REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj: K-1717/19-87
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dubravki Čošić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mirele Štefanović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv I optuženika JK i II optuženog CK zbog kaznenih djela iz članka 236. stavku 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj K-DO-1855/15 od 08. svibnja 2017. (u daljnjem tekstu: OKDO u Zagrebu), nakon održane javne rasprave dana 8. lipnja 2026. u prisutnosti zamjenice u OKDO u Zagrebu RK, te I okrivljenika osobno uz branitelja Emira Mulalića, odvjetnika, i II okrivljenika osobno uz braniteljicu Mateju Šola, odvjetnicu, donoseći presudu koja je objavljena dana 12. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I optuženi JK - bez nadimka, sin J i C, rođ. **.**.1983. u [adresa], stanuje [adresa], drž . RH, srednja prometna sa 3 razreda, vozač, zaposlen, [obrt] obrt za usluge, plaća prosječno mjesečno zaradi od 800,00 do 1.000,00 eura, OIB: [osobni identifikacijski broj], u izvanbračnoj zajednici, izvanbračna supruga TK, nezaposlena, prima porodiljnu naknadu, otac dvoje maloljetne djece, bez imovine, bez čina, bez odlikovanja, osuđivanog: 2020. po čl. 326 st. 1 KZ/11,
i
II optuženi CK - bez nadimka, sin R i T, sa prebivalištem u [adresa], 7891 P Z, rođ. **.**.1976. u [adresa], državljan [adresa] i [adresa], srednja ekonomska sa 4 razreda, ekonomski tehničar, zaposlen u Nizozemskoj, plaća oko 2.800,00 eura, OIB: [osobni identifikacijski broj], neoženjen, bez djece, vlasnik automobila Renault Scenic iz 2002., bez čina, bez odlikovanja, neosuđivanog,
k r i v i s u
što su:
II. okr. CK - sam
1. u vremenu od 13. prosinca 2014. do 15. prosinca 2014. u [adresa] zajedno i po prethodnom dogovoru sa nepoznatom osobom, u nakani stjecanja znatne nepripadne materijalne koristi, nakon što je nepoznata osoba u više navrata telefonom kontaktirala PK na telefon pozivnog broja [broj telefona] kojim se imenovana koristi, lažno se predstavljajući kao „djelatnik USKOK-a“ imenovanoj neistinito govoreći da joj je netko iz banke uzeo njezine prave novčanice koje je zamijenio lažnim jer ih nije dugo podizala te da bi trebala podići svoj novac iz banke i dati ih njegovom „kolegi“ kako bi ih zamijenio za prave, te da o tome ne smije nikome ništa govoriti jer je to tajna, pa kad je PK, nemajući razloga za sumnju, povjerovala u te neistinite navode 15. prosinca 2014. iz poslovnice Zagrebačke banke d.d. u [adresa]. sa svog računa podigla 46.560,00 eura u gotovini nakon čega je CK došao na adresu stanovanja imenovane lažno se predstavljajući kao „policajac“ govoreći da će za dva do tri dana vratiti navodni lažni novac održavajući time PK u ranije stvorenom neistinitom uvjerenju, nakon čega je od PK neovlašteno preuzeo i u zajedničku korist zadržao 46.560,00 eura,
- d a k l e, s ciljem da sebi i drugome pribavi protupravnu imovinsku korist održavao nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludi i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist,
I. okr. JK - sam
2. - 16. prosinca 2014. oko 15,30 sati, u [adresa], zajedno i po prethodnom dogovoru sa nepoznatom osobom, u nakani da se nepripadno materijalno okoriste, nakon što je nepoznata osoba prethodno u više navrata tijekom prosinca 2014. telefonom kontaktirala PK na njezin telefon pozivnog broja [broj telefona], odražavajući imenovanu u ranije stvorenom neistinitom uvjerenju da je „djelatnik USKOK-a“ kako je opisano u toč. 1. optužnice, te da je u tijeku policijska istraga zbog čega je potrebno da ona preda za potrebe navodne istrage svoju bankovnu karticu zajedno sa PIN brojem i druge novce koje posjeduje, u što je PK i dalje nemajući razloga za sumnju vjerovala, nakon čega se JK, došavši na adresi njezinog stanovanja, PK lažno predstavljao kao „djelatnik USKOK-a“ održavajući imenovanu u ranije stvorenom neistinitom uvjerenju te od imenovane preuzeo kovertu u kojoj se nalazila bankovna kartica Zagrebačke banke d.d. na njezino ime, te 2.100,00 kuna koje je u zajedničku korist nepripadno zadržao, oštetivši time
PK za 2.100,00 kuna,
- d a k l e, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist održavao nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludi i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini,
3. – 22. prosinca 2014. u vremenu od 20,20 do 20,33 sati, u [adresa], zajedno i po prethodnom dogovoru sa nepoznatom osobom, u nakani da se nepripadno materijalno okoriste, nakon što je nepoznata muška osoba prethodno u više navrata telefonom nazivala ZK na njen telefon pozivnog broja [broj telefona] lažno se predstavljajući kao „šef poslovnice Zagrebačke banke d.d., [adresa]“, te imenovanoj neistinito govoreći da je netko s njenog bankovnog računa podigao 5.000,00 kuna jer da joj je bankovna kartica vjerojatno „hakirana“, da će do nje doći kurir kojem imenovana treba dati bankovnu karticu i pripadajući PIN broj kako bi je „odblokirao“ nakon čega će joj vratiti novac, da je sve tajno zbog istrage i da o tome ništa ne govori, pa kad je imenovana, nemajući razloga za sumnju, povjerovala u te neistinite navode, JK je došao na adresu njezinog stanovanja lažno se predstavljajući kao „službenik banke i da ga je poslao šef, te da nije potrebno da ona ide s njim prema banci nego da se vrati u stan kako bi se istraga mogla provesti“ odražavajući time imenovanu u ranije stvorenom neistinitom uvjerenju te od ZK preuzeo bankovnu karticu tekućeg računa broj:676102xxxxxx3015 kod Zagrebačke banke d.d. i pripadajući PIN broj nakon čega je karticu neovlašteno umetnuo u bankomat RBA d.d. u [adresa], ukucao PIN broj, te podigao 5.000,00 kuna koje je u zajedničku korist nepripadno zadržao, oštetivši time
ZK za 5.000,00 kuna,
- d a k l e, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist održavao nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludi i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini, te u nakani da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist unio računalne podatke i na taj način prouzročio štetu drugome,
- čime su počinili: II. okr. CK djelom pod točkom 1. kazneno djelo protiv imovine – prijevarom – opisano po članku 236. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 236. stavku 2. Kaznenog zakona, a I. okr. JK djelom opisanim pod toč. 2. kazneno djelo protiv imovine – prijevarom – opisano i kažnjivo po članku 236. stavku 1. Kaznenog zakona, te I. okr. djelima opisanim pod točkom 3. počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevarom – opisano i kažnjivo po članku 236. stavku 1. Kaznenog zakona, te kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka – računalnom prijevarom – opisano i kažnjivo po članku 271. stavak 1. Kaznenog zakona.
Te se II okrivljeni CK temeljem čl. 236 st. 2 KZ/11 za djelo pod točkom 1.
osuđuje
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD JEDNE (1) GODINE
a
I okrivljenom AK se utvrđuje:
- temeljem čl. 236 st. 1 KZ/11 za djelo pod točkom 2. - kazna zatvora u trajanju od osam (8) mjeseci
- temeljem čl. 236 st. 1 KZ/11 za djelo pod točkom 3. - kazna zatvora u trajanju od osam (8) mjeseci
- temeljem čl.271 st. 1 KZ/11 za djelo pod točkom 3. - kazna zatvora u trajanju od osam (8) mjeseci
a uz primjenu čl. 51 KZ/11 I okrivljeni JK se
osuđuje
NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD JEDNE (1) GODINE I ŠEST (6) MJESECI
Na temelju čl. 158 st. 2 ZKP I okrivljeni JK je dužan s naslova imovinskopravnog zahtjeva isplatiti oštećenoj ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 663,61 eura a što je protuvrijednost iznosa od 5.000,00 kuna.
