REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

P-1527/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Maji Josipović, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, protiv tuženika ZAVAROVALNICA SAVA, zavarovalna družba d.d., SAVA osiguranje d.d. Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9 , OIB: 45237012600, kojeg zastupa punomoćnik IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Mr. Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić iz Ludbrega, Vladimira Nazora 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika po zaposlenju tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 12. lipnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e:

I/ Odbije se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju plati iznos od 5.347,98 eura zajedno sa zateznim kamatama od dana 27. lipnja 2023. godine pa do dana plaćanja određuju, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.“

II/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zatezne kamate na plaćeni iznos od 5.347,98 € od 27. lipnja 2023. do 19. veljače 2025. prema stopi do 31. prosinca 2023. koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, od 01. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja 2024., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju u roku od 15 dana trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče na predmetni iznos od 12. lipnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja 2024., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine.

r i j e š i o  j e:

Utvrđuje se da je djelomično povučena tužba u dijelu kojem se tuženiku nalaže platiti iznos od 5.347,98 €.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo kako 21. prosinca 2022. godine oko 16,55 sati došlo je do prometne nesreće u mjestu Soblinec na način što je osiguranik tuženika, EŽ upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] desnom stranom kolnika Ličke ulice u Soblincu (sporednom cestom) u smjeru istoka. Dolaskom do raskrižja sa Soblinečkom cestom, prošao je pored prometnog znaka „Križanje ceste s prednošću prolaska" i ušao u navedeno raskrižje skrećući udesno u smjeru juga, a da pritom iako je bio dužan, nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska. Nakon toga je svoje vozilo zaustavio na zapadnoj kolničkoj traci Soblinečke ceste prednjim dijelom u smjeru juga, kojom prilikom je na prednji desni dio njegovog automobila ZG0907JF naletio prednjim dijelom osobni automobil osiguranika tuženika I kojim je upravljao DŽ, a koji se prethodno kretao desnom kolničkom trakom Soblinečke ceste u smjeru sjevera, a neposredno prije prometne nesreće, pretjecao je nepoznato vozilo ispred sebe s lijeve strane. Osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] bio je osiguran kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 470946682. Osobni automobil registarske oznake broj: ZG5959IM u vrijeme štetnog događaj je bio osiguran kod tuženika policom osiguranja automobilskog kaska broj: 004626280477. U naprijed navedenoj prometnoj nesreći štetu je pretrpjelo TD Porsche leasing d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 90275854576, u vidu oštećenja na osobnom automobilu registarske oznake [registarska oznaka] u iznosu od 10.695,96 eura. Na vozilu je nastala tzv. totalna šteta. Za štetni događaj je kriv osiguranik tuženika. Kako je tužitelj naknadio štetu oštećenome, to je na njega, temeljem odredaba članka 963. ZOO-a, prešlo potraživanje oštećenih prema tuženiku. Kako tuženik nije voljan ispuniti svoju obvezu mirnim putem, to je tužitelj svoja prava primoran ostvarivati putem nadležnog suda.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnov i visinu tužbenog zahtjeva kao i tijek zateznih kamata. Priznao je da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] na dan štetnog događaja 21.12.2022. bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 470896379. Međutim, osporava se da bi osiguranik tuženika bio isključivi krivac za predmetnu nezgodu te navodi da su oba vozača počinila p rometne prekršaje izazivanja prometne nesreće. Osiguranik tužitelja DŽ, vozač vozila u vlasništvu Porsche leasing d.o.o. kažnjen je zbog počinjenog prekršaja iz članka 73. st. 1. i to zbog pretjecanja vozila neposredno prije raskrižja čime je ugrozio sigurnost prometa te omeo promet iz suprotnog smjera, stoga su nastanku štetnog događaja pridonijela oba vozača pa sukladno čl. 1072. st. 2. ZOO-a, ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Smatra kako je osiguranika tuženika doprinio nastanku štetnog događaja u omjeru od najmanje 50%. Kasnije tijekom postupka naveo je kako visina totalne štete nije sporna kao ni uzročno posljedična veza između štetnog događaja i nastalih oštećenja.

