REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Av. Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-10933/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Ivi Šiprak, uz sudjelovanje Mirele Miloloža kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. pravne osobe TGT- ADRIATIK d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz odredbe članka 167. stavka 5. podstavka 9. Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019., 145/2024.) u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Građevinske inspekcije, klasa: UP/I-540-02/21-02/2423, ur.br.: 443-02-05-12- 25-3 od 22. kolovoza 2025., nakon provedene glavne rasprave u prisustvu predstavnika okrivljene pravne osobe, a u odsustvu predstavnika tužitelja, dana 12 lipnja 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182 stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.), okrivljena pravna osoba TGT-ADRIATIK d.o.o., sa poslovnim sjedištem u [adresa], MBS [matični broj subjekta], OIB 16687620362, s pozitivnom poslovanjem, prekršajno nekažnjavana,

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi u svojstvu izvođača, počevši od 9. kolovoza 2025. pa do trenutka inspekcijskog pregleda dana 21. kolovoza 2025. izvodili radove uklanjanja potresom uništenih triju zgrada na gradilištu na adresi u [adresa], na zemljištu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za naručitelja Državni inspektorat Republike Hrvatske, a da su neki od tih radova izvođeni protivno pravilima struke, pa je tako dana 19. kolovoza 2025. oko 15.00 sati prilikom uklanjanja armirano-betonskih greda na uličnom (fasadnom) zidu 1. kata došlo do nekontroliranog urušavanja materijala na pločnik između zgrade i tramvajske pruge, te se i dio materijala, cigle prilikom pada na tlo rasprsnuo i razletio po pločniku i dijelu [adresa],

dakle, da kao pravna osoba u svojstvu izvođača nisu predvidjeli niti provodili potrebne mjere na gradilištu,

čime bi počinili djelo prekršaja iz članka 167. stavka 5. podstavka 9. Zakona o gradnji.

II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138 stavka 2 točke 2 do 4 Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Građevinska inspekcija, podnijela je optužni prijedlog, protiv okrivljene pravne osobe, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. Sud je suzio činjenični opis djela prekršaja koje je okrivljenoj stavljeno na teret u dijelu koji se odnosi na uklanjanje stupova jer u postupku nije utvrđeno da su stupovi postojali a navedena činjenica nije od utjecaja na podesnost optužnog prijedloga za postupanje.

2. U provedenom postupku Sud je ispitao opunomoćenog predstavnika okrivljene pravne osobe IŽ, u dokaznom postupku ispitao svjedoka, višeg građevinskog inspektora KŽ, zatim pročitao priložene i pribavljene dokaze te provjerom prekršajne kažnjavanosti utvrdio da okrivljena pravna osoba nije ranije prekršajno kažnjavana.