Na temelju čl. 560 ZKP u svezi s čl. 77 KZ/11 novčani iznos od 278,72 eura (2.100,00 kuna), predstavlja imovinsku korist koju je I okrivljenik JK ostvario kaznenim djelom pod točkom 2., te se utvrđuje da novčani iznos od 278,72 eura postaje vlasništvo Republike Hrvatske, te se nalaže I okrivljeniku AK da Republici Hrvatskoj isplati iznos od 278,72 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
Na temelju čl. 560 ZKP u svezi s čl. 77 KZ/11 novčani iznos od 46.560,00 eura, predstavlja imovinsku korist koju je II okrivljenik CK ostvario kaznenim djelom pod točkom 1., te se utvrđuje da novčani iznos od 46.560,00 eura postaje vlasništvo Republike Hrvatske, te se nalaže II okrivljeniku OK da Republici Hrvatskoj isplati iznos od 46.560,00 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
Temeljem čl. 453 toč. 3 Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 125/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka USRH, 143/12., 56/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje u tekstu ZKP)
I okrivljeni JK – sa osobnim podacima kao u spisu
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
4. - u vremenu od 21. prosinca 2014. do 22. prosinca 2014. u [adresa], zajedno i po prethodnom dogovoru sa nepoznatom osobom, u nakani da se nepripadno materijalno okoriste, nakon što je nepoznata osoba u više navrata nazivala ČK na njezin telefon pozivnog broja [broj telefona], lažno joj govoreći da se u Zagrebačkoj banci događa kriminal i da odmah mora podići sve novce radi provjere, da sve mora ostati u tajnosti, da mora predati bankovnu karticu svog računa i pripadajući PIN broj, pa kad je ČK, nemajući razloga za sumnju povjerovala u te neistinite navode, JK je na adresi njezinog stanovanja od imenovane neovlašteno preuzeo bankovnu karticu tekućeg računa broj:411747xxxxxx1309 otvorenog kod Zagrebačke banke d.d. sa PIN brojem održavajući ČK u ranije stvorenom neistinitom uvjerenju, nakon čega je u 22. prosinca 2014. u 22,19 sati u bankomat HPB d.d. u Zagrebu, Savska ulica 58 umetnuo navedenu karticu na čiju uporabu nema pravo i ukucao PIN broj, te podigao 4.000,00 kuna koje je nepripadno u zajedničku korist zadržao, te je istog dana u dva navrata u 22,19,03 sati i 22,20,04 sata navedenu bankovnu karticu na čiju uporabu nema pravo umetnuo u bankomat HPB d.d. u Zagrebu, Savska ulica 58. i ukucao PIN broj, te kao željeni iznos upisao jednom 5.000,00 kuna, a drugi put 1.000,00 kuna, ali do isplate gotovine nije došlo je su transakcije odbijene obzirom da je prvo bio upisan nedozvoljeni iznos, a drugi put nije bilo dovoljno sredstava, oštetivši ČK za 4.000,00 kuna,
- d a k l e, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist održavao nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini, te u nakani da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist unio računalne podatke i na taj način prouzročio štetu drugome, te s namjerom da počini kazneno djelo računalne prijevare poduzeo radnje koja prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist unio računalne podatke i na taj način prouzroči štetu drugome,
- pa da bi time I okrivljeni pod točkom 4. počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevarom – opisano i kažnjivo po članku 236. stavku 1. Kaznenog zakona, te kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka – računalnom prijevarom – opisano po članku 271. stavak 1. Kaznenog zakona, te opisano po članku 271. stavak 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona sve u vezi članka 52. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 271. stavak 1. Kaznenog zakona, i sve u vezi članka 51. Kaznenog zakona.
Na temelju čl. 149 st. 1 ZKP troškovi kaznenog postupka u odnosu na oslobađajući dio presude i u odnosu na I okrivljenog JK padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu broj K-DO- 1855/2015 od 8. svibnja 2017. protiv I okrivljenog JK i II okrivljenog CK, a kojom optužnicom stavlja na teret pod toč. 1. II okrivljenom OK kazneno djelo iz čl. 236. st. 1. i 2. KZ/11, a I okrivljenom AK se stavlja na teret pod toč. 2. kazneno djelo iz čl. 236. st. 1. KZ/11, pod toč. 3. kaznena djela iz čl. 236. st. 1. KZ/11 i čl. 271. st. 1. KZ/11, dok mu se pod toč. 4. na teret stavljaju kaznena djela iz čl. 236. st. 1. KZ/11 i čl. 271. st. 1. u svezi s čl. 34. i čl. 52 KZ/11.
2. Rasprava je u ovom postupku provedena u smislu čl. 19b stavka 4. ZKP s obzirom su stranke prije početka rasprave dale suglasnost da raspravu provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac.
3. I okrivljeni JK pozvan na raspravi da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi, svakoj točci optužbe koja mu se stavlja na teret, očitovao se na način da se ne smatra krivim niti za jednu točku optužbe koja mu je stavljena na teret. II okrivljeni CK se je očitovao da se ne smatra krivim za djelo koje mu je stavljeno na teret.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je uz suglasne prijedloge stranaka pročitao iskaze svjedoka koji su ranije ispitani pred sudom tj. svjedoka ZK, EK, ĆK i ŽK. Nadalje je sud temeljem ovlaštenja iz čl. 431. st. 1. toč. 1. ZKP/08 pročitao iskaze svjedoka koji su umrli u tijeku postupka i to LK, NK, PK, GK i BK. Osim toga sud je uz suglasnost stranaka pročitao materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to izvješće o uhićenju i dovođenju I okr. od 30.03.2015. (list 7 spisa), zapisnik o prepoznavanju po ZK od 31.3.2015. (listovi 11-12 spisa), te je razgledana fotodokumentacija prepoznavanja (l. 14 i 15) pročitano je izvješće o krim.tehničkoj pretrazi - fotografiranju, pročitan je zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od I okr. sa l. 17 sa potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta sa l. 18, oduzeti papirić sa l. 19 a razgledana je i fotodokumentacija oduzetog papirića sa l. 20-21 kao i izvješće o krim.tehničkoj pretrazi - fotografiranju te podatak o sačinjavanju fotografije sa l. 22, pročitan je "pregled transakcije" po kartici na ime ZK sa l. 27, ispis sa l. 29, zapisnik o prepoznavanju po PK (l. 31-32) i razgledana je fotodokumentacija tog prepoznavanja sa l. 34-35 te podaci o fotografiranju sa l. 36, pročitane su potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od II okr. sa l. 38-52 te potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od II okr. sa l. 53, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa l. 54, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od SK sa l. 55, dopis Zagrebačke banke sa l. 56 o podizanju novca sa računa PK, izvješće policije o prelasku granice II okr. sa l. 57, izvješće granične policije o prelasku granice JK, zapisnik o prepoznavanju po PK sa l. 58-59, imov.pravni zahtjev GK sa l. 69, imov.pravni zahtjev ZK sa l. 73, podatak o dojavi sa l. 76, potvrda HPB-a o računu ČK sa l. 81 te dokumentacija Zagrebačke banke za istog korisnika sa l. 82, preslike dokumenata HPB-a o isplati sa l. 84, potvrda Zagrebačke banke sa l. 85, potvrda Zagrebačke banke sa l. 86, podatak HPB-a i Zagrebačke banke sa l. 87, dokumentacija HPB-a sa l. 88-89, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od FK sa l. 91 sa snimkom video nadzora i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta sa l. 92, zahtjev za izradom fotografija uz priložene preslike sa l. 93-97, dopis o dostavi novčanica preciziranih serijskim brojem sa l. 102- 103, zapisnik o predaji novca sa l. 104-107, razgledana je fotodokumentacija oduzetih novčanica koje su oduzete od II okr. (l. 110-115), sa podatkom da su iste fotografirane (l. 116), dopis ODO Zagreb o dostavi novčanica sa l. 133 spisa, pregled transakcija po kartici za BK sa l. 149, nalog klijenta UK, dokumentacija Zagrebačke banke za klijenta LK, dopis Državnog odvjetništva PBZ-u sa l. 184, podaci o pologu deviza oduzetih od II okrivljenika, izvješće o uhićenju i dovođenju CK sa l. 345, odobrenje za provjeru sa l. 368, dopis sa l. 337, dokumentacija predana od II okr. o zaposlenju najprije u Njemačkoj a potom u Nizozemskoj, pročitani su smrtni listovi za BK sa l. 460 i LK sa l. 461, za NK sa l. 464, za PK sa l. 465, GK sa l. 466, dopis Zagrebačke banke sa l. 504 i 507. Još je pročitana dokumentacija predana po obrani II okrivljenika na raspravi 8.6.2026. i to preslika putovnice, pismo namjere, izlist banke, ugovor o kratkoročnom zajmu, preslik posjedovnog lista, izvod iz katastarskog plana, potvrda o zaposlenju za II okr. Na kraju, pročitan je izvod iz kaznene evidencije za I okrivljenika sa lista 498, te izvod iz kaznene evidencije za II okrivljenika od 8.6.2026. i po obrani predana dokumentacija o neosuđivanosti iz druge države za II okrivljenika, a prije dovršetka dokaznog postupka prešlo se je na ispitivanje I i II okrivljenika.
4.1. Odbijen je, na ranijoj raspravi kao nevažan prijedlog obrane I okrivljenika da se u svojstvu svjedoka ispita IK na okolnosti zbivanja u drugim sličnim predmetima jer je isto nevažno za ovaj predmet.
5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka tj. analizirajući i ocjenjujući kako obrane I i II optuženika tako i iskaze svjedoka te rezultate drugih provedenih dokaza, svakog zasebno i u međusobnoj vezi, ovaj sud je sa sigurnošću utvrdio da je II optuženi CK počinio inkriminirano mu kazneno djelo na način opisan u izreci ove presude pod točkom 1., te je također sa sigurnošću utvrdio da je I okrivljeni JK počinio inkriminirana mu kaznena djela pod točkama 2. i 3. izreke ove presude dok nije našao dokazanim da bi I okrivljenik počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret pod točkom 4. presude.
Djelo pod točkom 1. – u odnosu na II okrivljenika
6. II okrivljeni CK koji se je u istrazi prilikom zamolbenog ispitivanja u drugoj državi koristio svojim zakonskim pravom da ne iskazuje te se je branio šutnjom, je na raspravi kada je pozvan na iskazivanje istaknuo da želi iskazivati i odgovarati na pitanja svih sudionika. Potom ponavlja kako on poriče da bi počinio što mu se optužnicom stavlja na teret dodajući da ne poznaje tu osobu niti je s njom bio u kontaktu ili ju nazivao. Što se tiče njegovog dolaska u RH u kritično vrijeme razlog je bila kupnja nekretnine. Naime, što se tiče izvješća granične službe Gradiška vidljivi su njegovi ulasci i izlasci iz RH koje on ne poriče jer je ulazio i izlazio dolazeći u RH radi kupnje nekretnine od sada pokojnog DK na Žitnjaku budući je imao plan da iako je rođen i odrastao u [adresa], doći ovdje u Zagreb no završio je u Nizozemskoj. Pojašnjava da je prvi put došao na razgovor, drugi put su pogledali nekretninu a treći put, i to je taj sporni datum, trebao je zaključiti ugovor o kupnji i predati novce koje je skupio i donio u Zagreb ali DK nije bio pribavio kompletnu dokumentaciju pa mu je to bilo sumnjivo i ugovor nije zaključio nego se istog dana kada je došao i vraćao u [adresa] a na graničnom prijelazu nije bio prijavio taj novac koji je posudio za kupnju nekretnine tako da mu ga je policija oduzela. Međutim, on ima dokumentaciju o porijeklu novca.