3. U daljnjem tijeku postupka tužitelj je smanji tužbeni zahtjev na način da umjesto iznosa od 10.695,96 €, sada potražuje iznos od 5.347,98 €, a obzirom da je tuženik uplatio tužitelju iznos od 5.347,98 €. Kako je tužitelj smanjio tužbeni zahtjev tako se ovdje radi o djelomičnom povlačenju tužbe. Budući da se tuženik nije protivio takvom djelomičnom povlačenju tužbe, to je slijedom navedenog, valjalo na temelju odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; u daljnjem tekstu: ZPP) valjalo je riješiti kao u izreci rješenja.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i to: potvrdu MUP-a uz podatke o prometnoj nesreći (list 4-6 spisa), provjera osiguranja (list 7-9 spisa), izvadak iz sudskog registra (list 11 spisa), ponuda osiguranja (list 12 spisa), potvrda-nalog za nacionalno plaćanja (list 13 spisa), račun (list 14-15, 47 spisa), polica osiguranja (list 16-17 spisa), pregled naplate po polici (list 18 spisa), izjava osiguranika o štetnog događaju (list 19-20 spisa), prometnu i vozačku dozvolu (list 21-24 spisa), dopise (list 25, 33-34 spisa), Izvid štete (list 26-28 spisa), popis ovlaštenih servisnih partnera (list 29-32 spisa), fotografije (list 35-44 spisa), procjena i obračun totalne štete (list 45 spisa), suglasnost za isplatu troškova vuče vozila (list 45 spisa), izvadak po transakcijskom računu (list 48-49 spisa), platna transakcijska izvršena (list 65 spisa), pribavljen je spis MUP-a (list 70-87 spisa), saslušao je svjedoke DŽ (list 104- 105 spisa) i EŽ (list 106-107 spisa), proveo je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. stroj. Zlatko Toth (list 113-123, 125-135, 150-151, 152 spisa).

5. Sud nije proveo financijsko vještačenje na prijedlog tužitelja obzirom da prema mišljenju sud bi provođenje istog neosnovano izazvalo nepotrebne troškove kao i nepotrebno odugovlačenje postupka, a i sam tužitelj je na ročištu 01.10.2025. naveo kako financijsko vještačenje nije potrebno provoditi.

6. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a te je na temelju rezultata provedenog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. U ovoj pravnoj stvari tužitelj potražuje isplatu regresnog duga za naknadu materijalne štete isplaćene vlasniku oštećenog vozila [registarska oznaka] Porsche Leasing d.o.o. u predmetnoj prometnoj nesreći i to 50%, obzirom da tužitelj smatra kako je osiguranik tuženika u cijelost kriv za nastanak štetnog događaja, a tuženik mu je isplatio samo 50% štete.

8. Prema odredbi članka 963. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje u tekstu: ZOO) isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (zakonska subrogacija).

9. Između stranka nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja ni visina totalne štete na oštećenom vozilu, no sporna je odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, odnosno sporno je postoji li suodgovornost osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja kao i tijek zateznih kamata.

10. Iz Potvrde MUP-a, podataka o prometnoj nesreći kao i uvidom u spis MUP-a razvidno je da se 21.12.2022. u 16,55 sati u Zagrebu, Sesvete, mjesto Soblinec, na križanju Soblinečka ulica i Lička ulica dogodila prometna nesreće u kojoj su sudjelovali DŽ kao vozač vozila Volkswagen passat reg. oznake [registarska oznaka] (u vlasništvu Porsche Leasing d.o.o., što potvrđuje prometna dozvola) osiguranog kod tužitelja, a što potvrđuje i ponuda osiguranja, nalog za nacionalno plaćanje o plaćanju premije po polici, polica osiguranja te pregled naplate po polici kao i EŽ kao vozač i ujedno vlasnik vozila Volkawagen Golf reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika što potvrđuje i provjera osiguranja .