3. Opunomoćeni predstavnik okrivljene pravne osobe UŽ, upoznat s navodima optužnog prijedloga, rekao je kako je točno da su u svojstvu izvođača, počevši od 9. kolovoza 2025. pa do trenutka inspekcijskog pregleda 21. kolovoza 2025. izvodili radove uklanjanja potresom uništenih triju zgrada na adresi u [adresa], na zemljištu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za naručitelja Državni inspektorat Republike Hrvatske, pa je tako dana 19. kolovoza 2025. oko 15.00 sati došlo do urušavanja materijala na pločnik između zgrade i tramvajske pruge te se i dio materijala, cigli, prilikom pada na tlo rasprsnuo i razletio po pločniku i dijelu [adresa]. Pojasnio je kako je okrivljena pravna osoba na natječaju raspisanom od strane Državnog inspektorata dobila je posao uklanjanja triju zgrada na navedenoj adresi, radilo se o medijski eksponiranim zgradama koje su bile statički neuredne zbog potresa i neodržavanja. Prvo su zatražili zauzeće javne površine od Grada Zagreba i dobili su rješenje da mogu zauzeti javnu površinu u duljini tih zgrada , s time da su na udaljenosti od 50 m označili pješacima da je zabranjen prolaz. Javnu površinu nogostup zauzeli su na način da su popločali površinu drvetom i prekrili madracima jer se očekivalo da će materijal padati na uličnu stranu jer nije bilo moguće rušenje s dvorišne strane. Posebno upitan, rekao je da nije napravljen tunel za pješake jer nije bilo moguće omogućiti prolazak pješacima, ali zato su i postavljene oznake o radovima prije pješačkih prijelaza iz svakog smjera, tako da pješaci znaju da moraju prijeći cestu ako se žele kretati u željenom smjeru. Osim toga, od ZET-a su zatražili da ugasi struju kako bi mogli pristupiti s adekvatnim strojem rušenju, no ZET je to odbio je bi time paralizirao promet prema istoku, pa su onda zatražili asistenciju jednog radnika ZET-a kako bi regulirao promet odnosno usporavao i zaustavljao tramvaje. Kako nisu mogli građevini pristupiti sa željenim strojem, odlučili su se da će građevinu rušiti s bagerom točkašem od 20 tona za što je bilo potrebno prvo ukloniti krovište zgrade ručno. Napomenuo je da se u neposrednoj blizini građevine nalaze tramvajske žice i žice za struju, a oni s bagerom prema pravilima ne mogu biti tim žicama na blizini manjoj od 1,5 metara zbog magnetskog polja, što je zahtijevalo u praksi da se oni bagerom primiču građevini s bočne strane i ruše, a kad naiđe tramvaj tada su morali bočno pomicati bager po stazi kako bi tramvaj mogao proći. Zbog navedenog su radovi bili naročito komplicirani i tegobni. Osim toga nisu niti dobili projekt rušenja zgrade, ali je ugovorena kombinacija strojnog i ručnog rušenja. Osim toga, istaknuo je da je u optužnom prijedlogu pogrešno navedeno da su uklanjali stupove jer stupova nije bilo već su bili samo armirano betonski nadvoji na uličnom fasadnom zidu i te nadvoje su uklanjali. Rušenje su dana 21. kolovoza 2025. nastavljali bagerom , prethodno je uklonjeno krovište i zbog navedenog su planirano rušili prema uličnoj strani zbog čega su i bile postavljene drvene podloge i madraci kao i zaštitna ograda od metala koja je bila postavljena između tramvajske pruge i zone obuhvata. Ta ograda bila je postavljena upravo kako bi se zaštitili tramvaji prilikom prolaska kao i sama cesta i građevinski objekt. Kod rušenja ove vrste, a i kod bilo kojeg rušenja, planira se površina na koju će se rušiti građevinski materijal i u konkretnom slučaju navedeno rušenje bilo je planirano. Točno je da su cigle pale prema ulici i točno je da su dvije ili tri cigle pale preko ograde na [adresa] i rasprsnule se, no istog trenutka su uklonjene. Radi se o tome da su zbog opisanih ograničenja u upotrebi mehanizacije armirano betonsku gredu između prvog i drugog kata zgrade morali pomicati neadekvatnim strojem, jer je bager koji su koristili preslab da tu gredu na licu mjesta "pogricka" na komade već su tim bagerom cijelu gredu spuštali prema ulici. U tom pomicanju nekoliko cigli palo je na opisani način preko ograde i rasprsnulo se. Tijekom cijelih radova na gradilištu je bio FŽ imenovani nadzorni inženjer s kojim je i razgovarao o svim mjerama zaštite, planu rušenja, dinamici i upozoravao ga je o problemima vezanim uz rušenje na ovaj način. U svakom slučaju smatra da navodi iz optužnog prijedloga prema kojima neke od radova nisu izvodili u skladu s pravilima struke nisu točni jer su oni, s obzirom na sva opisana ograničenja, poduzeli sve što je bilo u njihovoj moći da radove obave kontrolirano bez štete, u čemu su i uspjeli.