6.1. Odgovarajući na posebna pitanja svojeg branitelja još je pojasnio da je sa ŠK zaključio pismo namjere u 11. mjesecu 2014. a bio je radi planirane kupnje posudio 50 tisuća eura od prijatelja iz [adresa] s kojim je zaključio pisani ugovor o zajmu te mu vraća posuđene novce jer ih u cijelosti još nije vratio. Međutim do zaključenja ugovora sa ŠK nije došlo jer isti nije imao građevinsku dozvolu odnosno dozvolu za gradnju pa mu je rekao da će nastaviti kada to pribavi.
6.2. Odgovarajući na posebna pitanja ovlaštenog tužitelja okrivljenik je naveo da PK ne poznaje a točno je da je išao na prepoznavanje. Nadalje okrivljenik ističe kako je točno da je ugovor o zajmu što ga je predao sudu zaključen 1.12.2014.,a ovjeren je kod javnog bilježnika kasnije, ne može točno reći kada, negdje 2015. ili 2016., a toliko je dugo čekao jer se nadao da će moći novac što mu ga je oduzela policija povratiti. Na kraju još pojašnjava da je naknadno ovjeravao potpise na ugovoru o zajmu na zahtjev zajmodavca jer je on htio da mu vrati novce. Naime zajmodavac nije poduzimao pravne radnje radi vraćanja zajma, a do sada mu je vratio oko 20 tisuća eura.
7. Kada se analizira izložena obrana II okrivljenika jasno je vidljivo da isti u cijelosti poriče učin djela koje mu se stavlja na teret obrazlažući da je on novce koji su od njega oduzeti na graničnom prijelazu Slavonski Brod donio u RH u namjeri kupnje nekretnine od koje kupnje je potom odustao radi mane prodavatelja odnosno nekretnine, pa on očito time osporava da je predmetni novac uzeo od oštećene PK.
8. Iskaz svjedokinje PK sud je na raspravi pročitao u smislu članka 431 stavak 1 točka 2 ZKP-a budući je ista umrla a kako to proizlazi iz u spis dostavljenog smrtnog lista (list 465). Naime, oštećena PK saslušana je u svojstvu svjedoka u prethodnom postupku kojom prilikom pozvana da iskaže o spornim događanjima i da li ju je netko kontaktirao putem telefona i što bi joj pozivatelj rekao, iskazuje da su razgovori trajali tjedan dana jer se čekalo da se javi policija jer da su u banci krivotvoreni novci, pa su joj oni predočili da to moraju podignuti, a to je bilo u osmom mjesecu, pa je ona rekla da je njezin novac u banci i pitala zašto su novce uzeli tj. „otpeljali“. Pojašnjava da su se razgovori odvijali svaki dan i čovjek koji ju je zvao joj je rekao da su novci krivotvoreni i da ih donese pa ih je pitala kako će im dati toliki novac, a čovjek koji ju je nazvao je rekao da treba podići novce iz banke pa je išla u banku podići te novce s njime, a ona ima popisane novce koje joj je čovjek uzeo, a dala mu je ušteđevinu u eurima koji su bili prethodno oročeni i taj čovjek joj je rekao da će doći da se nikom ne javlja, pa je bila u strahu. Sama je išla u banku, a taj čovjek je došao nakon par minuta k njoj doma i rekao da će provjeriti novce jer da nisu pravi nego da su krivi na što je pitala kako mogu biti krivi novci u banci i još joj je taj čovjek rekao da dade još 20 jer su to krivotvorine na što se požalila da je kraj godine i da neće imati niti za kruh. Opisuje kako su došla dva dečka, a jedan je bio na haustoru tj. na vratima i bio je nervozan, pa im je rekla da sjednu, da to ne može brzo i oni su brzo gledali, a od te dvojice jedan je bio mladi visoki i malo ugodniji, a bio je i drugi sa „facom kriminal“ te su joj rekli da su iz policije, iz USKOK-a, da će to dobiti odmah nakon kratkog vremena i da je to tajna koju ne smije nikome reći. Čovjek koji je s njom četiri dana razgovarao joj je rekao da mora sve dignuti, a bankarska službenica je rekla da je to velik novac i da ne podiže sve pa je išla pitati šeficu da li se može dignuti sve odjednom i šefica je rekla da može sve novce podignuti, a onda joj je taj čovjek rekao da mora sve to isti dan predati i da će joj javiti jer zna da su novci krivotvoreni na što se je čudila kako u banci mogu biti krivotvoreni novci.
8.1. Pozvana iskazivati o svojoj bankarskoj kartici i da li ju je nekom predala svjedokinja iskazuje da je 2014. godine, pred kraj godine, dala karticu čovjeku koji joj je rekao kako joj netko podiže novac i nakon toga par dana ili tjedan dana podigli su joj sav novac koji zadnjih četiri do pet godina nije podizala i rekla je tom čovjeku da je godinama šparala, a taj čovjek joj je rekao da stari ljudi ne dižu novce.
8.2. Potom je svjedokinja pozvana iskazivati da li je osim telefonskih kontakata bilo kakvih posjeta na njenoj adresi stanovanja od nekih osoba i što bi one tražile, pa je svjedokinja ponovila da ju je jedan gospodin telefonski zvao stalno, a u kuću joj je došao taj mladi samo na vrata, taj policajac tj. „takva nekakva faca“, a kad je taj jedan stajao na vratima drugi je sjedio, ali je žurio i brzo se „pobral“, a i taj je bio nervozan i razgovarao je na mobitel i rekao da ga šef zove. Navodi da je ta osoba koja je ušla u njenu kuću od nje tražila novce koje je ona podigla u banci te ih je uzeo i rekao da će za dva do tri dana donijeti sve. Svjedokinja još jednom ponavlja i pojašnjava da je istog dana podigla novac nakon čega ga je nakon kratkog vremena dala čovjeku koji je ušao u kuću. Još dodaje da je bila na prepoznavanju gdje je prepoznala onog mladog koji baš nije bio ugodan.
8.3. Odgovarajući na posebna pitanja svjedokinja odgovara da joj nije poznato ime CK. Posebno upitana koliko je novaca dala čovjeku koji joj je ušao u kuću svjedokinja odgovara da to postoji sve napisano i to je sav novac koji je podigla u banci, a dobila ga je zajedno s papirom i sve je to predala tom čovjeku. Posebno upitana odgovorila je da je novac podigla s računa koji glasi na nju i njezinu kćer jer je i kćer mogla podizat novce. Opisala je čovjeka koji je ostao stajati u haustoru na vratima stana kao visokog, „šlang“, bez kose i jako ugodnog od možda 45 ili malo više godina i taj ju je tražio još novaca, ali joj je sve više izlegao kao kriminalac kad joj je novac odnio, a onaj koji je ušao u stan taj je pravi kriminalac. Nadalje svjedokinja odgovara da joj nije poznato ime i prezime JK.
9. Kada se razmotri iskazivanje ove svjedokinje vidljivo je da je isto donekle nepovezano odnosno nije tečno ni posve koncentrirano, a očito svjedokinja govori o dva događaja u kratkom vremenskom razmaku i to kako ona kaže dva dana do tjedan dana, ipak je po ocjeni ovog suda njezin iskaz zapravo konzistentan i dosljedan jer ona ustraje u svojim navodima kada odgovarajući na posebna pitanja zapravo ponavlja i pojašnjava svoje ranije navode. Stoga u ocjeni njezinog iskaza valja imati u vidu njezinu životnu dob od 89 godina prilikom iskazivanja te njezin iskaz razmotriti i u svezi sa drugim dokazima.
10. Naime, iz potvrde Zagrebačke banke (list 56) proizlazi da je PK iz [adresa], dana 15.12.2014. u Zagrebačkoj banci d.d. podigla gotovinu s deviznog računa u iznosu od 46.560,00 eura, a apoenska struktura je specificirana kroz aplikaciju „gotovina“ djelatnici na blagajnu kako slijedi: 92 komada novčanica u apoenima od 500 eura, dva komada novčanica u apoenima od po 200 eura, četiri komada novčanica u apoenima od po 20 eura, dok je ostatak od 80 eura djelatnica imala u svojoj blagajni pa se ne zna točna apoenska struktura. Ista potvrda je uz zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 54) oduzeta po policiji iz poslovnice Zagrebačke banke 16307, u [adresa], od djelatnice te banke, a uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj 0957655.
10.1. Iz obavijesti Zagrebačke banke (list 507) proizlazi da je po računu pokojne PK opunomoćena osoba bila njezina kćer ĐK. HK koja živi u [adresa] u Njemačkoj.
11. Iz navedenog je vidljivo da je iskaz oštećene svjedokinje PK kako je s banke podignula sav novac kojeg je godinama štedjela i da je po njenom računu novce mogla podizati i njezina kćer doista i potvrđen dokumentacijom banke. Osim što je iskaz ove svjedokinje i potkrijepljen materijalnom dokumentacijom, njezin je iskaz po ocjeni ovog suda i životno uvjerljiv kao primjerice kada ona ispitana tek nakon četiri godine od kritičnih zbivanja očito više ne može detaljno opisati osobe koje su s njom kontaktirale vezano uz njezin novac već ona prilikom iskazivanja u dobi od 89 godina života iznosi i svoje dojmove kako je jedna osoba bila ugodnija a druga manje ugodna te lica opisuje govoreći da „izgleda kao kriminalac“ i slično. Iz zapisnika o prepoznavanju (list 58) proizlazi da oštećena PK nije prepoznala CK kao osobu kojoj bi predala novac, a što je i poprilično logično s obzirom na njezinu životnu dob jer se u tako dubokoj starosti ne može očekivati pamćenje i koncentracija koja je u uobičajena kod mlađih osoba. Međutim, njezin je iskaz životno uvjerljiv, materijalnom dokumentacijom potvrđen, a u svojim elementima konzistentan i dosljedan pa ga je ovaj sud ocijenio istinitim i prihvatio vjerodostojnim.
12. Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta koje priležu spisu (listovi 38-52 spisa) proizlazi da su djelatnici Policijske uprave Brodsko-Posavske, PGP Slavonski Brod, dana 15.12.2014. u od CK oduzeli novac odnosno novčanice precizirane po serijskim brojevima uz navođenje apoena svake novčanice, pa je potom oduzeti novac fotografiran u službenim prostorijama IV. PP PUZ-a (list 110 spisa), a potom uz zapisnik o primopredaji (listovi 102-104 spisa) predan nadležnom tijelu, a u kojem zapisniku su novčanice precizirane serijskim brojem kao i apoenima. Tako je iz navedenih potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od CK i zapisnika o primopredaji razvidno da su djelatnici policije na državnoj granici 15.12.2014. od CK oduzeli 92 komada novčanica u apoenima od po 500 eura, dva komada novčanica od 200 eura, dva komada novčanica od 50 eura, tri komada novčanica od 20 eura, a što ukupno iznosi 46.560,00 eura.
13. Međutim, II okrivljenik u odnosu na taj od njega oduzet novac tvrdi da ga je prethodno donio u RH htijući kupiti nekretninu od koje kupnje je potom odustao jer prodavatelj nije imao građevinsku dozvolu, pa mu je na povratku u BIH, hrvatska policija oduzela taj prethodno doneseni novac koji je on pozajmio.
13.1. U prilog takvoj svojoj obrani II okrivljenik je u spis dostavio ugovor o kratkoročnom zajmu od 1.12.2014. godine (list 555) iz kojeg proizlazi da je CK pozajmio 1.12.2014. iznos od 50.000,00 eura, a isti ugovor ovjerio gotovo tri godine kasnije u jesen 2017.
14. U odnosu na prethodno izložene tvrdnje II okrivljenika koje potkrjepljuje naprijed navedenom dokumentacijom, najprije valja jasno reći da je prema stajalištu ovog suda posve irelevantno da li je II okrivljenik petnaest dana prije kritične zgode u BIH pozajmljivao novac (temeljem ugovora kojeg je ovjeravao gotovo tri godine kasnije koliko god to neuobičajeno bilo) jer svaki čovjek u tijeku života može pozajmljivat novac što je i prilično raširena pa i posve uobičajena pojava, već je relevantno za ovaj sud pitanje da li su II okrivljeniku kritičnog dana oduzeti novci koje je on uzeo od PK, pa je sud u odnosu na to relevantno i ključno sporno pitanje usporedio popise novčanica koji su sačinjeni istog dana 15.12.2014. kada je PK podigla u banci iznos od 46.560,00 eura sa popisom što ga je tog dana 15.12.2014. sačinila policija na graničnom prijelazu prilikom oduzimanja 46.560,00 eura od CK, pa je vidljivo da se u konkretnom slučaju podudaraju novčanice na način da se radi od 92 komada novčanica u apoenima od 500 eura, dva komada novčanica od 200 eura, dok se radi o različitoj količini novčanica od 20 eura, ali se isto tako u dopisu banke ističe da je bankarska službenica imala 80 eura na šalteru, pa njihovi apoeni nisu zabilježeni, a osim toga vidljivo je da je CK na državnoj granici imao dvije novčanice od 50 eura, tako da ova razlika je očito rezultat upravo onih nezabilježenih apoena za 80 eura, a i sama oštećena tvrdi da ju je tražio još 20 eura. Dakle, kada oštećena PK iza 15 sati podiže novac u banci a istog dana u 21,30 Postaja granične policije Slavonski Brod kod okrivljenika pronalazi istu količinu novca u ukupnom iznosu od 46.560,00 eura (a ne iznos od 50.000,00 eura koliko II okrivljeni tvrdi da je pozajmio za kupnju nekretnine 15 dana ranije) te isti raspored novčanica po apoenima tada ovaj sud smatra da se radi upravo o novcu koji je PK podigla u banci 15.12.2014. i predala ga OK koji je tog istog dana par sati kasnije s tim istim novcem zaustavljen na graničnom prijelazu pri odlasku u BIH.
14.1. Stoga ovaj sud nije prihvatio obranu II okrivljenika već ju smatra iskonstruiranom isključio u cilju izbjegavanja kaznene odgovornosti.
15. Kada je ovaj sud dakle utvrdio da je II okrivljenik CK **.**.2014. zatečen na granici RH i BiH sa novcem oštećene PK kojeg je ona tog istog dana, par sati ranije, podigla iz banke, tada je ovaj sud još doveo u međusobnu vezu sve prethodno izložene i analizirane dokaze te je pouzdano utvrdio da je upravo II okrivljeni CK osoba koja je djelovala zajedno sa ovom sudu nepoznatom osobom koja je prethodno u više navrata telefonom kontaktirala PK na njen telefon broja [broj telefona] te joj se predstavljao kao policajac i djelatnik USKOK-a pri čemu joj je govorio da je netko iz banke uzeo njene prave novčanice i da su sada novčanice krive, da ih nije dugo podizala i da treba podići sav svoj novac iz banke te ga dati njegovom kolegi, da je to tajna pa o tome ne smije nikome ništa govoriti, pa kad je PK nešto iza 15,00 sati 15. prosinca 2014. podigla sa svojeg računa svoju ušteđevinu u iznosu od 45.560,00 eura iz poslovnice Zagrebačke banke d.d. koja se nalazi u [adresa], CK je došao na njenu adresu stanovanja govoreći da je policajac i da će za par dana vratiti novac te je sa naprijed navedenim iznosom novca otišao te je tako zatečen na graničnom prijelazu Slavonski Brod sa novcem ove oštećenice.
16. Slijedom ovakvog utvrđenja ovog suda da jedna osoba, ovom sudu nepoznata, najprije uvjerava oštećenicu da je njen novac u banci lažan, da je on policajac i djelatnik USKOK-a, i da se o tome provodi istraga i da treba podići svoje novce iz banke i predati ih njegovom kolegi, a druga osoba i to konkretno CK dolazi po taj novac i preuzima ga od oštećene, proizlazi zaključak da ove dvije osobe tj. II okrivljeni CK i sudu nepoznata osoba djeluju zajednički i očito dogovorno jer su njihove aktivnosti međusobno usklađene u kronologiji zbivanja i upravo obojica bitno doprinose ostvarenju zajedničkog cilja jer bez aktivnosti svakoga od njih nema niti ostvarenja zajedničkog cilja odnosno preuzimanja novaca od oštećene. U tom zajedništvu počinitelji djeluju na način da najprije jedan, sudu nepoznat, oštećenoj lažno predočava činjenice da je policajac, djelatnik USKOK-a, da su njene novčanice "krive" pa ih zato treba predati njegovom kolegi, dakle policajcu, i takvim predočavanjem lažnih činjenica oštećenicu dovodi u zabludu uslijed koje je ona doista i otišla u banku i podigla svu svoju ušteđevinu te ju predala II okrivljenom CK kao da je policajac koji joj je došao na adresu stana i rekao kako će joj novce vratiti za par dana pa ju je takvim neistinitim uvjeravanjima održavao u ranije stvorenoj zabludi da novce predaje policiji jer da su "krivi" i to u sklopu nekakve istrage o kojoj ne smije nikome ništa govoriti. Nadalje, iz prethodnog utvrđenja jasno slijedi da II okrivljenik i ta nepoznata osoba djeluju zajedno i dogovorno upravo u nakani stjecanja novca oštećene a kako se radi o iznosu od 46.560,00 eura očito su oni u ostvarenju svojeg cilja zadržavši taj novac pribavili znatnu imovinsku korist, a kada oštećenu uvjeravaju da podigne svu svoju ušteđevinu tada očito i postupaju u cilju pribavljanja takve koristi i postupaju sa prijevarnom namjerom.
17. Na naprijed izloženi način ovaj sud je utvrdio da su se u postupanju II okrivljenika koji djeluje zajednički s nepoznatom osobom stekla sva zakonom propisana, kako objektivna tako i subjektivna, obilježja utuženog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 1. i 2. KZ/11, pa je stoga sud II okrivljenika i oglasio krivim za to kazneno djelo.