11. U istoj prometnoj nesreći vozač vozila [registarska oznaka] prevezen je u KB Dubrava te je nastala materijalna šteta na oba vozila i to je na vozilu ZG [registarska oznaka] oštećen prednji dio: branik sa snzorima za parkiranje, lijevi i desni blatobran, vezni lim, ukrasna maska motora, poklopac motora, hladnjak, lijevi sklop putnog svjetla, prednja reg. pločica s plastičnim nosačem, aktivirana oba prednja zračna jastuka, dok je kod vozila [registarska oznaka] oštećen prednji dio: branik, hladnjak, lijevi i desni blatobran, lijevo i desno putno svjetlo, lijevo putno svjetlo za maglu, vezni lim, ukrasna maska motora, poklopac motora, aktivirana oba prednja zračna jastuka te prednja registarska pločica s plastičnim nosačem. Protiv oba vozača su poduzete mjere te su izdani Obvezni prekršajni nalozi. Vršena su alkotestiranja vozača te je kod oba vozača utvrđena koncentracija od 0,00 g/kg, a što potvrđuju i zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu. EŽ je upravljao vozilom [registarska oznaka] desnom stranom kolnika Ličke ulice u Soblincu (sporednom cesto) u smjeru istoka, dolaskom do raskrižja sa Soblinečkom ulicom prošao pored prometnog znaka „križanje ceste s prednošću prolaska“ i ušao u navedeno križanje skrećući udesno u smjeru juga, a da pritom iako je bio dužan nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska. Nakon toga je svoje vozilo zaustavio na zapadnoj kolničkoj traci Soblinečke ceste prednjim dijelom u smjeru juga kojom prilikom je na prednji desni dio njegovog automobila [registarska oznaka] prednjim dijelom osobni automobil ZG 5959IM kojim je upravljao DŽ kojom prilikom nije koristio sigurnosni pojas što je utvrđeno prema izjavi istog i blokiranom položaju sigurnosnog pojasa u stanju nekorištenja, a koji se prethodno kretao desnom kolničkom trakom Soblinečke ceste u smjeru sjevera, a neposredno prije prometne nesreće, iako ne smije, obilazi je kolonu od najmanje 4 NN vozila ispred sebe te je neposredno ispred raskrižja s Ličkom ulicom izvršio pretjecanje jednog NN vozila ispred sebe s lijeve strane na mjestu gdje mu je to zabranjenom punom neisprekidanom linijom krećući se pritom dijelom kolnika lijevom kolničkom trakom Soblinečke ceste koji je namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera iako prometna traka kojom pretječe nije slobodna na dovoljnoj udaljenosti, ne vodeći pritom računa o razlici između brzine kretanja njegovog vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava pretječi te je takvim pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnog smjera.

12. Uvidom u izjavu osiguranika o štetnom događaju razvidno je da je DŽ prijavio štetu na svojem vozilu [registarska oznaka], navodeći da je pretjecao kolonu vozila u Soblinečkoj ulici prije raskrižja s Ličkom ulicu, a u koju je imao namjeru skrenuti te da se pred dolazak u Ličku ulicu ispred njega stvorilo vozilo koje je išlo prema njemu bez zaustavljanja iako se radi o sporednoj ulici.

13. U spis je dostavljen račun o kupnji ranije navedenog vozila kao i račun prijevoz vozila na iznos od 49,77 €. Također je u spis dostavljena i suglasnost za isplatu troškova vuče vozila.

14. Uvidom u Izvid štete broj A601427323, oznake štete: 62-AK-1427/2023 razvidno je da se odnosi na vozilo [registarska oznaka] te je u istoj naveden popis od 85 dijelova koji su oštećeni i potrebna je njihova zamjena, 8 dijelova za koje je potreban popravka i 14 dijelova za koje je potrebno lakiranje. Svi dijelovi su jasno popisani te je utvrđen broj radnih sati za popravka i lakiranje kao što je procijenjen i potrošni materijal. U istoj izvidu štete je napomenuti kako se radi o totalnoj šteti. Iz fotografija dostavljenih u spisu razvidna je šteta nastala na vozilu [registarska oznaka].

