Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2678/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i VF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupa punomoćnik Vlado Rebić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja FF iz [adresa], Mate Torbarine 45, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Psp-17/2025-2 od 31. listopada 2025., dana 11. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Psp-17/2025-2 od 31. listopada 2025. u dijelu pod toč. I do IV izreke.
Obrazloženje
1. Pobijanom odlukom pod toč. I do IV izreke nalaže se protivniku osiguranja da omogući dovod vode na nekretninu koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju čini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 338 m[2] i kuća, [adresa] površine 98 m[2] , ukupne površine 436 m u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka smetanja posjeda koji se vodi kod ovog suda pod poslovnim brojem Psp-17/2025. Ako protivnik osiguranja ne postupi po nalogu suda iz točke I izreke ovog rješenja, sud protivniku osiguranja zaprječuje novčanom kaznom od 1.000,00 eura. Ako se protivnik osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao protivno obvezi iz točke I izreke rješenja, sud će mu na prijedlog predlagateljica osiguranja izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio. Konačno, pod V se odbija zahtjev predlagateljica osiguranja da im protivnik osiguranja namiri troškove mjere osiguranja.
2. Protiv iste odluke žali se protivnik osiguranja iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. i 290. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj:
112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024. - dalje: OZ) s prijedlogom da se odluka preinači u smislu žalbenih navoda.
3. Žalba nije osnovana.
4. U prijedlogu za izdavanje privremene mjere navodi se kako su predlagateljice u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i žive u toj kući. Dalje navode da se na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju čini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 311 m[2] , kuća i gospodarska zgrada [adresa] površine 125 m[2] , ukupne površine 436 m nalazi šaht s vodnim priključkom koji je označen kao mjerno mjesto ..., šifra kupca ... koji se vodi na pokojnog IF i da je ta nekretnina upisana na ime tuženika. Nekretnina u posjedu tužiteljica na adresu [adresa] dobiva vodu iz tog šahta, a tuženik je 17. listopada 2025. samoinicijativno zatvorio vodu tužiteljicama tako da je njihova kuća bez vode od tada sve do podnošenja tužbe, te je na opisani način onemogućen dovod vode potrebne za redovan i uredan svakodnevni život pa da je privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete jer je opskrba vodom nužna za zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba i jer se tužiteljice izlažu dodatnim troškovima u obliku osiguranja alternativnog smještaja, tužiteljice kao predlagateljice osiguranja predlažu određivanje ove primjerene mjere.
5. U žalbi se navodi kako ne postoji zakonom predviđen preduvjet osiguranja privremenom hitne opasnosti protupravnog oštećenja, niti razlog sprječavanja nasilja, niti razlog nastanka nenadoknadive štete te žalitelj tvrdi kako nije dana 17. listopada 2025. samoinicijativno zatvorio vodu već da je prebivao i boravio u [adresa], te nema nikakvog saznanja da je dovod vode u kuću u [adresa] , zatvoren, a niti su ga IF ZF ili VF o tome na bilo koji način izvijestile, već da je moguće treća osoba isključila dovod vode u kuće [adresa] i/ili [adresa]. Posebice se ukazuje na činjenicu da niti VF niti ABC ne prebivaju adresi u [adresa], ali se protivnik osiguranja niti na koji način ne protivi da se tehnički omogući dovod vode u kuću u [adresa], a koja nekretnina predstavlja i suvlasništvo protivnika osiguranja koji da je utvrdio kako su svi ventili uredno otvoreni, te stoga predmetni zahtjev predlagateljica osiguranja smatra zlonamjernim.
6. Prema čl. 442. ZPP u tijeku postupka radi smetanja posjeda sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Prema čl. 346. st. 1. OZ radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema st. 2. istoga članka, odredbe čl. 344. st. 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. Odredbom pak čl. 347. st. 1. t. 7. OZ radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnine ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari. Prema st. 2. istoga članka, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.
7. Dakle, po svojoj pravnoj naravi privremene mjere su sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina predlagatelja osiguranja na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju; to su sredstva kojima bi se eliminirala ili umanjivala mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja, odnosno privremene mjere su sredstva u osnovi akcesornog, supsidijarnog karaktera u odnosu na meritorno suđenje pri čemu se privremenom mjerom ne smije iscrpiti sadržaj tražbine, tj. njegovo prijevremeno ostvarenje već su one tek sredstva vremenski ograničenog trajanja, uvjetovanog pokretanjem i odgovarajućim ishodom glavnoga postupka. Osim što se zahtjev sadržan u prijedlogu za privremenu mjeru dokazuje u stupnju vjerojatnosti, u postupku osiguranja ne vodi se niti kontradiktorni postupak već je sud ovlašten upravo za predmete smetanja posjeda u smislu spomenute odredbe članka 442. ZPP, po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete, pri čemu osiguranje u parnici radi smetanja posjeda predstavlja pridruženi postupak, u kojem se hitnim postupanjem odlučuje o takvom prijedlogu, a time i zaštiti predlagatelja osiguranja, ukoliko budu ispunjene navedene zakonom propisane pretpostavke.
8. Pravilno stoga, a ista utvrđenja niti navodima žalbe nisu dovedena u pitanje, sud u pobijanoj odluci utvrđuje ispunjenje pretpostavki za određivanje predmetne privremene mjere jer su dokazima priloženim uz tužbu odnosno podneseni prijedlog predlagateljice dokazale potrebu otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Stoga je sud pravilno utvrdio kako je ista potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete, budući da je za stanovanje u određenom prostoru i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba nekog pojedinca nužno potrebna voda što samo po sebi vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete. Ove okolnosti dokazane su priloženim potvrdama Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. te potvrdom MUP, a i prema navodima prijedloga te odgovora na tužbu, priključak s kojeg se vodom opskrbljuje nekretnina u posjedu tužiteljica nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji je vlasnik prema zk. izvatku za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i tuženik pa je zato privremena mjera pravilno donesena protiv istog, dok je i prema potvrdi XI Policijske postaje Zagreb od 28. listopada 2025. dana 24. listopada 2025. intervenciju policije zatražio punomoćnik ABC odvjetnik Vlado Rebić, poradi isključivanja vode na kući u [adresa], kojom prilikom nisu utvrđeni elementi prekršaja ili kaznenog djela, već je navedeno upravo da se radi o imovinsko pravnim odnosima s protivnikom osiguranja. Konačno, i sam protivnik osiguranja u žalbi ne osporava postojanje predmetnog priključka vode (već samo činjenicu da je on taj koji bi isti onemogućio) te se izričito ne protivi otvaranju ventila vode odnosno uspostavi posjedovnog stanja u kojem bi predlagateljice osiguranja imale omogućen predmetni priključak vode. Temeljem svega iznesenog i ovaj sud utvrđuje osnovanost izdanog rješenja o privremenoj mjeri.
9. Iz opisanog je razloga temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 21 . st. 1. i 290. OZ valjalo potvrditi pobijanu odluku i odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 11. lipnja 2026.
Sudac:
Josip Grubišić