U odnosu na I okrivljenika JK
18. I okrivljeni JK koji se je u istrazi koristio svojim zakonskim pravom da ne iskazuje te se je branio šutnjom, pozvan na iskazivanje na raspravi je istaknuo da neće odgovarati na pitanja, a upitan da li želi iskazivati naveo je da će on pojasniti prirodu odnosa. Potom navodi, da se je radilo o tome da je on sredinom 10. mjeseca 2014. zaprimio telefonski poziv putem govornice na taxi stajalištu gdje je nepoznata osoba tražila usluge taxi prijevoza, a on je tada bio zaposlen u firmi EKO TAXI te je tom pozivatelju iznio stav da postoji više taxi službi koje posluju s različitim cijenama dok on ne može pregovarati o visini cijene pa je taj čovjek rekao da njemu ne treba taxi usluga nego usluga dostave na što mu je ostavio svoj broj mobitela na koji ga je taj čovjek više puta kontaktirao. Navodi da on nije imao osobni automobil u svom vlasništvu pa nije mogao sklapati suradnju u tom smislu no čovjek je bio uporan da preuzme paket i preda ga njegovom dostavljaču. Potom navodi vezano za slučaj ZK da je doista bio na toj adresi a gospođa je držala bijelu kuvertu s manjim predmetom pa ju je on u cilju da utvrdi njenu svijest pitao da li je to bankovna kartica a ona je odgovorila da je, a kako on nije ovlašten ispitivati o kakvom se odnosu radi to se je zahvalio i otišao, a nije se predstavljao, pa smatra da se tu radi o nedokazanim stajalištima optužbe. Ističe da je on dakle napustio zgradu a kod semafora, nekih 20 metara dalje, čekao je muškarac kojem je predao karticu, a taj muškarac je bio otprilike njegove visine i malo stariji. Nadalje I okrivljenik ističe da on u cijelosti poriče počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret dodajući da je od predmetnih događaja prošlo više od 11 godina za koje vrijeme je dokazni postupak dokazao da nema materijalnih ili personalnih dokaza koji bi ga povezali sa počinjenim djelima. Potom ističe da u iskazu PK u cijelosti izostaje identifikacija jer je ona opisivala dva događaja pa je onda u prvoj identifikaciji opisala čovjeka starosti 45 godina a u drugoj lijepog mladog dečka, pa je tako po njegovoj ocijeni njezino prepoznavanje iz ranije faze postupka bespredmetno. Nadalje I okrivljenik ističe da što se tiče ZK tu svjedokinju ocjenjuje nevjerodostojnom jer je njezin iskaz kontradiktoran, nelogičan i nedosljedan pa ne može biti vjerodostojan dokaz. Potom ističe da u slučaju ČK valja reći da postoji fotografija s bankomata na kojoj nije on pa kada nema originalne fotografije koja se može vještačiti onda je taj dokaz neupotrebljiv. Dodaje da je on u spis priložio i ispis radne knjižice iz kojeg je vidljivo da je bio zaposlen kao taxi vozač i kurir tako da je njegova uloga u ovim događajima bila isključivo profesionalna pa je i on žrtva treće osobe kao i drugi vozači. Još se je I okrivljenik osvrnuo i na ceduljicu koja je od njega oduzeta navodeći da je on po nalogu policije pisao adrese i brojeve telefona s kojih ga je pozivao IK. Na kraju I okrivljenik zaključuje da njega žrtve ne poznaju a materijalna dokumentacija iz spisa je neupotrebljiva radi čega predlaže da sud primijeni načelo in dubio pro reo i oslobodi ga, ističući da je to sve što ima za iskazati.
19. Iz izložene obrane I okrivljenika slijedi da isti osporava učin svih djela koja mu se stavljaju na teret, te svoje postupanje opisuje kao dostavu jer je bio taxi vozač i kurir, a također iznosi svoje stajalište da je on zapravo žrtva treće osobe jer je postupao kao i drugi vozači.
20. Naime, kao svjedoci su u postupku ispitani i neki drugi vozači taxija pa tako svjedok ĆK ispitan u prethodnom postupku iskazuje da je zaposlen kao taksist pa ga je jedne zgode u petom mjesecu 2014. oko 18,00 sati nazvala njemu nepoznata osoba, koja se nije predstavila, a tražila je taxi uslugu na način da mu se iz Zagreba u Banja Luku donese paket i to koverta sa adrese u Zagrebu u Gajevom naselju pa se on u večernjim satima uputio na tu adresu i od jedne starije gospođe kojoj se predstavio kao taksist koji je došao po paket za Banja Luku, preuzeo kovertu na kojoj je pisalo Banja Luka, bez adrese, a kako kovertu nije otvarao nije mu poznat sadržaj iste pa je odmah tu kuvertu odvezao u Banja Luku gdje se je na benzinskoj pumpi našao sa nepoznatom osobom koja ga je pitala da li je donio kovertu na što mu je odgovorio potvrdno i taj čovjek mu je dao 400,00 konvertibilnih maraka koje je on potom zamijenio za 200,00 eura. Tom nepoznatom čovjeku je na njegovo traženje ostavio svoj broj telefona i taj ga je čovjek još jedanput zvao ali mu se više nije htio javiti jer je već završio na policiji. Ne sjeća se tko bi mu od kolega pričao da bi imali takve iskustva. Svjedok na raspravi ističe da mu nisu poznata imena JK i CK kao niti imena PK, ZK ili ČK, jer ženi od koje je preuzeo kovertu u Gajevom naselju ne zna ime. Još je kada mu je predočeni raniji iskaz, naveo da je isti točan.
20.1. Iskaz ovog svjedoka sud ocjenjuje nevjerodostojnim jer je isti po ocjeni ovog suda posve neuvjerljiv, neživotan i nelogičan do granica nesuvislosti kada svjedok tvrdi da je na telefonski zahtjev nepoznate osobe za dostavom iz Zagreba do Banja Luke išao na adresu u [adresa] od osobe čije ime ne zna preuzeti paket te ga dostaviti osobi čije ime ne zna i to u drugu državu, pa je još unatoč izvršenom poslu taj naručitelj za njega ostao nepoznat, ali mu ostavlja svoj broj telefona.
21. Svjedok ŽK ispitan u prethodnom postupku iskazuje da radi kao taxi vozač s prijavljenim obrtom a u svibnju 2014. zaprimio je poziv na taxi telefon kojom prilikom mu se javio muškarac i pitao ga bi li obavio dostavu u Banja Luku na što je pristao te je pozivatelju dao svoj broj mobitela jer su se dogovorili da će se naknadno čuti a tom je čovjeku ujedno rekao da je cijena dostave oko 220,00 eura, a nekoliko dana nakon toga, u večernjim satima, nazvao ga je isti muškarac na mobitel i pitao može li u Banja Luku obaviti dostavu te je tom čovjeku rekao da može i taj čovjek mu je rekao da ide u Zagrebu na adresu [adresa] gdje će ga čekati gospođa i predati mu kovertu koju će on prenijeti u Banja Luku, pa je tako i učinio ali na adresi nikog nije zatekao i dok je o tom razgovarao telefonom s naručiteljem pojavila se starija gospođa kojoj se predstavio kao taxi vozač rekavši da je došao po kovertu, a taj naručitelj posla s kojim je pričao na telefon je tražio da telefon da toj gospođi pa su onda oni razgovarali nakon čega mu je gospođa predala zatvorenu kovertu koju nije otvarao i s kojom je krenuo u Banja Luku a naručitelj ga je tijekom puta zvao i davao upute za daljnji put pa su dogovorili susret na benzinskoj postaji gdje je došao poslije ponoći i čovjek ga je čekao pa mu je dao kovertu a čovjek njemu 250,00 eura, i potom se je vratio u Zagreb a onda ga je nekoliko dana kasnije ponovno zvao isti muškarac i tražio ga da ide u Gajnice gdje će ga čekati ženska osoba i predati mu kovertu pa se ponovno uputio na adresu koju mu je taj muškarac dao a tamo ga je dočekala starija ženska osoba s kojom je naručitelj ponovno razgovarao na mobitel prije nego je ona predala kovertu s kojom se on uputio u Banja Luku i ponovno ju predao istom muškarcu koji mu je ponovno platio 250,00 eura nakon čega se je vratio u Zagreb. Na raspravi ovaj svjedok ističe kako ne poznaje nikoga od osoba za koje je upitan, tj. JK, CK, PK, ZK ili ČK, pojašnjavajući da mu se nije predstavio nijedan sudionik događaja koje je opisao u svojem ranijem iskazu koji mu je predočen.
21.1. Ni ovom svjedoku ovaj sud ne može povjerovati da je kao taxi vozač s obrtom u RH tj. u Zagrebu obavljao poslove dostave u Banja Luci za osobu koja mu se nije predstavila i krajnje nelogičnom i neuvjerljivom smatra tvrdnje svjedoka da je išao u Gajnice (naselje sa više desetaka tisuća stanovnika) ili Lojenov prilaz ne znajući ime osobe koju traži.
22. Podjednako je, kao i iskazi ovih svjedoka ĆK i ŽK, neuvjerljiva ovome sudu i obrana I okrivljenika kako je nepoznata osoba od njega telefonom tražila taxi uslugu rekavši da mu ne treba taxi usluga nego usluga dostave nakon čega bi I okrivljenik obavljao dostave primjerice punih dvadeset metara kako to opisuje u slučaju ZK.
23. U odnosu na kazneno djela prijevare iz čl. 236. st. 1. KZ/11 koje je činjenično i pravno opisano pod toč. 2. tj. djelo na štetu PK valja reći da je iskaz svjedokinje PK u cijelosti izložen, analiziran i ocijenjen u prethodnom dijelu obrazloženja odnosno u odjeljku 8. obrazloženja ove presude te je ista, kako je prethodno izloženo, opisala da ju je neki čovjek zvao telefonom na njen kućni broj govoreći joj da je policajac, da će doći, da se nikom ne javlja, te su joj dolazila dva dečka od kojih je jedan ostao u haustoru tj. na vratima dok joj je drugi ulazio u stan, te su joj govorili da su iz policije, iz USKOK-a, te da je to tajna koju ne smije nikom reći pa je jednom od te dvojice dala novce koje je podigla u banci, dok je svoju bankarsku karticu dala tom drugom čovjeku koji joj je rekao kako joj netko podiže novac i to mu je dala par dana nakon što su joj uzeli sve novce koje je podigla iz banke. Također je navela da je bila na prepoznavanju i prepoznala je tog mladog koji nije baš bio ugodan.
24. Iz zapisnika o prepoznavanju (list 31 spisa) proizlazi da je oštećena PK doista bila na prepoznavanju u policiji 31. ožujka 2015. kada je najprije opisala mušku osobu starosti oko 30 godina, visine oko 185 do 190 centimetara, srednje tjelesne građe, bez kose tj. obrijanog, a nakon čega su joj pokazane četiri muške osobe od kojih je među pokazanima prepoznala osobu pod rednim brojem 2. na kojem mjestu je stajao JK, te je istog prepoznala s potpunom sigurnošću po općem izgledu i crtama lica kao čovjeka kojem je 16. prosinca 2014. na adresi stanovanja u [adresa], predala svoju bankovnu karticu zajedno s 2.100,00 kuna. Spisu prileži i fotodokumentacija ovog prepoznavanja tako da se dobro vidi osoba koja stoji pod rednim brojem 2. te je vidljivo da ima skroz kratku kosu (i to više od tri mjeseca nakon kritičnog događaja).
