Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-18329/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika BJ i drugookrivljenika GJ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/25-5/33211, Urbroj: 511-12-33-25-1 od 17. prosinca 2025., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 11. lipnja 2026., u nazočnosti prvookrivljenika i drugookrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka dana 12. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Prvookrivljenik: BJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. B i G djev. NJ, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena OŠ, grobar, zaposlen, mjesečnih primanja cca 700,00 eura, razveden, otac jednog djeteta, lošeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, kazneno

neosuđivan,

Drugookrivljenik: GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. N i pok. S djev. K, rođen **.**.1969. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], završena SSS, prometni redar, mjesečnih primanja cca 1.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen,  otac  dvoje  djece,  državljanin  Republike  Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan

k r i v i s u

što su dana 16. prosinca 2025. u 09:50 sati u mjestu Trogir, ulica Put Mulina kućni broj 2, remetili javni red i mir na način da je prvookrivljeni na javnom mjestu vikao i galamio na drugookrivljenika obraćajući mu se riječima: „Miči se s vrata! Jebem ti mater šta si se tu nasra! Jebo ti ja mater!“ te je vikao i galamio na NJ obraćajući mu se riječima: „Aloo aloo makni se ća ne unosi mi se u facu i osobni prostor!“, dok je drugookrivljeni na javnom mjestu vikao i galamio na prvookrivljenog obraćajući mu se riječima: „Di se ti žuriš di letiš! Nemaš pojma s kim imaš posla!“,

dakle, na javnom mjestu vikom i svađom remetili javni red i mir,

čime su okrivljenici počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

I. Na temelju odredbe članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira okrivljenicima se

i z r i č e

prvookrivljeniku BJ

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) eura;

drugookrivljeniku GJ

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) eura.

Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

Ukoliko okrivljenici u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude uplate 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, prvookrivljenik BJ i drugookrivljenik GJ dužni su na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od po 20,00 (dvadeset) eura, svaki, u roku od 30 (trideset), dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Prvookrivljenik BJ u svojoj obrani, na glavnoj raspravi održanoj 11. lipnja 2026. godine, je naveo da se smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Zaposlenik je Trogir Holdinga, točnije radi kao grobar u gradskom groblju [adresa]. Dana 16. prosinca 2025. u jutarnjim satima bio je u zgradi Trogir Holdinga na gornjem katu, kod pravnice njihove firme, a s kojom je imao nesuglasica te prigode (povodom nesporazuma oko poslovnih obveza). Istina je da je bio nervozan i iživciran zbog situacije i razgovora kojeg je prethodno vodio s pravnicom, te je istina da je prilikom izlaska naglo otvorio vrata, a slučajno se s druge strane vrata našao gospodin GJ. U tom trenu isti mu je kazao "alo, alo, pomalo, di se ti žuriš", a on (budući da sa istim nema kolegijalan odnos i već ranije su imali nekakvih nesuglasica, te misleći da mu u tom trenutku još samo on "fali") mu je kazao "ajde, jebi mater, miči se". Nakon toga isti mu je odvratio riječima "alo, ej, kome ti mater spominješ" te mu je kažiprstom pokazao na pod i kazao "tu di stojiš tu ću te pokopat". Nakon toga isti je počeo glasno vikati da se pozove policija te je par ljudi, točnije zaposlenika, izašlo iz zgrade Trogir Holdinga te su ga okružili i nisu mu dali otići; doslovno su se ponašali kao policajci. Tom prigodom izvadili su i mobitele te su ga snimali i istina je da se on jednom od njih obratio riječima da se makne i ne unosi mu se u facu i osobni prostor.

2.1. Drugookrivljenik GJ, upitan ima li primjedbi i pitanja za prvookrivljenika BJ, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu prvookrivljenika kao neistinitom u dijelu u kojem isti navodi da bi mu se on obratio prijetećim riječima i da bi mu kazao da će ga ubiti ili pokopati.

