljen između tužiteljice UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužene AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4232 E 61st, Sjedinjene Američke Države, potvrđen po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz [adresa], pod brojem: OV - 785/12, na nekretnini i to suvlasnički dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada u [adresa], sagrađena na katastarskim česticama [katastarska čestica], koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s posebnim dijelom nekretnine (etažnim vlasništvom) i to dvosobni stan na II. katu, desno koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, predsoblja, lođe, balkona, ukupne površine 69,85 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], uknjiženo pri Općinskom sudu u Varaždinu.

III. Nalaže se tuženoj AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljici UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.930,26 eura (dvijetisućedevetstotrideseteura i dvadesetčestcenti), u roku 15 dana.“

2. Protiv presude pravovremenu žalbu podnijela je tuženica. Ukazuje na počinjenu bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava. Ukazuje na proturječnost obrazloženja u točkama 18.-21. odluke, da sud nije obrazložio temeljem kojih činjenica i dokaza je utvrdio da je tuženica imala saznanja o nepovoljnim okolnostima na strani tužiteljice; da je zajam isplaćen tužiteljici radi financiranja poslovnih svrha, da iz toga ne može se zaključiti da je tužiteljica bila u nuždi i teškom materijalnom stanju; ukazuje na odredbu čl. 329. ZOO i sudsku praksu, da tužiteljica nije dokazivala stanje nužde, teške materijalne situacije i lakomislenosti i njihovo iskorištavanje od strane tuženice ili očiti nesrazmjer, da je neprihvatljiv i zaključak da tužiteljici nije isplaćen iznos kredita, ukazuje na odredbu čl. 360. ZOO, da je neprihvatljiv zaključak suda pod točkom 20. obrazloženja odluke, da ako je prijevaru učinila treća osoba, prijevara utječe na sam ugovor ako je druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru, čl. 284. st. 4. ZOO, da sud zaključak o ništetnosti ugovora temelji na postupanju trećih osoba različitih od tuženice, da tuženica za takvo postupanje nije znala niti morala znati; da je ugovor solemniziran od strane javnog bilježnika, pročitan i rastumačen strankama prije potpisivanja, da su stranke postigle suglasnost o bitnim sastojcima ugovora i isti odgovara njihovoj volji; da potvrđen ugovor ima snagu javnobilježničkog akta, čl. 3., 54. i 59. Zakona o javnom bilježništvu, pa stoga ima pravnu snagu javne isprave, čl. 230. ZPP. Ukazuje na odredbu čl. 10. ZOO. Predlaže preinaku presude, podredno ukidanje i vraćanje na ponovno suđenje pred drugim sucem. Potražuje trošak za sastav žalbe i pristojbe na žalbu.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011 – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019, 80/2022, 155/2023, 146/2025 – dalje: ZPP). Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je ništav Ugovor o zajmu broj 120328LJ (dalje u tekstu Ugovor) sklopljen između tužiteljice kao zajmoprimca i tužene kao zajmodavca uz nalog zemljišnoknjižnom odjelu suda brisanje upisanog založnog prava temeljem toga Ugovora na nekretnini i to na suvlasničkom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada u [adresa], sagrađena na katastarskim česticama [katastarska čestica], koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s posebnim dijelom nekretnine (etažnim vlasništvom) i to dvosobni stan na II. katu, desno koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, predsoblja, lođe, balkona, ukupne površine 69,85 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], uknjiženo pri Općinskom sudu u Varaždinu.

6. Nije sporno:

- da su stranke sklopile predmeti Ugovor o zajmu 28. ožujka 2012., da je isti solemniziran od strane javnog bilježnika Igora Martinovića iz [adresa] pod brojem OV- 785/12.

7. Sporno je, je li predmetni Ugovor o zajmu ništetan, odnosno zelenaški ugovor; je li tužiteljici isplaćen iznos zajma.

8. Pobijanom odlukom sud prvog stupnja nakon provedenog postupka, utvrdio je i zaključio:

- da tužiteljici osnovnom Ugovora nije isplaćen iznos naveden u Ugovoru od 79.500,00 kuna

- da je tužiteljica zajam ugovarala putem posrednika GM protiv kojeg je kao X. okrivljenika podignuta optužnica USKOK-a K-US-139/12 od 14. siječnja 2013. zbog kaznenih djela iz čl. 333. st. 1. i č. 233. st. 1. i 2. Kaznenog zakona te se vodi kazneni postupak kod Županijskog suda u Zagrebu broj 15 K-US-55/14

- da se optužnica ne odnosi na tuženicu, niti tužiteljicu, niti predmetni Ugovor o zajmu

- da iz optužnice slijedi da su djelatnici predmetnih kreditnih ureda kao posrednici zajmoprimaca i zajmodavaca, povezali se u zajedničko djelovanje s podijeljenim ulogama prilikom davanja zajmova zainteresiranim osobama uz ugovaranje nerazmjerne koristi iskorištavanjem njihovih teških životnih i materijalnih prilika, pri čemu je ugovoren povrat zajma na način da su u pisanim ugovorima navedeni iznosi zajma koji su bili znatno veći od iznosa stvarno danog zajma te su ugovorene i obračunate kamate na iznos ugovorenih, a ne stvarno isplaćenih iznosa, a i ugovarane su novčane kazne za odstupanja od dogovorene dinamike povrata zajma, uz osiguranje povrata zajma polaganjem bjanko zadužnica, čekova ili zalaganjem ili prijenosom vlasništva nekretnine ili vozila veće vrijednosti od stvarno danih zajmova