4. Svjedok KŽ, viši građevinski inspektor, ispitan u dokaznom postupku, izjavio je da se dobro sjeća predmetnog inspekcijskog nadzora koji je obavio dana 21. kolovoza 2025. na gradilištu u [adresa], na zemljištu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem je radove otklanjanja potresom uništenih triju zgrada na toj adresi, za naručitelja Državni inspektorat Republike Hrvatske obavljalo trgovačko društvo TGT-ADRIATIK d.o.o. U nadzor je upućen zbog događaja od 19. kolovoza 2025. kad je oko 15:00 sati, prilikom uklanjanja armirano betonskih greda na uličnom (fasadnom) zidu 1. kata došlo do nekontroliranog urušavanja materijala na pločnik između zgrade i tramvajske pruge, a dio materijala cigle je prilikom pada na tlo rasprsnuo se i razletio po pločniku te po dijelu [adresa]. Posebno upitan rekao je da nije siguran da su postojali i stupovi, no zna da je bila armirano betonska greda. Prilikom dolaska na gradilište utvrdio je da je okrivljena pravna osoba cijelom širinom zgrade koja je rušena na nogostup postavila drvene grede na kojima su bili madraci, da je između nogostupa i ceste postojala metalna ograda oko 2 m visine, da je promet pješaka sa svake strane zgrade zaustavljen na razdaljini od nekih 50 m i preusmjeren na drugu stranu ceste. Isto tako, utvrdio je da je izvođač od Grada Zagreba odnosno ZET-a tražio odspajanje tramvajskih žica radi pristupa radnog stroja građevini, no tome nije udovoljeno jer bi se radilo o velikim troškovima pa je ZET osigurao osobu koja je zaustavljala tramvaje i promet u vremenu u kojem su izvođeni radovi. Isto tako, utvrdio je da je prilikom rušenja armirano betonske grede došlo do pada materijala na prometnicu, cigle koja se razletila. On je došao u nadzor nekoliko dana nakon samog događaja, stanje neposredno nakon događaja utvrdio je na temelju fotografija iz glasila, a u trenutku njegovog nadzora sve je bilo počišćeno. Tijekom nadzora razgovarao je sa direktoricom trgovačkog društva i ovdje prisutnim gospodinom UŽ, a prilikom nadzora nije bio prisutan glavni inženjer. Posebno upitan rekao je da za rušenje nije postojao projekt rušenja jer se radi o manjem zahvatu po inspekcijskom rješenju Državnog inspektorata za koji zahvat nije potreban projekt. Posebno upitan što je okrivljena trebala poduzeti da do ovakvog događaja ne dođe rekao je da su trebali postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika da se ne desi ovakvo nešto, a možda su trebali gredu umjesto prema ulici gurnuti unutra prema građevini. U svakom slučaju pretpostavlja da se radilo o trenutku nepažnje. Nakon ispitivanja svjedoka, predstavnik okrivljene pravne osobe je naveo kako se u cijelosti slaže sa svime što je inspektor rekao, smatra da su s obzirom na konkretne okolnosti napravili posao najbolje što su mogli, poduzeli su sve što je bilo u njihovoj moći, a uvijek je moguće upotrijebiti više pažnje, ali s obzirom na složenosti lokacije misli da su napravili najbolje što su mogli. Dodao je da se radilo o građevini koja je bila označena kao opasna i prije potresa, i prije potresa je jedna osoba u njoj poginula i sam proces rušenja bio je vrlo složen iz razloga koje je opisao u obrani.

5. U dokaznom postupku Sud je pročitao Izvadak iz sudskog registra za pravnu osobu iz kojeg je vidljivo da je VŽ direktorica društva koje zastupa samostalno i pojedinačno. Zatim je pročitan Zapisnik o inspekcijskog nadzoru od dana 25. kolovoza 2025. u kojem je u bitnom navedeno da je nadzor obavljen na adresi u [adresa], te je utvrđeno da je dana 19. kolovoza 2025. oko 15:00 sati, prilikom uklanjanja stupova i armiranih greda na uličnom (fasadnom) zidu 1. kata došlo do nekontroliranog urušavanja materijala na pločnik, te se i dio materijala, cigle, prilikom pada na tlo razletio po pločniku te po dijelu [adresa], a prilikom urušavanja nitko nije ozlijeđen niti je oštećeno bilo koje vozilo. Nakon toga je pročitano Rješenje od 15. studenoga 2024., doneseno od strane ovlaštenog tužitelja klasa: UP/I 362-02/24-02/997 i urbroj: 443-02-05-12-24-3 kojim se određuje uklanjanje potresom uništene stambeno poslovne zgrade u [adresa] i dvije dvorišne zgrade na lokaciji [adresa] i 24/2, sve zajedno na zemljištu opisanom kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje su se djelomično urušile i čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama na okolnom zemljištu. Zatim je pročitana Narudžbenica broj: 002186/2025 kojom ovlašteni tužitelj od okrivljene pravne osobe naručuje radove uklanjanja zgrade oštećene u potresu u Zagrebu, Maksimirka 24, cijena radova 72.226,05 eura. Potom je pročitana Odluka o imenovanju nadzornog inženjera od 9. srpnja 2025. kojom ovlašteni tužitelj imenuje FŽ odgovornom osobom za provođenje stručnog nadzora tijekom uklanjanja uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti , zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti. Nakon toga je pročitano Rješenje o imenovanju voditelja radova od 6. kolovoza 2025. kojim okrivljena pravna osoba imenuje EŽ za voditelja radova za uklanjanje zgrade oštećene u potrebu [adresa].. Zatim je pročitan Građevinski dnevnik iz kojeg je vidljivo da je isti vođen. Potom je pregledana fotografija koja prileži spisu na kojoj je vidljiva zgrada bez krova sa djelomično porušenim 1. katom, vidljivo je da između nogostupa i ceste postoji metalna ograda i vidljivo je da na pločniku između zgrade i ograde stoji hrpa cigle i ostalog građevinskog materijala.

6. U završnoj riječi predstavnik okrivljene pravne osobe je naveo kako u cijelosti ostaje kod svoje obrane, kojoj je dodao kako predlaže da Sud donese presudu kojom okrivljenu pravnu osobu oslobodi od optužbe jer nije dokazano da bi počinila djelo prekršaja koje joj se stavlja na teret.

