Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv maloljetnika ČK, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom od 1. travnja 2026., broj: Pp-1448/2024, u sjednici vijeća održanoj 15. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski kao neosnovana i pobijano prvostupanjsko rješenje potvrđuje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom odlukom na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) oslobođen je optužbe maloljetni ČK, u povodu podnesenog optužnog prijedloga zbog prekršaja iz članka zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer da se činjenični opis prekršaja koji se maloljetniku stavlja na teret ne može podvesti pod citiranu zakonsku odredbu.

2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana odluka ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud je, ispitujući optužni prijedlog sukladno čl. 161. Prekršajnog zakona, maloljetnika oslobodio optužbe, smatrajući da optužni akt ne sadrži sva bitna obilježja djela iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

5. Naime, maloljetniku se optužnim prijedlogom stavlja na teret da je dana 7. rujna 2024. u 02:25 sati, u mjestu Imotski, Ulica Kralja Tomislava kućni broj 4 u noćnom clubu Mimes narušavao javni red i mir na drugi način. Do narušavanja javnog reda i mira došlo je tako je okrivljeni mlt. ČK u alkoholiziranom stanju 0,80 g/kg tijekom provođenja operativno taktičke radnje "Racija" od strane policijskih službenika PGP Imotski u jednom trenutku ničim izazvan započeo nekontrolirano mahati rukama prema policijskim službenicima i gostima navedenog noćnog Cluba nakon čega se od policijskih službenika pokušao nasilno udaljiti kroz masu do izlaznih vrata spomenutog noćnog Cluba.

Dakle, na prethodno opisan način okrivljeni mlt. ČK narušavao je javni red i mir na drugi način tako što je prolaskom kroz masu nekontrolirano naguravao goste noćnog cluma Mimes, pa da bi time počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

6. Za ispunjenje bitnih obilježja bića prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, počinjenog na drugi način (budući da je izostala vika, tuča ili svađa na javnom mjestu) iz činjeničnog opisa djela nije razvidno da bi nekontrolirano mahanje rukama bilo toliko agresivno, niti se iz konteksta opisanog postupanja maloljetnika može zaključiti da bi to mahanje rukama bilo takvog intenziteta i načina, neposredno ispred lica policijskih službenika ili gostiju Cluba, ili da bi došlo do doticaja ili bilo koje prijeteće radnje, odnosno da bi se radilo o mahanju rukama koje bi po svom intenzitetu moglo predstavljati radnje remećenja javnog reda i mira na drugi način. Pokušaj udaljenja kroz masu gostiju samo po sebi nije prekršaj. Ono može postati prekršaj ovisno o načinu na koji se izvodi, intenzitetu postupanja i posljedicama koje izaziva među prisutnim građanima, što je u činjeničnom opisu djela izostalo. Pogrešno žalitelj ističe da se radilo o nasilnom udaljenju kroz masu i da su radnje izazvale uznemirenost većeg broja osoba, budući da takav opis nije sadržan u činjeničnom opisu djela optužnog akta. Iako je u zakonskom opisu djela navedeno da je „prolaskom kroz masu nekontrolirano naguravao goste noćnog cluba Mimes“, bitna obilježja djela moraju proizlaziti iz činjeničnog opisa djela (jer se ispunjenje bića djela procjenjuje isključivo i samo na temelju činjeničnog opisa optužbe), a što je u činjeničnom opisu optužbe u ovom prekršajnom predmetu izostalo.

7. Prema tome, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je i po ocjeni ovog suda, pravilnom primjenom čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, kojom je izričito propisano da će sud, ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donio odluku kojom se okrivljenik oslobađa optužbe. Naime, tom odredbom propisano je obligatorno donošenje oslobađajuće odluke u stadiju ispitivanja optužnog prijedloga ako činjenični opis prekršaja u optužbi ne sadrži sve bitne i konstitutivne elemente, kao što je to slučaj u ovom predmetu.

8. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 15. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.