15. Iz procjene i obračuna totalne štete razvidno je kako je ovdje tužitelj procijenio totalnu štetu na vozilu [registarska oznaka] u iznosu od 12.032,95 €.

16. Iz izvatka po transakcijskom računu (list 48 spisa),razvidno je kako je tužitelj isplatio dana 27.06.2023. vlasniku vozila [registarska oznaka] Porsche leasingu d.o.o. iznos od 10.685,96 €, dok je iz platne transakcijske izvršene (list 65 spisa) razvidno kako je tuženik isplatio tužitelju iznos od 5.347,95 € dana 19.02.2025.

17. Radi utvrđenja sporne činjenice dinamike nastanka štetnog događaja odnosno utvrđenja odgovornosti za štetni događaj sud je saslušao sudionike prometne nesreće DŽ i EŽ.

18. U svojem iskazu DŽ je naveo kako je predmetne zgode vozio po Soblinečkoj ulici u koloni i kad se dolazilo do križanja s Ličkom ulicom on je odlučio po lijevoj traci za suprotni smjer zaobići kolonu i skrenuti u Ličku ulicu. Kad je dolazio do samog križanja tek je tada ugledao vozilo koje je dolazio iz Ličke ulice i htjelo skrenuti u Soblinečku ulicu upravo u traku u kojoj se on vozio i to u smjeru prema njemu. Kada ga je vidio on je zakočio, no međutim auto je proklizao te je udario u to vozilo. Ovo vozilo u koje je on udario nakon sudara nije stajalo na zebri kako je to ucrtano na skici policije već je vozilo stajao na način da je zadnji kraj vozila bilo na zebri, a prednji kraj na kolniku Soblinečke ulice. On je vozio čini mu se oko 60 do 65 km/h. Nakon sudara ni on ni vozač drugog vozila nisu micali svoja vozila sve do dolaska policije. Prije skretanja u Ličku ulicu on je zaobilazio kolonu odnosno izašao je iz kolone i ispred njega su stajala dva, tri vozila do križanja sa Ličkom ulicom i kao što je rekao kolonu je zaobilazio po traci za suprotni smjer. Ne sjeća se je li bila puna ili isprekidana linija na cesti. Kada je on krenuo pretjecati kolonu vidio je da na Ličkoj ulici nema nikoga pa je i iz tog razloga krenuo i u trenutku dok se vozio do raskrižja uočio je da dolazi auto iz Ličke ulice te je shvatio da to vozilo neće stati već da samo usporava pa je on prikočio, no međutim njegovo vozilo je proklizalo. U trenutku kada je lupio to vozilo je već bilo u skretanju prema njemu te ga je lupio u p rednji desni kraj. Vozilo u koje je lupio prilikom dolaska do raskrižja je samo malo usporilo te je gledao da li mu dolazi vozilo sa njegove lijeve strane dok u desno sigurno nije pogledao jer da je pogledao bi vidio da dolazi on s vozilom pa je mogao stati i do sudara ne bi došlo. Za ovu prometnu nesreću on je bio prekršajno kažnjen. Izgubio je vozačku dozvolu na mjesec dana te je morao platiti novčanu kaznu.