3. Drugookrivljenik GJ u svojoj obrani, na glavnoj raspravi održanoj 11. lipnja 2026. godine, je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Zaposlen je kao prometni redar u Gradu Trogiru. Toga jutra, u okviru svojih poslovnih obaveza, bio je na parkingu Fortin te je ispisivao kazne motoristima koji su bili protupravno parkirani na mjestima za invalide. Vraćao se u zgradu te je uhvatio rukom kvaku, a netko mu je s druge strane silom i naprasno otrgnuo vrata. U kontekst cijele priče želi istaknuti kako on ovdje prvookrivljenog od ranije ne poznaje, nije znao da je on zaposlenik Trogir Holdinga i tom prilikom je bio obučen u civilnu odjeću, dok je on bio u službenoj odori- iz čega je prvookrivljeni mogao zaključiti da je on tu zaposlenik, dok on to za prvookrivljenika nije mogao zaključiti. U početku je mislio da je isti "počinitelj prekršaja" koji je revoltiran zbog izdane kazne i zbog čega da bi tada došao u ured. Istina je da mu je tom prigodom kazao da di se on žuri, nakon čega mu je isti počeo sa psovanjem majke. On da mu je na to kazao da mu majku ne spominje, a on je sa psovkom nastavio. Nakon toga je opet ponovio da mu majku ne spominje jer da je on majku pokopao prije više od trideset godina i da on ne zna kako je to pokopati majku. Nije istina da bi mu on kazao „nemaš pojma s kim imaš posla“, ili da bi mu on prijetio da će ga ukopati, jer tko je on uopće da bi nekome prijetio. Nadalje, isti je nastavio sa uvredama govoreći mu da kako to radi svoj posao, da zašto sirotinji naplaćuje kazne itd. On je nakon toga dakle, nakon sigurno nekakvih pet minuta nakon što je istoga upozoravao da prestane s psovkama, povisio ton, a potom i viknuo da se zovne policija, a zatim su izašle kolege iz zgrade koje su zvale policiju. Nakon toga su otišli u policijsku postaju dati izjave.

3.1. Prvookrivljenik BJ, upitan ima li pitanja za drugookrivljenika GJ, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu drugookrivljenika u potpunosti kao neistinitom. Prije svega ističe kako nije istina da drugookrivljenik nije upoznat s činjenicom da je prvookrivljeni zaposlen kao grobar, budući da je prije cca tri godine vršio pripremu sprovoda njegovog prvog rođaka i sprovodni obred pri čemu je nosio i križ, a isti je itekako bio upoznat s time. Nadalje, nije istina da bi mu prvookrivljeni više puta psovao majku već samo jednom i isto tako da nije istina da mu drugookrivljeni nije kazao "nemaš pojma s kim imaš posla", već je isto rekao povišenim tonom i točno mu kažiprstom pokazujući na mjestu na kojem se nalazio govoreći riječi "tu ću te ukopati".

4. U daljnjem dokaznom postupku provedeno je suočenje između prvookrivljenika i drugookrivljenika, pri čemu, oboje upućeni da gledaju jedan prema drugome, prvookrivljenik gledajući u oči drugookrivljenika iskazuje: "Nakon što sam ti opsovao majku kazao si mi „nemaš pojma s kim imaš posla, tu ću te pokopati", dok drugookrivljenik gledajući u oči prvookrivljenika kazuje: "Gospodine, dobro znate svoje ponašanje. Gospodine, ja Vama nisam rekao "nemate pojma s kim imate posla" niti dok nosim službenu odoru imam pravo to reći.“

5. Analizirajući obrane okrivljenika te dovodeći iste u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je ispitao i svjedoke NJ, SJ, KJ i ĐJ.