24.1. Iz izvješća policije (list 57 spisa) proizlazi da je JK s osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] na PGP Slavonski Brod prešao državnu granicu u smjeru BiH 16. prosinca 2014. u 19,14 sati, dok se je u RH vratio idućeg dana.
25. Iz zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta (list 17 spisa) je utvrđeno da su djelatnici policije 31. ožujka 2015. od I okrivljenog VK oduzeli jedan bijeli papir dimenzija 10x14 cm, sa ispisanim telefonskim brojevima i adresama odnosno ispisanim tekstom „9.12. [adresa]., -zaba, 23.12. [adresa]-zaba, 23.12. [adresa], prizemlje desno“, a također se navodi da je isti papir oduzet uz potvrdu broj 795893 a koja potvrda i prileži na listu 18 sudskog spisa dok na listu 19 prileži fotografija oduzetog papirića.
26. Kada se dovedu u međusobnu vezu prihvaćeni iskaz svjedokinje PK, zapisnik o prepoznavanju po istoj oštećenici koja je prepoznala I okrivljenika kao osobu koja joj je 16.12.2014. dala svoju bankarsku karticu Zagrebačke banke i 2.100,00 kuna, te podatak da je I okrivljeni upravo tog dana 16.12.2014. u večernjim satima napustio teritorij RH, te da je policija od njega kasnije 31.3.2015. oduzela papirić sa podacima žrtava odnosno adresom osobe označene s „P“ uz naznaku „ZABA“ a upravo je PK korisnica kartice Zagrebačke banke, pa tada ovaj sud smatra pouzdano utvrđenim da je upravo I okrivljeni JK osoba koja je došla na adresu stanovanja oštećene PK, predstavio joj se kao policajac, tj. djelatnik USKOK- a i od PK preuzeo kovertu u kojoj se nalazila bankovna kartica Zagrebačke banke d.d. na njeno ime, te iznos od 2.100,00 kuna i to nakon što ju je nepoznata osoba s kojom je bio u dogovoru više puta zvala na njen telefon govoreći da je djelatnik USKOK-a, da se provodi policijska istraga i neka preda svoju bankarsku karticu pa je oštećena u to povjerovala kad je JK došao na njezinu adresu i rekao da je djelatnik USKOK-a te mu je isto i predala.
27. Iz prethodno izloženog utvrđenja već jasnim proizlazi da sud nije prihvatio obranu I okrivljenika već ju smatra usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti.
28. Iz navedenog je jasno vidljivo da I okrivljeni JK postupa zajednički i dogovorno s tom nepoznatom osobom koja uvjerava oštećenu u neistinite podatke i tako ju dovodi u zabludu te ona I okrivljeniku predaje bankarsku karticu i novac uslijed takve zablude u kojoj ju održava I okrivljenik kada dolazi na njezinu adresu i predstavlja se kao djelatnik USKOK-a. Dakle, utvrđeno zajedništvo I okrivljenika i nepoznate osobe jasno slijedi iz međusobnog koordiniranog postupanja i podjele poslova koji služe i jednako doprinose ostvarenju zajedničkog cilja pa je tako JK u zajedničku korist sa tom nepoznatom osobom od oštećene PK pribavio 2.100,00 kuna i bankarsku karticu a postupajući u cilju pribavljanja protupravne imovinske koristi, odnosno sa prijevarnom namjerom.
29. Kada su se na naprijed opisani način u postupanju I okrivljenika stekla sva zakonom propisana, i objektivna i subjektivna, obilježja kaznenog djela iz članka 236. stavaj 1. KZ/11 tada ga je sud za isto i oglasio krivim.
30. U odnosu na kaznena djela prijevare iz čl. 236. st. 1. KZ/11 i računalne prijevare iz čl. 271. st. 1. KZ/11 na štetu ZK koja su činjenično i pravno opisana pod toč. 3, u ovom postupku je oštećena ZK ispitana u dva navrata. Tako ispitana u prethodnom postupku 4. svibnja 2016. ova svjedokinja iskazuje da se dobro sjeća dana 22.12.2014. kada ju je oko 20,30 sati na telefon pozivnog broja [broj telefona] nazvala muška osoba koja joj je rekla da je on šef poslovnice Zagrebačke banke u [adresa] te joj je rekao da je netko podigao novac s njezinog računa i da je pozvana policija koja će uskoro doći u banku radi zapisnika i da o svemu ništa nikome ne govori, da bude diskretna jer su možda njeni unuci ili čak netko iz banke podigli njen novac pa da sve bude tajno radi policijske istrage. Šef poslovnice joj je još rekao, s obzirom da stanuje u [adresa], da pripremi svoju karticu Zagrebačke banke i PIN broj kako bi joj mogli vratiti novac na njezin račun. Navodi da je istom rekla da njezini unuci sigurno nisu uzeli njezin novac, ali je svejedno vjerujući da joj je netko podigao novac odlučila predati karticu i PIN broj, a taj muškarac joj je preko telefona rekao da siđe ispred zgrade gdje će ju čekati njegov čovjek s mobitelom kojeg će joj pokazati kako bi se uvjerila da je uistinu on poslan, pa je zbog toga sišla na ulicu ispred zgrade gdje joj je prišao jedan muškarac i rekao da je on službenik banke, da ga je poslao šef te joj je odmah dao telefon da se šef javi, a na telefonu je bio isti čovjek koji ju je zvao i na kućni telefon i onda joj je rekao da je to njegov kurir i da mu slobodno preda karticu i PIN broj, pa je tada s tim kurirom krenula prema banci na što joj je isti rekao da nije potrebno da ide s njim nego da se vrati kući i tri dana nikome ništa ne govori kako bi se mogla provesti istraga. Čim je krenula prema svojem stanu, dodaje svjedokinja, odmah joj je sve to postalo sumnjivo, pa je po dolasku u svoj stan odmah nazvala policiju i pitala da li imaju prijavu od banke na što su joj rekli da je vjerojatno prevarena i da će doći kod nje, nakon čega je zvala centralu banke kako bi stornirala karticu, ali su joj službenici rekli da je već netko, prije par minuta, s njenog računa podigao iznos od 5.000 kuna te je tada uistinu shvatila da je prevarena. Posebno upitana navela je da joj se muška osoba kojoj je predala karticu i PIN predstavila kao službenik banke, a kasnije je bila na prepoznavanju u policiji te je odmah istog i prepoznala. Postavila je imovinskopravni zahtjev u iznosu 5.000 kuna.
30.1. Ispitana pred sudom 17. rujna 2021. ova svjedokinja iskazuje kako se sjeća događaja o kojem je pozvana iskazivati kada ju je kritične zgode oko pol osam uvečer kad je već bila u pidžami nazvala muška osoba i rekla da su joj unuci u problemu tj. da je njezin unuk u teškoj situaciji jer je nešto pronevjerio pa traže njezinu karticu i PIN na što je rekla da će sići dolje jer je dolje u zgradi banka, pa se je tako samo zagrnula kućnom haljinom i sišla dolje, a tamo je bio muškarac koji joj je rekao da ne treba dolaziti u banku nego će doći čovjek po njenu karticu i PIN, a to joj je ponovio jer je to rekao i na telefon, te joj je uzeo karticu i PIN, a što joj je bilo čudno da ne može ići u banku ako se radi o njenom unuku i njenoj kartici, pa je tada otišla u stan i nazvala banku, a onda je zvala centralu gdje joj se javio jedan gospodin kojem je to ispričala, na što joj je rekao da će to provjeriti i onda joj je rekao da joj je prije par minuta s računa podignut iznos od 5.000 kuna i tada je preko tog čovjeka blokirala karticu da se ne može dalje podizati novac, a kasnije istog dana je sa zetom išla u policiju, a par dana nakon toga su je zvali iz policije da dođe na prepoznavanje čovjeka kojem je dala karticu i PIN broj i tamo je između 4 ili 5 muškaraca pokazala onog kojeg je prepoznala. Odgovarajući na posebna pitanja svjedokinja je navela da se ta osoba koja ju je tražila karticu i PIN predstavila kao službenik banke, a više se ne sjeća kako se predstavio čovjek koji ju je čekao dolje kad je sišla na ulicu i htjela ići u banku, dodajući da ima 91 godinu života i zbog svega se jako uzrujala i nije joj jasno kako njoj nepoznate osobe znaju da ona ima unuke. Kada je svjedokinji predočen njen raniji iskaz istaknula je da je točno to što je ranije iskazivala i još je pojasnila da je na prepoznavanju pokazala čovjeka kojem je predala PIN i karticu. Ponavlja kako se ne sjeća da li je iste večeri išla na policiju. Upitana od I. okrivljenika da li je kritične zgode bila svjesna činjenice da osoba kojoj preda karticu i PIN može koristit njenu karticu svjedokinja je odgovorila kako je besramno od I. okrivljenika da ju najprije opljačka, a onda joj tako postavlja pitanja no ne zna odgovoriti na pitanje.
30.2. Na takvo iskazivanje svjedokinje I. okrivljenik je stavio primjedbu da taj iskaz nije istinit jer nije istina da je ZK osobno pristupio i rekao da ne može ići u banku te nije istina da bi se istom imao komunikaciju osim što mu je pitao da li je to bankarska kartica te je gospođa rekla da je. Na takvu primjedbu svjedokinja je reagirala vičući te ponavljajući da je govorila istinu.
31. Analizirajući iskaz svjedokinje ZK ovaj sud nalazi da je isti dosljedan tijekom postupka u svim bitnim okolnostima, jasan i određen, ali i logičan i životno uvjerljiv te potvrđen i drugim provedenim dokazima.
