Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3590/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Travaš, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagateljice UO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Vedran Petrić, odvjetnik u Poreču, protiv 1. protustranke TO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. protustranke NO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Metka Hrga, odvjetnica u Poreču i 3. protustranke Općine Tar-Vabriga-Torre-Abrega, OIB: 93923679060, Tar, Istarska 8, koju zastupa punomoćnica Anka Zaharija, odvjetnica u Rovinju, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi 3. protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj R1- 270/2022-47 od 28. srpnja 2023. ispravljenog rješenjem istog suda poslovni broj R1- 270/2022-65 od 7. svibnja 2024., dana 12. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba 3. protustranke Općine Tar-Vabriga-Torre-Abrega i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj R1- 270/2022-47 od 28. srpnja 2023. ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj R1 - 270/2022-65 od 7. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio rješenje koje je ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj R1-270/2022-65 od 7. svibnja 2024. kojim je pod točkom I. izreke uredio među između nekretnine predlagateljice k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnina protustranaka k. č. br. [katastarska čestica] i zgr. 53/3 sve k. o. [katastarska općina], po postojećoj ogradi koja se označava točkama A -B-C-D-E, te između nekretnine predlagateljice k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnina 3. protustranke k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] po postojećoj ograd i te pročelju masivnog stupa terase označeno točkama F-G-H koje točke se označuju crvenom bojom. Pod točkom II. rješenja određeno je da je sastavni dio ovog rješenja skica lica mjesta izrađena od strane vještaka dipl. ing. geod. Vladimira Muškovića iz Poreča od 29. svibnja 2023., na kojoj je položajno prikazana uređena međa. Pod točkom III. izreke naloženo je 3. protustranci da predlagateljici naknadi troškove postupka u iznosu od 287,53 eura[1] /2.166,36 kune / u roku 15 dana.

2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnijela 3. protustranka zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Predlagateljica je podnijela odgovor na žalbu u kojem osporava navode žalbe i predlaže odbiti žalbu 3. protustranke.

4. Žalba 3. protustranke je neosnovana.

5. Ispitujući najprije pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba izvanparničnog (parničnog) postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25; dalje ZPP), u vezi čl. 44. Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" 45/1934 koji se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. "Narodne novine" broj: 73/91 - dalje: ZVP ) ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba izvanparničnog postupka na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je uređenje međe po prijedlogu predlagateljice prema posljednjem mirnom posjedu između k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu i posjedu predlagateljice, k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu i posjedu 1. protustranke, i k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu i posjedu 2. protustranke i kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. zgr [katastarska čestica] u vlasništvu 3. protustranke Općine Tar-Vabriga -Torre- Abrega, sve upisane u k. o. [katastarska općina].

7. Treća protustranka se protivi uređenju međe po posljednjem mirnom posjedu predlažući da se međa uredi prema katastarskom planu.

8. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst - dalje: ZV) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu (planu), između ostalog ako stranke na to ne pristaju (st. 2.). Ako ne bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi tada prema pravičnoj ocjeni (st. 3.)

9. Nakon provedenog dokaznog postupka sud prvog stupnja uredio je među između nekretnina predlagateljica i 1. -3. protustranke temeljem odredbe čl. 103. ZV i to po posljednjem mirnom posjedu. Ovo iz razloga jer je na temelju iskaza svjedoka KO, ČO i MO, prvostupanjski sud utvrdio da je nekretnina predlagateljice bila ograđena još 1986., tada živom ogradom, a iduće godine je na mjestu te žive ograde postavljena žičano pletena ograda na betonskim temeljima. Isto tako je iskazima navedenih svjedoka utvrđeno da nitko predlagateljici odnosno njenim prednicima, nije osporavao nikakvo pravo na tako ograđenoj nekretnini sve do lipnja 2020. kada je 3. protustranka uputila dopis predlagateljici da joj preda sporni dio u posjed. Iz tih razloga sud zaključuje da je predlagateljica bila u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine, koje je u naravi dvorište te je u skladu s tim uredio među.

10. Protustranka Tar-Varbruga-Torree-Abrega u žalbi u bitnom navodi da je nepravilno sud utvrdio da je predlagateljica u posljednjem mirnom posjedu te da je nepravilno uredio među između dvorišta i općeg dobra jer se radi o pristupnom putu.