6. Svjedok NJ navodi kako je zaposlen kao zaštitar u zgradi Trogir Holdinga i Grada Trogira. Kritične prigode nalazio se na svom radnom mjestu unutar zgrade na šalteru. Ispred zgrade, sa njezinog sjevernog ulaznog dijela, začuo je viku i galamu od strane dva različita glasa. Došao je na mjesto gdje su se nalazili ovdje prvookrivljenik i drugookrivljenik. Gospodina GJ poznaje jer isti radi u njihovoj zgradi, a također poznaje i BJ i zna da on radi na gradskom groblju. Istina je da je on u prvi mah BJ kazao "gubi se", zbog čega mu je kako sada tako i onda bilo žao i potom mu se odmah i ispričao i kazao mu "prijatelju oprosti, molim te udalji se i otiđi svojim putem". On je stao između njih dvojice za slučaj da njihov verbalni sukob ne eskalira, međutim vidio je da neće biti tjelesnog napada s ni jedne strane. Na poseban upit da li se prvookrivljenik kritične prigode njemu obraćao navodi da se zbog protoka vremena ne može sjetiti.

6.1. Prvookrivljenik BJ, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka NJ, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu ispitanog svjedoka kao neistinitom u dijelu u kojem navodi da bi mu se ispričao i mirnim tonom ga zamolio da se udalji, već je samo kazao da se gubi, a čim je došao do njih vidjelo se da je zauzeo stranu GJ jer nije bio upoznat njihovim sukobom niti razlozima zbog kojih je isti nastupio, ali je odmah njega udaljavao, bezobrazno mu se unoseći u lice jako blizu i vičući mu da se gubi.

6.2. Drugookrivljenik GJ, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka NJ, navodi da nema primjedbi ni pitanja.

7. Svjedokinja SJ navodi kako je zaposlena kao komunalno prometni redar pri Gradu Trogiru. Njezina soba je br. 13 i toga dana je sjedila u svojoj sobi na radnom mjestu, a prozor joj je bio otvoren na kipu. Začula je buku i galamu koja je dopirala od vani, a na pitanje da li je buka bila prouzročena od strane jedne osobe ili više njih odgovara u množini, odnosno buka da je dopirala od dvije osobe, točnije dva glasa. Izašla je vani kako bi vidjela o čemu se radi te je zatekla GJ, a BJ nije prepoznala jer je imao zimsku kapu i nije bio u odijelu, a kako ga inače raspoznaje na groblju. GJ da joj je kazao da zovne policiju te se vratila u zgradu, otišla do njihovog voditelja KJ i kazala mu da pozove policiju. Na poseban upit da li se sjeća izgovorenih riječi, navodi kako se ne sjeća jer se kritične prigode prepala i odmah otrčala do voditelja.

7.1. Prvookrivljenik BJ, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedokinje SJ, navodi da nema pitanja ni primjedbi.

7.2. Drugookrivljenik GJ, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedokinje SJ, navodi da nema primjedbi ni pitanja.

8. Svjedok KJ navodi kako je zaposlenik Grada Trogira, točnije voditelj je komunalnog, prometnog i pomorskog redarstva. Kritične prigode on iz svog ureda nije čuo nikakvu buku koja bi dopirala iz vani, a zato što se njegov ured nalazi s druge strane zgrade. Kolegica SJ pristupila mu je u ured i kazala da netko napada GJ i da zove policiju. Dok je izlazio vani pozvao je policiju, a kada je pristupio na sjeverni, vanjski, dio dvorišta zgrade [adresa] zatekao je ovdje prvookrivljenog i drugookrivljenog u verbalnom sukobu i NJ koji je stajao između njih. Na poseban upit da li je bilo povišenih tonova navodi da je, te da su isti dopirali od strane obojice ovdje okrivljenih. Na poseban upit o sadržaju izgovorenih riječi između ovdje okrivljenih navodi kako se zbog protoka vremena ne može sjetiti.

8.1. Prvookrivljenik BJ, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka KJ, navodi da nema primjedbi ni pitanja.

8.2. Drugookrivljenik GJ, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka KJ, navodi da nema primjedbi ni pitanja.