32. Naime, iz zapisnika o prepoznavanju (list 11 spisa) proizlazi da je oštećena ZK bila na prepoznavanju u policiji 31. ožujka 2015. kada je najprije opisala mušku osobu starosti oko 25 do 30 godina, visine oko 185 centimetara, srednje tjelesne građe, kraće, tamnije kose, lica bez brade i brkova, a nakon čega su joj pokazane četiri muške osobe od kojih je među pokazanima prepoznala osobu pod rednim brojem 2. na kojem mjestu je stajao JK, te je istog prepoznala s potpunom sigurnošću po općem izgledu i crtama lica kao osobu kojoj je 23. prosinca 2014. na adresi stanovanja u [adresa] predala svoju bankovnu karticu. Spisu prileži i fotodokumentacija ovog prepoznavanja tako da se dobro vidi osoba koja stoji pod rednim brojem 2. te je vidljivo da ima skroz kratku kosu, ali i malo brade, no to je u vrijeme kada je prošlo više od tri mjeseca nakon kritične zgode.
32.1. Ovakvo prepoznavanje može se po stajalištu ovog suda logično dovesti u vezu sa papirićem koji je oduzet od I okrivljenika a na kojem je ime i adresa oštećene ZK tj. tekst „23.12. [adresa], Azaba“
33. Nadalje, iz pregleda transakcije po kartici (list 27 spisa) proizlazi da je 22. prosinca 2014. u 20,33 sata po računu korisnice ZK putem kartice 676102xxxxxx3015 na prihvatnom mjestu RBA [adresa] izvršena isplata iznosa od 5.000,00 kuna.
34. Kada je iskaz oštećene svjedokinje ZK sa prethodno navedenim kvalitetama potvrđen i drugim provedenim dokazima tada ga ovaj sud ocjenjuje i istinitim i prihvaća vjerodostojnim.
35. Kada se svi ovi izloženi dokazi dovedu u međusobnu vezu tada je vidljivo da predstavljaju jednu logičnu i suglasnu dokaznu cjelinu iz koje je ovaj sud pouzdano utvrdio da je upravo I okrivljeni JK osoba koja je djelovala zajedno sa drugom, ovom sudu nepoznatom, osobom koja je prethodno telefonom zvala ZK na njen telefon u stanu u [adresa] broja 2323-293 te joj se predstavljao kao šef poslovnice Zagrebačke banke u [adresa], govoreći joj da je netko, možda njeni unuci a možda djelatnici banke, s njenog računa podigao 5.000,00 kuna i da će zbog toga do nje doći službenik banke kojem ona treba predati svoju bankovnu karticu Zagrebačke banke sa PIN brojem tako da se može provesti istraga i njoj vratiti novci ali da o tome ništa ne govori jer je sve tajno i da siđe ispred zgrade pa je nakon tih poziva ZK sišla iz stana ispred zgrade a tu je došao I okrivljeni JK rekavši da je on službenik banke i da ga je poslao šef ali da ona ne treba ići s njim u banku nego da se vrati u stan, a njemu preda svoju bankovnu karticu od tekućeg računa od Zagrebačke banke sa PIN brojem pa mu je ZK isto i predala.
36. Iz ovakvog prethodno izloženog utvrđenja ovog suda proizlazi da je jedna osoba koja je sudu ostala nepoznata najprije uvjeravala oštećenicu da je šef poslovnice Zagrebačke banke u [adresa] i da joj je netko podigao novce s računa pa će do nje doći službenik banke kojem treba predati bankovnu karticu sa PIN brojem, a druga osoba i to konkretno I okrivljeni JK dolazi do iste ispred zgrade pa joj uzima bankovnu karticu sa PIN brojem, tako da jasno slijedi zaključak da te dvije osobe tj. I okrivljeni JK i druga sudu nepoznata osoba djeluju zajednički i očito dogovorno jer su njihove aktivnosti koordinirane odnosno usklađene tako da obojica u bitnom doprinose ostvarenju zajedničkog cilja da od ZK pribave njenu bankovnu karticu sa PIN brojem i to očito u cilju pribavljanja protupravne imovinske koristi jer onaj nepoznati neistinitim činjenicama najprije oštećenicu dovodi u zabludu kako bi ju nagovorio da njegovom tzv. kolegi preda karticu sa PIN brojem onda I okrivljeni JK kada se predstavlja kao službenik banke koji navodno dolazi radi istrage po njenu karticu sa PIN brojem održava u takvoj zabludi sve dok zajednički cilj nije ostvaren tj. dok oštećena nije predala bankovnu karticu sa PIN brojem. Iz navedenog je također vidljivo da I okr. JK zajedno sa tom drugom nepoznatom osobom prema oštećenoj postupa sa prijevarnom namjerom pa su se tako u njegovom postupanju stekla sva zakonska obilježja iz čl. 236 st. 1 KZ/11.
37. Da je upravo I okrivljenik osoba koja je pomoću bankovne kartice i PIN broja ZK s njenog računa podigla pet tisuća kuna ovaj sud zaključuje temeljem onog dijela iskaza oštećenice u kojem opisuje kako je odmah po predaji bankovne kartice s PIN brojem tzv. službeniku banke se vratila u stan a bilo joj je čudno da ne može ići u banku jer se radi o njenom računu i njenoj kartici pa je nazvala centralu banke i doznala da joj je doslovno par minuta prije toga netko skinuo novce sa računa i upravo ta kratkoća vremena u kojem se je oštećenica popela od ispred zgrade do svog stana i nazvala centralu ukazuje da je njenom karticom raspolagao upravo onaj kojem ju je ona netom prije predala u ruke a očito je I okrivljeniku bilo potrebno kratko vrijeme da se udalji sa kućnog broja 88 do kućnog broja 62 gdje je kartica korištena kao i PIN broj za podizanje novaca s računa oštećene ZK. Tako je I okrivljenik u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi unio računalne podatke koje sadrži bankovna kartica uz pomoć PIN broja i podigao tuđe novce tj. novce oštećene kojoj je time prouzročio štetu u iznosu od 5.000,00 kuna. Kada I okrivljenik postupa u cilju pribavljanja protupravne imovinske koristi i umeće tuđu karticu u bankomat koristeći pri tome tuđi PIN broj tada je on sasvim sigurno po ocjeni ovog suda svjestan svih bitnih obilježja svojeg postupanja ali ga očito hoće kao takvo i kao svoje pa postupa sa oblikom krivnje koji se naziva izravna namjera.
37.1. Dakle, ovaj sud je iz prethodno analizirane dokazne cjeline utvrdio da je I okrivljeni JK nakon što mu je ZK dala svoju bankovnu karticu tekućeg računa kod Zagrebačke banke sa PIN brojem istu uporabio na način da ju je umetnuo u bankomat RBA banke na mjestu [adresa] umetanjem kartice očitava se zapis sa iste kojim se odobrava isplata pa je tako sa njenog računa podigao iznos od pet tisuća kuna u kojem iznosu je pribavio protupravnu imovinsku korist postupajući sa izravnom namjerom zadržavši ga u zajedničku korist sa nepoznatom osobom.
Stoga je sud I okrivljenika oglasio krivim i za ovo kazneno djelo na štetu ZK našavši da su se u njegovom postupanju kritične zgode stekla sva zakonska obilježja, kako objektivna tako i subjektivna, kaznenog djela računalne prijevare iz čl. 271 st. 1 KZ/11.
O kaznenopravnim sankcijama
38. Odlučujući o kaznenopravnim sankcijama koje će u konkretnom slučaju primijeniti na svakog od optuženika sud je imao u vidu sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža. Tako je sud u odnosu na I optuženika olakotnim cijenio da je otac dvoje malodobne djece, dok mu je otegotnim cijenio raniju osuđivanost za raznovrsno kazneno djelo kao i činjenicu da kaznena djela čini odnosno svoje kriminalne napore usmjerava na osobe stare životne dobi kao što primjerice PK ima u kritično vrijeme 89 godina života a Marija Gajski 91 godinu života, budući su ljudi u takvoj životnoj dobi krhki i u tjelesnom i u socijalnom smislu i postaju „lak plijen“ odnosno žrtve osobama sa lošim namjerama. II okrivljeniku je sud olakotnim cijenio njegovu kaznenu neosuđivanost dok mu je otegotnim cijenio također okolnost da kazneno djelo čini prema osobi u dubokoj starosti i to upravo iz istih netom izloženih razloga što su osobe u takvoj dubokoj starosti lak plijen za počinitelje kaznenih djela .
38.1. Osim što je sud imao u vidu prethodno izložene okolnosti koje se tiču ličnosti svakog od počinitelja tj. I i II okrivljenika, imao je u vidu i okolnosti koje se tiču težine počinjenih djela, stupnja krivnje s kojim su počinjena, kao i težinu povrjeđivanja zaštićenih dobara, ali i činjenicu da je policija pronašla i od II okrivljenika privremeno oduzela iznos od 46.560,00 eura koje je preuzeo od PK.