11. Sud prvog stupnja je tijekom postupka utvrdio:

- očevidom na licu mjesta da se predmetne nekretnine nalaze u mjestu [adresa], da nekretnina predlagateljica predstavlja dvorno mjesto koje je ograđeno žičano pletenom ogradom na betonskom temelju s portunom, a na kojem mjestu se nalazi kuća te manji pomoćni objekt, da se nekretnine 1. protustranke nalaze sjevernije od nekretnine predlagateljice te jedna u naravi predstavlja ograđeno dvorište na kojem nema izgrađenog objekta, a lijevo do nje druga koja predstavlja pristupni put koji je ograđen samo s istočne strane, da je na toj drugoj nekretnini 1. protustranka suvlasnica s 2. protustrankom a da se nekretnine 3. protustranke nalaze zapadno i južno od nekretnine predlagateljice,

- očevidom je utvrđeno da nekretnina koja se nalazi zapadno u naravi predstavlja pristupni put, a nekretnina koja se nalazi južno u naravi predstavlja utabanu površinu koja isto predstavlja pristupni put te je predlagateljica je na licu mjesta predložila da se međa između njene nekretnine i nekretnina protustranaka uredi po postojećoj žičano pletenoj ogradi, a jednim manjim dijelom po pročelju postojećeg objekta dok je 3. protustranka predložila da se međa uredi prema katastarskom planu,

- na temelju iskaza vještaka Vladimira Muškovića utvrđeno je da nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja ograđenu dvorišnu površinu na kojoj se nalazi objekt stambene namjene i pomoćni objekt te da je predmetna čestica u potpunosti ograđena postojećim nosivim zidovima objekta kao i žičanom ogradom koja se nalazi na betonskim temeljima, da se na sjevernom dijelu nalazi se k. č. br [katastarska čestica] koja je također u potpunosti ograđena i ista u naravi predstavlja zelenu površinu, a sa njene zapadne strane nalazi se k.br. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja pristupni put. i nije u potpunosti ograđena, samo je vidljiva na terenu njena granica prema k. č. br. [katastarska čestica] (žičana ograda na betonskim temeljima), da se sa zapadne strane kč. br. [katastarska čestica] nalazi k. č. br. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja pristupni put sa asfaltirane površine k. č. br. [katastarska čestica]. a k. č. br. zgr. [katastarska čestica] se nalazi sa južne strane predmetne k. č. br. [katastarska čestica] i u naravi predstavlja pristupni put odnosno utabanu površinu.

- na temelju iskaza vještaka Vladimira Muškovića utvrđeno je da je ulaz na k. č. br. [katastarska čestica] sa zapadne strane preko k. č. br. [katastarska čestica] te se na terenu u tom dijelu nalazi željezna kapija (portun) te je u svezi katastarske međe između nekretnine i nekretnina 3. protustranke utvrđeno da se prema katastarskom planu dio spomenutog dvorišta koji je ograđen žičanom ogradom na betonskim temeljima nalazi unutar granica k. č. br. [katastarska čestica] i zgr. 53/3 i to u njenom južnom i jugozapadnom dijelu,

- utvrđeno je da se na k. č. br. [katastarska čestica] i zgr. 53/3 nalazi uređena dvorišna površina i dio objekta sa pristupnim stepeništem koji vodi prema prvom katu zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] a na dijelu koji zapada u zgr. 53/3 nalazi se dio ograđenog dvorišta, dio objekta stambene namjene i pristupno stepenište koje vodi na prvi kat objekta, a na dijelu koji zapada u k. č. br. [katastarska čestica] nalazi se ograđeno uređeno dvorište na kojem se nalazi jedna palma, jedna murva i dvije ladonje i ormarić od vode koji se nalazi u samoj ogradi, a sjevernije se nalazi kapija (portun),

- utvrđeno je da 3. protustranka nije pokretala nikakve sudske postupke protiv predlagateljice.

12. Slijedom gornjih utvrđenja te utvrđujući da predlagateljica putem svojih pravnih prednika od 1986. godine izvršava faktičnu vlast na spornom dijelu sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da je posjed predlagateljica miran.

13. Suprotno žalbenim navodima žalitelja pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da su ispunjeni uvjeti za uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu između nekretnine predlagateljice k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnina protustranaka k. č. br. [katastarska čestica] i zgr. 53/3 sve k. o. [katastarska općina], po postojećoj ogradi koju je sudski vještak označio točkama A -B-C-D-E, te između nekretnine predlagatelja k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnina 3. protustranke k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] po postojećoj ogradi te pročelju masivnog stupa terase označenu točkama skice vještaka F-G-H koje točke su označene crvenom bojom.