19. U svojem iskazu EŽ je naveo kako se on vozio po Ličkoj ulici te se iz Ličke ulice htio priključiti u Soblinečku ulicu. Prije dolaska na križanje on je usporio te je htio na križanju skrenuti desno i voziti se u desnoj traci. Nije brzo vozio i vani je bio mrak te prilikom dolaska na križanje nije vidio da vozilo zaobilazi po desnoj traci kolnu od 20 do 30 vozila obzirom da je bio mrak te je sve bilo puno svjetla vozila koja su bila u koloni. To drugo vozilo je zaobilazilo kolonu i vozilo je jako velikom brzinom. On vozio polako jer je prije križanja i prije zebre stao te potom krenuo kako bi ušao u to križanje i skrenuo desno. Radi se o devedeset stupnjeva pa nije moguće skrenuti niti velikom brzinom. Ovaj drugi automobil je vozio jako velikom brzinom. Prije dolaska na ovo križanje bio je u dvorištu gdje se okretao i u tom trenu je u tom dvorištu zastao i tipkao na mobitel. Nakon toga je tek krenuo i izašao na Ličku ulicu iz dvorišta i išao prema predmetnom križanju. Tijekom te vožnje nije bio na mobitelu i bio je vezan pojasom. U ovoj prometnoj nesreći ozlijedio je leđa. Lička ulica iz koje je izlazio je sporedna ulica dok je Soblinečka ulica glavna. On ima snimke od ove prometne nesreće i prije ulaska u križanje je stao jer je skretanje pod devedeset stupnjeva nemoguće obaviti ukoliko se čovjek vozi. Baš se mora stati i lagano okrenuti u desno. U trenutku kada je stao prije križanja nije vidio ovaj drugi automobil jer kao što je ranije rekao bila su upaljena svjetla svih vozila u koloni, a ovaj auto je dojurio i pretpostavljam da je vozio brzinom cca 100 k/h. On je pribavio snimke od restorana Kašnar i vidio je snimku s benzinske pumpe Galić i u njoj se vidi da je ovo drugo vozilo pretjecalo kolonu barem 70 do 80 metara prije predmetnog križanja na kojem se dogodila prometna nesreća i vidi se da to vozilo juri. Predmetno križanje izgleda u obliku slova T te postoji zebra na Ličkoj ulici. On je iz Ličke ulice ušao skoro u cijelosti u Soblinečku ulicu te je njegovo vozilo udarilo u prednji kraj, ali ne centralno već više u suvozačevu stranu. Od udarca su bila oštećena oba prednja fara. U prometnoj nesreći je ozlijeđen.

20. Sud je također proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zlatku Tothu na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete.

21. U svojem nalazu i mišljenju vještak Zlatko Toth je naveo kako je prije sudara osobno vozilo PASSAT obilazilo kolonu vozila, pretjecalo je jedno NN vozilo i kretalo se svojom lijevom polovicom kolnika – zapadnom trakom u pravcu sjevera brzinom od 70,6 km/h. Vozilo GOLF je iz zaustavljenog položaja ispred pješačkog prolaza u Ličkoj ulici krenulo sa skretanjem u desno na zapadnu traku Soblinečke ulice u pravcu juga, a na njegovo vozilo je naletilo vozilo PASSAT i došlo do frontalnog sudara. Prilikom sudara je došlo do kontakta između prednjih strana oba vozila i to više desne strane vozila GOLF i središnjeg dijela i više lijeve strane vozila PASSAT. Radilo se o frontalnom sudaru, a trenutku sudara uzdužne osi vozila su bile ukošene pod oštrim kutem od oko 15⁰. Do sudara vozila je došlo na udaljenosti od oko 4,8 m južnije od PTM. U odnosu na širinu kolnika do sudara je došlo na zapadnoj traci kolnika. U trenutku sudara vozilo PASSAT se nalazilo na svojoj lijevoj polovici kolnika, a vozilo GOLF na svojoj desnoj polovici kolnika, prednjim desnim uglom udaljeno oko 2,0 m od zapadnog ruba kolnika. U trenutku ulaska vozila GOLF na kolnik bilo je moguće međusobno uočavanje vozila. Nezgoda bi bila izbjegnuta u slučaju da je vozač vozila GOLF umjesto ulaska na kolnik odustao od uključivanja u promet i propustio vozilo PASSAT u preticanju. Prije nezgode vozilo PASSAT je bilo u preticanju po svojoj lijevoj traci kolnika. Nezgoda bi bila izbjegnuta u slučaju da vozač vozila PASSAT nije poduzeo preticanje kolone vozila, odnosno da se nije kretao po svojoj lijevoj traci kolnika. U slučaju da je vozač vozila PASSAT poduzeo intenzivno kočenje u trenutku ulaska vozila GOLF na kolnik, tada bi uspio zaustaviti vozilo do mjesta sudara kod svih brzina manjih od 54 km/h. Međutim zbog nailaska vozila GOLF iz suprotnog pravca nezgoda zaustavljanjem vozila PASSAT ne bi bila izbjegnuta, ali bi oštećenja na vozilima bila manja. S obzirom na opseg nastalih oštećenja i tržišnu vrijednost vozila, nastalu štetu na vozilu treba obračunati kao totalnu štetu. Stvarnu štetu na vozilu procjenjujem s uključenim PDV-om u iznosu od 13.443,39 €, a bez PDV-a 10.754,71 €.