- da je tužena kao zajmodavac, imala i morala imati saznanja o osobi posrednika, pa i materijalnim prilikama tužiteljice, a što da slijedi iz iskaza tužiteljice

- da je obitelj tužiteljice bila u jako teškoj financijskoj situaciji i gotovo da nisu imali sredstava za život, da njezina invalidska mirovina nije bila dostatna za režije i općenito obveze troškova života, zbog čega se tužiteljica obraćala posredniku koji joj je u Zagrebu predstavio "mlađu žensku osobu" AM, kao njezinu "novu investitoricu"

- da je tužiteljica prethodno zaključila Ugovor o zajmu broj: 120116LJ sa CM, kao zajmodavcem dana 16. siječnja 2012., predmet kojeg je bio iznos od 4.176,72 eura, a u kojem je, kao u predmetnom Ugovoru o zajmu, navedeno da je izdavanje predmetnog zajma namijenjeno financiranju ulaganja u poslovne svrhe zajmoprimca

- da tužiteljica dužni iznos zajmodavcu IM nije vratila, da je s istim sklopila izvansudsku nagodbu 14. ožujka 2012. kojom se obvezala vratiti iznos od 39.267,00 kuna do 29. ožujka 2012.

- da je u namjeri da vrati taj dug zaključila predmetni Ugovor o zajmu s AM

- da je ista osoba posredovala između oba zajmodavca

- da je tužiteljica mislila da je predmetnim zajmom vraćen njezin dug zajmodavcu IM

a iz čega zaključuje da je tužiteljica u predmetnom pravnom odnosu, uslijed teškog materijalnog stanja, nedovoljnog iskustva postupala lakomisleno, da su IM i AM fiktivni zajmodavci vezani uz inkriminirano postupanje optuženih okrivljenika, da je tužena preko svog posrednika iz kreditnog ureda morala znati za postojanje takvog stanja kod tužiteljice i koristeći se takvim stanjem, zaključila ugovor s namjerom da za sebe ugovori korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što se tužena prema tužiteljici obvezala dati. Odluku temelji na odredbi čl. 499. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023) u vezi sa čl. 329. i čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.

9. Ispitujući pobijanu presudu u granicama određenih žalbenih navoda, pazeći dodatno i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011 – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014

– Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, ZPP/14) koji se primjenjuje osnovom odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 70/2019) utvrđenje je ovoga suda da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP), ali je iz utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je utemeljio odluku i nastavno pogrešno primijenio materijalno pravo.

9.1. Nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda sadrži razloge o bitnim činjenicama, isti su jasni i neproturječni i presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Sud prvog stupnja zaključak da je tuženica imala saznanja o teškim materijalnim prilikama tužiteljice izvodi iz iskaza tužiteljice; međutim takva se činjenica ne može valjano izvesti iz činjenica koje tužiteljica navodi iskazu. Dakle, prvostupanjski sud je iz utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak o postojanju drugih činjenica (postojanju saznanja tuženice za te okolnosti na strani tužiteljice) na kojima je onda utemeljio pobijanu odluku.

10. Naime, tužiteljica zahtijeva utvrđenje ništetnosti Ugovora iz razloga jer da se radilo o zelenaškom ugovoru, ugovoru protivnom moralu društva, fiktivnom ugovoru. Odredbom čl. 329. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015; dalje u tekstu ZOO) propisano, stavak 1. i 2., da je ništetan ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti. Na zelenaški ugovor na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o posljedicama ništetnosti i o djelomičnoj ništetnosti ugovora.

11. Dakle, za ocjenu postojanja zelenaškog ugovora, moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: mora postojati očigledni nerazmjer između obveza ugovornih strana u vrijeme zaključenja ugovora; da je iskorišteni suugovaratelj (tužiteljica) na očiti nerazmjer pristao zbog na njegovoj strani nepovoljnih okolnosti - stanje nužde ili teško materijalno stanje, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili zavisnost, čime je ugovor dobio elemente nemoralnog ugovora i da osoba u čiju korist je ugovoreno nerazmjerno davanje (tuženik), znala je ili je morala znati da se druga strana nalazi u takvoj situaciji. Sva tri elementa moraju postojati kumulativno i istovremeno. Teret dokazivanja navedenih odlučnih okolnosti je na onoj strani koja tvrdi da ugovor ili koja njegova odredba, ima karakter zelenaškog ugovora. U ovoj je parnici teret toga dokazivanja bio na tužiteljici.

12. I ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da se tužiteljica u vrijeme zaključenja Ugovora nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, da je uz nedovoljno iskustva lakomisleno postupala, uslijed čega je sklopila predmetni ugovor ne bi li tako ostvarila sredstva za život.