9. Svjedok ĐJ navodi da je zaposlenik Grada Trogira i to da je zaposlen na radnom mjestu vozača pauka. Kritične prigode nalazio se u zgradi grada [adresa], ali nije čuo buku koja bi dopirala s vanjskog dijela zbog toga što je njihov ured s druge strane zgrade. Kolegica SJ ušla je u zgradu i došla do njihovog ureda i kazala da se zove policija jer da je netko napao Đ. Potom su izašli vani i vidjeli sukob između ovdje okrivljenih, a on da je čuo da bi ovdje prvookrivljeni vrijeđao kako drugookrivljenika, tako i prisutnog zaštitara NJ. Na poseban upit tko je proizvodio buku i galamu kada se zatekao na mjestu događaja, a incident je već očigledno ranije započeo, navodi da je prvookrivljenik bio taj koji je vikao.

9.1. Prvookrivljenik BJ, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka ĐJ, navodi da nema konkretnih primjedbi ni pitanja, već samo ističe kako je imenovani svjedok došao tek naknadno te nije mogao vidjeti i čuti sami početak incidenta.

9.2. Drugookrivljenik GJ, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka ĐJ, navodi da nema primjedbi ni pitanja.

10. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/25-5/33211 od 17. prosinca 2025., Obavijest o počinjenim prekršajima serijskih brojeva: 00567525 i 00528345, oba od 16. prosinca 2025., Naredbe o određivanju mjere opreza serijskih brojeva: [serijski broj] i 01050936, obe od 16. prosinca 2025., Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta serijskih brojeva: [serijski broj], 01676911 i 01676912, sve od 16. prosinca 2025., Službenu zabilješku o dojavi od 16. prosinca 2025., potvrda Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da je prvookrivljenik prekršajno osuđivan, dok drugookrivljenik nije prekršajno osuđivan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

11. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je prvookrivljenik BJ u završnom govoru naveo: "Žao mi je zbog događaja i svjestan sam svojeg postupka, shvaćam da nije bilo u redu da gospodinu psujem te navodim kako se ovako nešto više neće ponoviti."

11.1. Drugookrivljenik GJ u završnoj riječi izjavljuje: „Ostajem pri svemu navedenom u tijeku svoje obrane; sada mogu kazati da ne zamjeram ništa ovdje prvookrivljenom, dapače s njim bih mogao sada popiti i kavu, ali u tom trenutku, izrevoltiran njegovom psovkom bilo je kako je bilo, međutim ja i dan danas smatram da je moje ponašanje kritične prigode bilo relativno korektno. Nije mi u cilju s nikim u gradu biti u sukobima."

12. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.

13. Prije svega potrebno je navesti da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad i normalan život građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost i ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima.

13.1. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

13.2. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.

13.3. Dakle, zakonsko obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je vika, dok sam sadržaj riječi nije odlučan, odnosno zakonsko obilježje prekršaja moglo bi u konkretnom slučaju biti ostvareno i izvikivanjem nekih drugih riječi i izraza.

14. Uvodno valja istaknuti da navedeno mjesto gdje se odvio ovaj događaj je sjeverni, vanjski dio dvorišta poslovne zgrade [adresa] i Trogir Holdinga za vrijeme radnog vremena dana 16. prosinca 2025. u 09:50 sati, a koje je u tom trenutku bilo otvoreno za javnost i namijenjeno neograničenom krugu osoba, pa je time ostvaren element javnosti kao bitan, konstitutivni, element predmetnog prekršaja.

15. Prvookrivljenik BJ je u svojoj obrani pred Sudom izjavio da se smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret te nije osporavao sadržaj izgovorenih riječi opisan u činjeničnom opisu optužnog akta. Iskazao je svijest o protupravnosti svog postupanja, izrazio kajanje te prihvatio odgovornost za počinjeni prekršaj. Njegovo je priznanje u cijelosti sukladno dokazima koji prileže spisu, slijedom čega ga je Sud ocijenio vjerodostojnim i prihvatio.

15.1. Za razliku od prvookrivljenika, drugookrivljenik GJ se nije smatrao krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Međutim, Sud njegovu obranu nije prihvatio jer ju je ocijenio neživotnom, nelogičnom i usmjerenom na izbjegavanje prekršajne odgovornosti.