14. Stoga primjenu materijalnog prava kao pravilnu prihvaća i ovaj sud.

15. Prema ocjeni ovog suda neosnovane su žalbeni navodi u kojima 3. protustranka Općina Tar-Vabriga-Torre-Abrega a zbog činjenice da je uputila dopis 24. lipnja 2020. predlagateljici da ukloni žičane ograde, željezna vrata, čvrste konstrukcije, biljno raslinje te ostale prepreke sa nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], smatra da posjed predlagateljica nije miran. Prema odredbi čl. 18.s t. 2. ZV -a i posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Kako iz provedenog postupka proizlazi da je predlagateljica još od 1986. u posjedu spornog dijela nekretnine, dakle puno prije pokretanja ovog postupka uređenja međe to je pravilno sud zaključio da je ona posljednja mirna posjednica te je pravilno primijenio odredbu čl. 103. st. 3. ZV-a.

16. Stoga je prilikom donošenja pobijanog prvostupanjskog rješenja pravilno sud prvog stupnja primijenio materijalnog pravo iz čl. 103. st. 3. ZV budući u ovom slučaju među nije bilo moguće urediti prema katastarskom nacrtu niti prema sporazumu stranaka kao susjeda čija je međa u pitanju, a nedvojbeno je utvrđen posljednji mirni posjed, koji stoga ima značaj odlučne činjenice, slijedom čega je međa uređena na pravilan i zakonit način.

17. Žalbeni navodi žalitelja da je sud postupio protivno odredbama ZV i Zakona o cestama („Narodne novine„ 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23;- dalje- Zakona o cestama) kada je uredio među između dvorišta i općeg dobra-nerazvrstane ceste (pristupnog puta) i to u dijelu prikazanom na Skici podebljanom crvenom bojom su neosnovani obzirom da je sud na temelju očevida i nalaza i mišljenja vještaka utvrdio kako nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja dio dvorišta i put, a da je međa između te nekretnine i nekretnine predlagateljice na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uređena po postojećoj ogradi s tim da je utvrđeno da je predlagateljica u posjedu tog spornog dijela te takva međa u svojem zapadnom dijelu graniči s pristupnim putem koji čini dio nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog, sud je pravilno zaključio da tužiteljica nije u posjedu pristupnog puta na kojem, se sukladno odredbi čl. 101. Zakona o cestama ne mogu stjecati stvarna prava obzirom da je predlagateljica u posjedu dijela do ograde koja je do tog pristupnog puta koji je širine 5 metara.

18. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja je savjesno sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a cijenio sve provedene dokaze te stoga žaliteljica neosnovano u žalbi upire na počinjenu bitnu odredbu postavka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi čl. 8. ZPP-a.

19. Slijedom svega navedenog žalbeni navodi 3.protustranke nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

20. Način uređenja međe propisan je odredbom čl. 103. ZV ali sam postupak kao i naknadu troškova takvog postupka i dalje propisuju pravna pravila ZVP.

21. Prema odredbi paragrafa 283. st. 3. ZVP troškove postupka snose stranke po mjeri svojih graničnih linija a ukoliko se iz rasprava pokaže da obnavljanje ili ispravljanje međe nije bilo potrebno, troškove snosi onaj tko je stavio prijedlog za uređenje međe. Kako je iz ishoda postupka utvrđeno da je uređenje međa bilo potrebno a ona je uređena prema posljednjem mirnom posjedu vodeći računa o odredbi paragrafa 283. st. 1. ZVP sud prvog stupnja je pravilno obredio troškove postupka.

21.1. Stoga je a suprotno žalbenim navodima žalitelja prvostupanjski sud pravilnom primjenom označenog materijalnog prava odredio da se ti troškovi dijele na jednake dijelove glede troškova sudskih pristojbi na prijedlog za uređenje međe i odluku suda, te trošak suda i vještačenja ili ukupno 1.150,19 eura tako, da je 3.protustranka ¼ dijela označenih troškova a u svoti od 287,53 eura dužna naknaditi predlagateljici.

21.2. Kako je drugostupanjskim rješenjem ovog suda poslovni broj Gž - 2083/2022-4 od 13. rujna 2022. ukazano na potrebu provođenja dopune nalaza mjerničkog vještaka radi donošenja zakonite i pravilne odluke te je isti saslušan na ročištu održanom 22. svibnja 2023. to se neosnovanim ukazuju žalbeni navodi da bi navedeni trošak vještačenja predstavljao isključivo trošak predlagateljice.

22. Stoga je valjalo odbiti žalbu 3. protustranke kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje sukladno čl. 380. st. 1. točka 2. ZPP-a, u vezi čl. 44. ZVP-a.

23. Ovdje valja istaknuti da se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (čl.103. st. 5. ZVDSP). Isto tako u smislu čl.103. st. 6. ZV i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, time da susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

24. Predlagateljici nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer ova parnična radnja nije bila nužna za konačni ishod postupka sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP -a.

25. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 12. lipnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Travaš