13. Međutim, činjenica postojanja subjektivne okolnosti na strani tuženice u smislu da su joj te okolnosti na strani tužiteljice bile poznate odnosno morale biti poznate, ne slijedi iz iskaza tužiteljice kako to utvrđuje prvostupanjski sud jer tužiteljica osim što iskazuje o okolnostima iz kojih je pravilno sud prvog stupnja zaključio da je ista sklopila predmetni Ugovor o zajmu uslijed teškog materijalnog stanja uz nedovoljno iskustva i postupajući pritom lakomisleno (kada iskazuje da su bili u teškoj financijskog situaciji i gotovo da nisu imali sredstva za život, da je otišla u invalidsku mirovinu koja je iznosila oko 1.200,00 kuna mjesečno, dok su njezin suprug, kao i sin i njegova supruga bili na praktički minimalnoj plaći); iskazuje i da prilikom dogovora za kredit, a prije sklapanja Ugovora nije iznosila zajmodavcu, odnosno osobi sa kojom je tada kontaktirala (GM) podatke o svojim osobnim prilikama, kao i da s VM koju je upoznala, kako se zaključuje iz iskaza tužiteljice, nije niti razgovarala jer je tuženica U.

14. Stoga, iz takvog iskaza ne slijedi i činjenica da je tuženici teško materijalno stanje, nedovoljno iskustvo ili lakomislenost tužiteljice bila poznata, odnosno morala biti poznata, a ta je okolnost nužna pretpostavka da bi se moglo raditi o zelenaškom i stoga ništetnom ugovoru.

15. Činjenica je li tužiteljici isplaćen iznos zajma ili je istim pokriven dug iz ranijeg ugovora o zajmu nije od značaja za predmetnu pravnu stvar, odnosno ništetnost ugovora, a ne može se zaključiti niti da se radi o nemoralnom Ugovoru o zajmu (čl. 322. st. 1. ZOO) jer se kazneni postupak ne odnosi niti na predmetni Ugovor o zajmu, niti na tuženicu. Ne slijedi niti da se radi o fiktivnom ugovoru jer tužiteljica iskazuje da je u Ugovoru pisalo da je dijelom kredita podmirila u cijelosti dugovanje prema prvom kreditu, što je ona i željela (jer iskazuje da je htjela izvršiti reprogram ugovora, misli se na ugovor s IM, kako bi joj se rata smanjila; mada to ne piše u Ugovoru, ali tužiteljica iskazuje i da kada je shvatila da u ugovoru ne piše što su dogovorili zbog toga nije nikome prigovarala), ali da je bio naznačen veći iznos, odnosno da je primila 10.000,00 eura, a koje nije primila, dok iz Izvansudske nagodbe od 14. ožujka 2012. sklopljene s IM slijedi da je dug po prvom kreditu iznosio ukupno 39.267,00 kuna, a tužiteljica ne navodi da je taj dug ipak podmirila. Stoga, ne može se zaključiti da se radilo o prividnom ugovoru, dakle ugovoru koji nije sklopljen suglasnošću volja ugovornih strana. Nastavno, eventualno postojanje „prevare“, odnosno razloga iz čl. 284. ZOO, može za posljedicu imati samo poništenje Ugovora, ne i utvrđenje ništetnosti.

16. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP i čl. 373.a st. 1. t. 2. ZPP valjalo je odlučiti kao u izreci.

17. S obzirom na preinaku odluke, valjalo je primjenom odredbe čl. 154. st 1. ZPP preinačiti i odluku o trošku postupka te odbiti kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška, a tuženiku primjenom i odredbe čl. 155. st. 1. ZPP i odredb i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 138/2023, 107/2025) dosuditi trošak za sastav odgovora na tužbu 100 bodova, za sastav podneska od 27. rujna 2022. 25 bodova Tbr. 8/4 Tarife, za zastupanje na ročištu 8. studenog 2022. 100 bodova Tbr. 9/1 Tarife, za sastav žalbe na rješenje od 1. prosinca 2022. 50 bodova Tbr. 10/4 Tarife, za zastupanje na ročištu 8. travnja 2024. 100 bodova, 9. srpnja 2024. 100 bodova, 6. listopada 2025. 100 bodova, 27. studenog 2025. 25 bodova Tbr. 9/5 Tarife, 30. siječnja 2026. 25 bodova Tbr. 9/5 Tarife, 6. ožujka 2026. 100 bodova, dok na ročište za objavu punomoćnik nije pristupio, niti su plaćene sudske pristojbe, pa u tom dijelu zahtjev tuženice nije osnovan. Sveukupno , uz PDV, tuženici pripada trošak u iznosu 1.812,50 eura.

18. Kako je žalba osnovana, tuženici pripada trošak za sastav žalbe 125 bodova Tbr. 10/1 Tarife uz PDV ukupno 312,50 eura, ne i trošak pristojbe na žalbu jer nema dokaza u spisu predmeta da je ta pristojba plaćena; čl. 166. st. 2. ZPP.

U Puli-Pola 15. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dolores Peruško