15.2. Odluku o krivnji drugookrivljenika GJ Sud je temeljio na rezultatima provedenog dokaznog postupka, osobito na iskazima ispitanih svjedoka NJ, SJ i KJ. Naime, tri od četiri ispitana svjedoka suglasno su iskazala da su iz vanjskog dijela dvorišta poslovne zgrade čuli viku i galamu (koja ih je očito uznemirila u tolikoj mjeri da su pozvali policiju radi intervencije). Pri tome su imenovani svjedoci naveli da je galama dopirala od dvije osobe, odnosno da su čuli dva različita glasa, iz čega proizlazi da je u narušavanju javnog reda i mira sudjelovao i drugookrivljenik. Nadalje, tijekom provedene konfrontacije prvookrivljenik je, gledajući neposredno u oči drugookrivljenika, odlučno, bez oklijevanja i s uvjerljivošću iskazao da mu je drugookrivljeni uputio riječi „nemaš pojma s kim imaš posla“, upravo kako je to opisano u činjeničnom opisu optužnog akta. Sud je takav iskaz ocijenio uvjerljivim i vjerodostojnim. Osim toga, i sam drugookrivljenik je u završnom govoru naveo da je, citirano, „bio izrevoltiran psovkom prvookrivljenika, bilo je kako je bilo“, pri čemu je svoje ponašanje ocijenio „relativno korektnim“. Takvim navodima zapravo potvrđuje da je bio aktivni sudionik predmetnog događaja te ne dovodi u pitanje da je između okrivljenika došlo do verbalnog sukoba.

15.3. Cijeneći obranu drugookrivljenika u povezanosti sa svim izvedenim dokazima, osobito suglasnim i međusobno podudarajućim iskazima većine ispitanih svjedoka te sadržajem njegovog vlastitog završnog govora, Sud je zaključio da je njegova obrana usmjerena na umanjivanje vlastite uloge i značaja vlastitog protupravnog postupanja, zbog čega mu nije poklonio vjeru.

15.4. Sud napominje kako, iako je svjedok ĐJ naveo da kritične prigode nije čuo drugookrivljenika da bi vikao ili sudjelovao u verbalnom incidentu, njegov iskaz nije smatrao od odlučujuće dokazne snage za utvrđivanje činjeničnog stanja. Naime, prvookrivljenik BJ je naveo kako je isti svjedok na mjesto događaja pristupio naknadno, zbog čega nije mogao neposredno vidjeti niti čuti sam početak incidenta, pa slijedom toga ni okolnosti u kojima su izgovorene riječi i vika drugookrivljenika. Nasuprot tome, Sud je poklonio vjeru suglasnim i međusobno podudarnim iskazima trojice drugih ispitanih svjedoka koji su okolnosti događaja opisali u bitnim elementima istovjetno, zbog čega iskaz svjedoka ĐJ nije bio od odlučujućeg značaja za utvrđivanje činjeničnog stanja u ovom postupku.

16. Kod ovakvog stanja stvari, Sud smatra da su se u opisanom postupanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer su na javnom mjestu vikali i svađali se, te time remetili javni red i mir, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude.

17. Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljenicima vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobe okrivljenika, kako olakotnim tako i otegotnim. Sud je u odnosu na prvookrivljenog BJ kao olakotne okolnosti cijenio priznanje počinjenja djela prekršaja kojim je pridonio bržem okončanju postupku, iskazanu svijest o protupravnosti vlastitog postupanja, izraženo kajanje te dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. U odnosu na drugookrivljenog GJ Sud je kao olakotnu okolnost cijenio njegovu dosadašnju prekršajnu neosuđivanost. S druge strane, Sud na strani niti jednog okrivljenika nije utvrdio postojanje otegotnih okolnosti koji bi opravdale izricanje strože prekršajne sankcije. Stoga je Sud okrivljenicima izrekao novčanu kaznu u okviru Zakonom propisanog minimuma za predmetni prekršaj, smatrajući da će se upravo izrečenom novčanom kaznom prema okrivljenicima postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

17.1. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

18. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji su određeni paušalno, s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

19. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 12. lipnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- prvookrivljenom BJ,

- drugookrivljenom GJ,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.