38.2. Imajući u vidu sve prethodno izložene okolnosti koje se tiču ličnosti svakog od okrivljenika i koje se tiču svakog od počinjenih djela, sud je temeljem u izreci citirane zakonske odredbe pod točkom 1. osudio II optuženog CK na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Naime, ovaj sud smatra da je kazna zatvora u trajanju od jedne godine na koju je osuđen II optuženik primjerena svim prethodno izloženim okolnostima. Potom je I optuženiku za svako od djela za koje je oglašen krivim utvrdio pojedinačne kazne zatvora i to temeljem čl. 236 st. 1 KZ/11 za djelo pod točkom 2. - kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, temeljem čl. 236 st. 1 KZ/11 za djelo pod točkom 3. - kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, te temeljem čl.271 st. 1 KZ/11 za djelo pod točkom 3. - kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, a potom ga je uz primjenu odredbi o stjecaju osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci cijeneći takvu jedinstvenu kaznu zatvora kao i prethodno pojedinačno utvrđene kazne primjerenim svim prethodno utvrđenim i izloženim okolnostima. Također se može reći u odnosu na svakog od optuženika da ovaj sud smatra izrečene kazne zatvora potrebnim kako bi se na I i II okrivljenike u dovoljnoj mjeri utjecalo da se ubuduće klone vršenja kaznenih djela te shvate pogibeljnost postupanja za kakvo su sada osuđeni i također smatra da su i same duljine zatvorskih kazni primjerene kako bi se I i II okrivljenici ponovno uključili u društvo i njegove općeprihvaćene norme. Drugim riječima, ovaj sud smatra da će se ovakvim sankcijama koje su izrečene I i II okrivljenicima ostvariti sve zakonom propisane svrhe kažnjavanja te izraziti potrebna društvena osuda prema istima kao počiniteljima kaznenih djela, te da će se izrečenim sankcijama utjecati, osim na počinitelje i na sve druge građane da ne vrše kaznena djela, te da su ovakve sankcije primjerene i za jačanje povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, kao i razvijanje svijesti kod građana o neprihvatljivosti vršenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
39. Odlučujući o imovinskopravnom zahtjevu oštećene ZK sud je isti našao u cijelosti osnovanim pa je temeljem u izreci citirane zakonske odrebe obvezao I okr. JK da s naslova imovinskopravnog zahtjeva isplati ovoj oštećenici iznos od 663,61 eura a što je protuvrijednost iznosa od 5.000,00 kuna.
40. Kako oštećena iz toč. 1 i toč. 2 izreke ove presude nije postavila imovinskopravne zahtjeve, a sud polazi od načela da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom to je ovaj sud oduzeo imovinsku korist od I i II okrivljenika na način da je temeljem u izreci citiranih zakonskih odredbi utvrdio da novčani iznos od 278,72 eura (2.100,00 kuna), predstavlja imovinsku korist koju je I okrivljenik JK ostvario kaznenim djelom pod točkom 2., te je utvrđeno da taj novčani iznos postaje vlasništvo Republike Hrvatske, pa je i naloženo I okrivljeniku AK da Republici Hrvatskoj isplati iznos od 278,72 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude. Nadalje, je sud utvrdio da novčani iznos od 46.560,00 eura, predstavlja imovinsku korist koju je II okrivljenik CK ostvario kaznenim djelom pod točkom 1., te je utvrdio da novčani iznos postaje vlasništvo Republike Hrvatske, je naložio II okrivljeniku OK da Republici Hrvatskoj isplati iznos od 46.560,00 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
U odnosu na oslobađajući dio presude – u odnosu na I okrivljenika JK
42. U odnosu na kaznena djela prijevare i računalne prijevare na štetu ČK koja mu se stavljaju na teret, I okrivljenik osporava da bi ih počinio i u odnosu na ova djela tvrdi da u slučaju ČK ne postoji originalna fotografija koja se može vještačiti tako da je taj dokaz neupotrebljiv.
43. Oštećena ČK nije ispitana pred sudom s obzirom je umrla, prema u spis dostavljenom smrtnom listu (list 464) pa je njezin iskaz pročitan u smislu čl. 431 st. 1 toč. 2 ZKP.
43.1. Ispitana u prethodnom postupku 9. svibnja 2016. ova svjedokinja iskazuje da je osoba starije životne dobi i narušenog zdravlja te je ponešto već i zaboravila no sjeća se kritičnog događaja prije Božića 2014. kada ju je na njen broj telefona 4822-733 nazvala osoba koja joj je rekla da se u Zagrebačkoj banci događa kriminal i da odmah mora podignuti sve novce radi provjere te da sve morao stati u strogoj tajnosti i ne smije nikome ništa govoriti, pa kako je u dobi od gotovo sto godina nazvala je svoju prijateljicu EK i to joj ispričala na što joj je EK rekla da ju netko želi prevariti, ali je unatoč tome otišla u banku i dignula novce, ali ih nikome nije htjela dati nego ih je stavila u drugu banku nakon čega ju je opet zvao jedan muškarac i rekao da je upropastila akciju te su joj došli na adresu stanovanja u [adresa] gdje im je predala karticu i PIN broj nakon čega joj je s računa podignuto 4.000 kuna. Dodala je da se drugih detalja više na može sjetiti, ali sve zna njena prijateljica EK.
44. Svjedokinja EK u svojem iskazu pred sudom navodi da je bila dobra prijateljica sada pokojne NK tako da je imala punomoć na njene račune. O kritičnom događaju zna ono što joj je ispričala NK tj. da su je zvali navodno iz Zagrebačke banke, iz centrale na Trgu Bana Jelačića, da podigne novac kako bi se isti provjerio jer se navodno pojavio lažni novac. Kada joj je NK to ispričala pokušala je razuvjeriti istu da to ne radi jer joj je to bilo sumnjivo, ali ju nije uspjela razuvjeriti pa je zato s NK išla isto popodne u Zagrebačku banku da podigne novac tj. njenu ušteđevinu i tad joj je NK pričala kako joj čovjek koji ju je nazvao rekao da će je u holu banke dočekati direktor te banke da mu ona preda svoje novce. Navodi da je NK tako podigla ušteđevinu i čekale su u holu banke 15-tak minuta tog direktora da dođe, a on nije došao, pa su neku službenicu banke u prolazu pitali za direktora, a ona im je rekla da tamo nema nikakvog direktora, pa su krenule iz banke radi čega je tražila od prijateljice da taj podignuti novac stavi u HPB banku koja im je bila na putu kući i oštećena je položila novac na račun koji je tad otvorila u toj banci te su otišle kući i rekla je NK da nikom ne otvara vrata. Međutim, ističe svjedokinja, idućeg jutra već oko sedam sati NK ju je zvala na telefon i rekla joj da su je opet zvali ti ljudi i nagovorili ju da podigne novce iz banke radi čega je otišla k ČK doma i dok je bila tamo čula je da su je tri puta zvali na telefon te je čula da je taj na telefonu tj. muška osoba za koju nije čula kako se predstavio, šaptao i tražio da opet ide u banku i digne novce te da će je u banci čekati, pa je tada sve shvatila, pa je zato nazvala policiju. Još je svjedokinja pojasnila da NK tim ljudima nije predala novce nego je dala svoju karticu tekućeg računa s PIN brojem mlađem čovjeku koji je došao na motoru pod njen prozor i rekao da je došao po novce kao dostavljač od banke te je tražio eure koje je podigla, a NK mu je rekla da nema novaca jer ih je stavila na banku, pa mu je onda dala karticu i PIN, a to joj je sve NK ispričala te zna da joj nakon toga otuđena cijela mirovina.
45. Izložene iskaze svjedokinja NK i EK ovaj sud nalazi životno uvjerljivim i međusobno suglasnim u svim bitnim okolnostima te suglasnim i sa materijalnom dokumentacijom u spisu.
45.1. Naime, iz pregleda transakcija Hrvatske Poštanske Banke d.d. (list 29) proizlazi da je 22. prosinca 2014. putem kartice 411747xxxxxx1309 isplaćeno 4.000,00 kuna dok su odbijene dvije isplate, jedna u iznosu od 5.000,00 kuna i jedna u iznosu od 1.000,00 kuna.
46. Iz potvrde HPB-a (list 81) proizlazi da je po tekućem računu ČK iz [adresa]., dana 22. prosinca 2014. knjižena isplata u iznosu od 4.000,00 kuna sa HPB bankomata u Savskoj ulici. Ista isplata sadržana je i u izvatku o promjenama i stanju na računu (list 89).
47. S obzirom su prihvaćeni iskazi svjedoka ČK i EK suglasni i potvrđeni materijalnim dokazima tako da svi provedeni dokazi predstavljaju suglasnu dokaznu cjelinu, to je ovaj sud utvrdio da se je doista dogodilo ono što oštećenica opisuje a materijalna dokumentacija potvrđuje odnosno da su počinjena kaznena djela prijevare i računalne prijevare na štetu oštećene NK onako kako je ona to i opisala.
48. Stoga sudu preostaje za utvrditi da li je upravo I okrivljenik osoba koja je zajedno i po prethodnom dogovoru sa još jednom nepoznatom osobom počinitelj prijevare na štetu ove oštećenice kao i počinitelj računalne prijevare na štetu iste.
49. Iz zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta (list 91), sa pripadajućom potvrdom (list 92) proizlazi da su djelatnici policije izuzeli jedan DVD medij sa snimkom video nadzora od 22. prosinca 2014. s bankomata HPB-a u Savskoj 58., ali je policija svojim dopisom (list 517) obavijestila sud da istom nema pristupa tj. istom ne raspolaže nakon potresa u Zagrebu.
50. Kako dakle doista nema snimki video nadzora koje bi sud mogao pregledati i po potrebi vještačiti radi utvrđivanja počinitelja a I okrivljenik osporava da se nalazi na preslici fotografije koja prileži spisu (list 93) a niti u spisu ima drugih podataka koji bi upućivali na osobu počinitelja tada ovaj sud smatra da u postupku nije dokazano da je upravo I okrivljenik počinitelj kaznenih djela koja su mu stavljena na teret pod točkom 4. optužnice. Kada sud smatra da nije dokazano da bi I okrivljenik počinio predmetna kaznena djela koja mu se stavljaju na teret (pod točkom 4.) tada je okrivljenika oslobodio od optužbe za ista djela.
51. Troškovi kaznenog postupka u odnosu na oslobađajući dio presude padaju na teret proračunskih sredstava na temelju čl. 149 st. 1 ZKP.
U Zagrebu, dana 12. lipnja 2026.
Sudac:
Dubravka Čošić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest /15/ dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud II stupnja.
Dostaviti:
▪ OKDO Zagreb na broj K-DO-1855/15
▪ optuženi JK
▪ branitelj Emir Mulalić odvj.
▪ optuženi CK
▪ braniteljica Mateja Šola odvj.
▪ u spis