22. Na nalaz i mišljenje vještaka tuženik nije imao prigovora, dok je tužitelj imao te je tražio da vještak pojasni pojedine konkretne okolnosti vezane uz dinamiku prometne nesreće. Na prigovor tužitelja vještak se očitovao navodeći kako je preglednost na mjestu nesreće bila dobra jer da je kolnik Soblinečke u području prije i T raskrižja ravan, bez zavoja i prijevoja i omogućena je dobra preglednost. Vezano za moguću vidljivost pri uključenju vozila GOLF iz Ličke ulice u Soblinečku ulicu, naveo je da kada je vozilo GOLF bilo u položaju stupanja na kolnik Soblinečke ulice, tada je bila osigurana dobra vidljivost u pravcu juga Soblinečke ulice (u pravcu nailaska vozila PASSAT). U položaju kada je vozilo GOLF stupalo na kolnik Soblinečke ulice, tada je vozilo PASSAT bilo udaljeno oko 28,6 + 4,8 = 33,4 m od južnog ruba Ličke ulice. Prije sudara osobno vozilo PASSAT je obilazilo kolonu vozila, pretjecalo je jedno NN vozilo i na udaljenosti od oko 33,4 m od raskrižja bilo je u ravnom kretanju po svojoj lijevoj polovici kolnika. Na kolniku Soblinečke ulice, južno od T raskrižja označena je središnja puna linija, a koja je isprekidana u područja T raskrižja. Je li vozilo PASSAT započeo preticati kolonu vozila na punoj ili isprekidanoj središnjoj liniji iz raspoživih podataka se vještačenjem ne može utvrditi. Zaključio je vezano za mogućnost izbjegavanje nezgode u kako u trenutku ulaska vozila GOLF na kolnik je bilo moguće međusobno uočavanje vozila. Nezgoda bi bila izbjegnuta u slučaju da je vozač vozila GOLF umjesto ulaska na kolnik odustao od uključivanja u promet i propustio vozilo PASSAT u preticanju. Prije nezgode vozilo PASSAT je bilo u preticanju po svojoj lijevoj traci kolnika te bi nezgoda bila izbjegnuta u slučaju da vozač vozila PASSAT nije poduzeo preticanje kolone vozila, odnosno da se nije kretao po svojoj lijevoj traci kolnika.

23. Tužitelj na dodatno očitovanje i dopunu nalaza i mišljenja nije imao prigovora i pitanja kao ni tuženik, stoga je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, obzirom je cijenio da je isti izrađen u skladu s pravilima znanosti i struke te da je vještak svoje mišljenje iznio jasno, obrazloženo, savjesno i argumentirano, a temeljem dostupne dokumentacije.

24. Uvidom u video dostavljen od strane policije razvidno je da vozilo [registarska oznaka] pretiče nekoliko vozila u koloni po lijevom traku Soblinečke ceste i trenutku kada vozilo [registarska oznaka] iz Ličke ulice skreće u Soblinečku ulicu.