7. Na temelju odredbe članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona Sud je okrivljenu pravnu osobu oslobodio od optužbe, jer nije dokazano da bi počinila djelo prekršaja za koje ju se tereti, na način na koji ju se tereti. Naime, optužnim prijedlogom okrivljenu pravnu osobu se tereti da bi postupila protivno odredbi članka 133. stavka 4. podstavka 1. Zakona o gradnji odnosno da bi izvodila radove na gradilištu, a nije predvidjela i provodila mjere zaštite na radu te ostale mjere za zaštitu života i zdrav lja ljudi u skladu sa posebnim propisima, što je činjenično opisano na način bi u svojstvu izvođača izvodili radove uklanjanja potresom uništenih triju zgrada, a da su neki od tih radova izvođeni protivno pravilima struke, pa je tako prilikom uklanjanja armirano - betonskih greda na uličnom (fasadnom) zidu 1. kata došlo do nekontroliranog urušavanja materijala na pločnik između zgrade i tramvajske pruge, te se i dio materijala, cigle prilikom pada na tlo rasprsnuo i razletio po pločniku i dijelu [adresa]. Na temelju obrane predstavnika okrivljene pravne osobe kao i iskaza u dokaznom postupku ispitanog svjedoka te pročitanih dokaza nesporno je da je konkretne zgode, prilikom obavljanja poslova rušenja, došlo do urušavanja cigle na pločnik između zgrade i tramvajske pruge te da se dio cigle rasprsnuo i razletio po pločniku i dijelu [adresa]. Nadalje, nesporno je i da je okrivljena pravna osoba, kao mjere zaštite na radu koje je predvidjela i provodila, cijelom širinom zgrade koja je rušena, na nogostup postavila drvene grede na kojima su bili madraci, da je između nogostupa i ceste postojala metalna ograda oko 2 m visine, da je promet pješaka sa svake strane zgrade zaustavljen na razdaljini od nekih 50 m i preusmjeren na drugu stranu ceste, da je za vrijeme radova ZET osigurao osobu koja je zaustavljala tramvaje i promet u vremenu u kojem su izvođeni radovi. S obzirom na navedene, utvrđene i nesporne činjenice, Sud nije našao da su u ponašanju okrivljene pravne osobe ispunjena bitna obilježja djela prekršaja koje joj se stavlja na teret. Naime, imajući u vidu lokaciju rušene zgrade i nedvojbeno zahtjevnost i složenost poduzimanja građevinskih radova u širem centru grada, neposredno uz prometnicu kojom prometuju tramvaji i osobna vozila, sa infrastrukturom na visini za promet tramvaja, Sud ne vidi što je okrivljena pravna osoba još mogla i trebala poduzeti u svrhu zaštite na radu, naročito i zato što u dokaznom postupku ispitani svjedok, KŽ, viši građevinski inspektor, nije imao konkretan odgovor na ovo pitanje. Prema mišljenju Suda, iz činjenice da je prilikom rušenja zgrade došlo do urušavanja cigle na drvetom i madracima prekriven nogostup, kao i da je nekoliko cigli palo na cestu na kojoj je zbog radova zatvoren promet, ne može se izvesti zaključak da nisu provođene mjere zaštite na radu, već se može izvesti zaključak da je rušenje provođeno uz primjenu odgovarajućih mjera kako ne bi došlo do ugrožavanja ljudi i imovine. Slijedom navedenog, u postupanju okrivljene pravne osobe, na način kako je to činjenično opisano u izreci, nisu se ostvarila obilježja prekršaja iz citirane odredbe Zakona o gradnji, pa je Sud donio presudu kojom ih je oslobodio od optužbe. Valja napomenuti da je dana 1. siječnja 2026. stupio na snagu Zakon o gradnji, objavljen u „Narodnim Novinama“ broj: 155/2025, kojim Zakonom je stavljen izvan snage Zakon o gradnji koji je bio na snazi u vrijeme navodnog počinjenja ovog djela prekršaja, a i u novom Zakonu o gradnji, u članku 125. stavku 3. točki 12. nalazimo pravni kontinuitet za djelo prekršaja za koje se okrivljenu pravnu osobu tereti,

8. Budući su okrivljenici oslobođeni optužbe, to je u smislu citiranih zakonskih odredbi odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

U Zagrebu 12. lipnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Mirela Miloloža

Iva Šiprak

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano Visokom Prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, na adresu Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj.

Dostaviti:

1. I okr.: TGT-ADRIATIK d.o.o., [adresa]

2. Ovlaštenom tužitelju: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Građevinska inspekcija, Zagreb, Šubićeva 29

4. Pismohrani