25. Slijedom ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio kako se predmetnom zgodom 21.12.2022. u 16,55 osiguranik tužitelja ([registarska oznaka]) vozio Soblinečkoj cesti u koloni te je u jednom trenutku izašao iz kolone te je krenuo preticati po lijevom traku po kojem se kreću vozila u suprotnom smjeru te došavši na kričanje s Ličkom ulicom naišao je na vozilo [registarska oznaka] koje je iz Ličke ulice koja je spo redna ulica skrenuo u Soblinečku cestu u lijevu traku po kojoj je vozilo [registarska oznaka] pretjecalo kolonu, uslijed čega je došlo do sudara ovih vozila. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka DŽ u dijelu gdje navodi da je vozio brzinom oko 60 do 65 km/h, obzirom da je prema nalazu i mišljenju vještaka utvrđeno kako je isti vozio brzinom od 70,6 km/h i to na mjestu gdje je ograničenje 50 km/h. U smjeru kretanja osiguranika tuženika na raskrižju Ličke ulice i Soblinečke ceste postavljen je prometni znak u Ličkoj ulici Raskrižje sa cestom s prednošću prolaska. Nadalje, utvrđeno je da je u trenutku ulaska vozila [registarska oznaka] na kolnik bilo moguće međusobno uočavanje vozila te da bi nezgoda bila izbjegnuta u slučaju da je vozač vozila [registarska oznaka] umjesto ulaska na kolnik (Soblinečke ceste) odustao od uključivanja u promet i propustio vozilo [registarska oznaka] u preticanju, čime je osiguranik tužitelja postupio suprotno čl. 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020; dalje u tekstu: ZSPC) koji propisuje da vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska je dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

26. Međutim također je utvrđeno da je vozilo [registarska oznaka] bilo u preticanju po svojoj lijevoj traci kolnika za kretanje vozila u suprotnom smjeru i to na mjestu gdje je iscrtana puna linija i da bi nezgoda bila izbjegnuta u slučaju da vozač vozila [registarska oznaka] nije poduzeo preticanje kolone vozila, odnosno da se nije kretao po svojoj lijevoj traci kolnika. U ovom slučaju nije bila jasno utvrđeno je li vozač vozila ZG 5959IM započeo pretjecati kolonu na način da je prešao u lijevu traku za vožnju u suprotnom smjeru preko pune linije.

27. Time je osiguranik tužitelja postupio suprotno čl. 70. st.1. toč. 1. ZSPC -a koji propisuje da vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti kolonu vozila, ali i suprotno čl. 73. st. 1. ZSPC-a koji propisuje kako vozač ne smije pretjecati drugo vozilo neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nije s kružnim tokom prometa, ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika i na tom prijelazu.

28. Iako je utvrđeno da je vozač vozila [registarska oznaka] vozio brzinom od 70,6 km/h na mjestu gdje je ograničena brzina kretanja vozila na 50 km/h prema nalazu i mišljenju da je vozač vozila [registarska oznaka] poduzeo intenzivno kočenje u trenutku ulaska vozila [registarska oznaka] na kolnik Soblinečke ceste, tada bi uspio zaustaviti vozilo do mjesta sudara kod svih brzina manjih od 54 km/h. Međutim zbog nailaska vozila GOLF iz suprotnog pravca nezgoda zaustavljanjem vozila PASSAT ne bi bila izbjegnuta, ali bi oštećenja na vozilima bila manja. Dakle, da je vozač vozila [registarska oznaka] vozio po ograničenju do štetnog događaja bi svejedno došlo, no međutim oštećenja bi bila manja.

29. Slijedom navedenog iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je riječ o dva uzroka koji svaki za sebe otklanja mogućnost nastanka štetnog događaja (odnosno svaki za sebe izdvojeno, po redovitom tijeku stvari, ne bi doveo do štetnog događaja), a koja su tek pri istodobnom ostvarenju dovela do štetnog događaja, jer to što je osiguranik tužitelja, vršio radnju pretjecanja kolone prije raskrižja, ne bi, samo za sebe, dovelo do štetnog događaja, da osiguranik tuženik nije ušao na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska bez da je propustio sva vozila koja se kreću tom cestom. Postupajući suprotno pravilima prometa osiguranik tužitelja i osiguranik tuženika su prepriječio put jedan drugom te se osiguranik tužitelja nije uspio zaustaviti pravovremeno, a što je sveukupno imalo za posljedicu sudar. S obzirom na navedeno, oba uzroka ostvarena istodobno u jednakoj su mjeri pravno relevantna za nastanak štetnog događaja pa sukladno čl. 1092. st. 1. ZOO -a je sud utvrdio kako postoji odgovornost oba sudionika štetnog događaja za štetu u omjeru od 50%, odnosno njihov doprinos nastaloj šteti u istom omjeru (tako i u presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-x-827/2014, Rev-257/1999).

30. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva utvrđeno je kako je došlo do totalne štete na vozilu [registarska oznaka] te da ista iznosi 13.443,39 € sa PDV -om, odnosno 10.754,71 € bez PDV-a, što je razvidno iz mišljenja i nalaza vještaka, a također je utvrđeno da je tužitelj isplatio svojem osiguraniku iznos od 10.695,96 € na koji su se nagodili. Također je u postupku utvrđeno kako je tuženik tijekom postupka dana 19.02.2025. isplatio tužitelju iznos od 5.347,98 €, što predstavlja 50% od ukupne naknade štete koju je tužitelj isplatio svojem osiguraniku.

31. Prema odredbi iz članka 1085. stavak 1. ZOO-a, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a prema odredbi iz članka 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

32. Slijedom svega navedenog, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, tuženik je u ovom slučaju dužan naknaditi štetu tužitelju, no kako je utvrđena suodgovornost osiguranika tužitelja i osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja u omjeru od 50% te kako je utvrđeno da je tuženik isplatio tužitelj upravo 50% naknade štete, tako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan u preostalom dijelu obzirom da sud nije utvrdio kako je za štetu odgovoran isključivo tuženik te je odlučio kao pod točkom I/ izreke ove presude.

33. Kako tuženik svoju obvezu od plaćanja 50% naknade štete nije ispunio tužitelju po dospijeću, to je prema čl. 29. st. 1. ZOO osnovan zahtjev tužitelja na isplatu zateznih kamata tekućih na utuženi iznos od zakašnjenja s plaćanjem do isplate. Iz ovog proizlazi da je tuženik bio u zakašnjenju s ispunjenjem obveze budući da se prema čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete pa je sud dosudio zateznu kamatu od dana nakon isplate štete oštećeniku pa do namirenja. Sud je tijekom postupka utvrdio da je tužitelj izvršio plaćanje svojem osiguraniku dana 27.06.2023., a da je tuženik isplatio tužitelju 50% iznosa dana 19.02.2025. Odluka o visini zatezne kamate određena je po čl. 29. st. 2. ZOO -a uz primjenu stope za ostale odnose jer utužena tražbina nije proizašla iz trgovačkog ugovora odnosno ugovora između trgovca i osobe javnog prava već se radi o naknadi štete. Slijedom svega navedenog sud je dosudio zateznu kamatu te je odlučio kao pod točkom III/ izreke ove presude.

34. Odluku o parničnom trošku sud je donio sukladno čl. 154. st. 5., čl. 155. st. 1. i 2. i čl. 164. ZPP-a, prema vrijednost predmeta spora te sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika («Narodne Novine», broj 138/23, 107/25; dalje: Tarifa), a obzirom da po konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tuženik nije uspio samo u razmjeno neznatnom dijelu pa mu je tužitelj dužan nadoknaditi trošak.

35. Tuženiku je priznat trošak sastava podneska od 07.04.2026. u iznosu od 200,00 € (Tbr. 8 i Tbr. 54 Tarife), trošak zastupanja na ročištima dana 12.02.2025., 01.10.2025., 26.11.2025. i 26.05.2026. godine za svaki iznos od 200,00 € (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife) što ukupno iznosi 1.000,00 €, a što uz trošak PDV-a prema Tbr. 46. Tarife iznosi 1.250,00 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a. Odluka o visini zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose obzirom da se radi o troškovima postupka (tako i u odluci VSRH Rev-1114/23 od 04.06.2024.). Slijedom navedenog odlučeno kao pod točkom III/ izreke ove presude.

U Zagrebu 12. lipnja 2026. godine

S u d a c:

mr. sc. Maja Josipović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP -a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. tužitelju uz sudsku pristojbu na presudu

2. tuženiku po punom.