K-673/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Anti Unkoviću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Josipe Pastar kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika GE zbog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz čl. 293. st. 2. u svezi sa st. 1. KZ/97 (Narodne novine br. 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda RH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka Ustavnog suda RH, dalje: KZ/97), na temelju optužnice ODO Split broj K-DO-2204/12 od 30. travnja 2015. godine, nakon održane javne rasprave 11. lipnja 2026. godine, koja je održana u prisutnosti zamjenice ODO Split SE, okrivljenika GE osobno i branitelja okrivljenika Željka Ostoje, odvjetnika u Splitu, dana 11. lipnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

Na temelju čl. 453. t. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11 –pročišćeni tekst, 91/12 – odluka Ustavnog suda RH br. U-I- 448/20 od 19. srpnja 2012., 143/12, 56/13, 145/13, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08)

OKRIVLJENI: GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Ante i G rođene S, rođen **.**.1962. u [adresa], gdje i prebiva, [adresa], Đ,  državljanin  Republike Hrvatske, sa završenim fakultetom i doktorskim studijem, dipl. ing. strojarstva, umirovljenik, oženjen, otac dvoje djece,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

I. da bi 1. veljače 2005. kao direktor trgovačkog društva PIS d.d. u nakani da tom trgovačkom društvu pribavi neosnovanu imovinsku korist u velikom iznosu, s ĐE, vlasnikom obrta " [obrt]", dogovorio da obrt izvede radove estriha i unutarnjeg žbukanja na objektu društva na Radoševcu, o čemu su zaključili ugovor o građenju broj G–13/2005, lažno mu predočivši da će izvedene radove platiti kompenzacijom, a unaprijed odlučivši tako ne postupiti, pa kad mu je ĐE povjerovao te obrt izveo građevinske radove u vrijednosti od 1.237.344.99 kuna, ovome iste radove nije platio, a kako bi ga održao u zabludi na ime plaćanja izvedenih radova mu ponudio stan u [adresa] oznake S2 br.002, na prvom katu, spremište u prizemlju oznake S42 i parkirno mjesto oznake PM 33, sve ukupne površine 76,77 m[2] , u zgradi na kat. čest 5532/41 k. o. [katastarska općina], z. u. [broj ZK uloška], [broj poduloška], prešutjevši mu da na tim nekretninama postoji hipoteka "Raiffeisenbank Austria" d.d. u ukupnom iznosu od 1.080.000,00 kn, pa je ĐE vjerujući da na nekretninama ne postoje tereti ni prava trećih osoba, 29. listopada 2007. kao vlasnik obrta " [obrt]" na ime podmirenja izvedenih radova s društvom PIS INŽENJERING d.o.o., dužnikom društva PIS d.d., zaključio ugovor o prodaji predmetnih nekretnina, a 5. prosinca 2007. i kompenzaciju na iznos od 918.750,00 kn s društvima PIS Inženjering d.o.o. i PIS d.d., nakon čega je "Raiffeisenbank Austria" d.d. radi naplate svojih potraživanja s osnova danih kredita pokrenula ovrhu nad stanom, spremištem i pakirnim mjestom, koje nekretnine su prodane u ovršnom postupku, te je PE navedene nekretnine predao u posjed kupcu, a društvo PIS d.d. mu ni do danas nije podmirio dugovani iznos za izvedene radove, na koji način je GE pribavio neosnovanu imovinsku korist društva PIS d.d. u iznosu od 1.237,344,99 kuna, u kojem iznosu je oštetio vlasnika obrta " [obrt]" ĐE,

II. dakle, da bi kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za tu pravnu osobu na drugi način lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica doveo nekoga u zabludu i održavao ga u zabludi i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini,

III. pa da bi time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja - prijevaru u gospodarskom poslovanju – djelo opisano i kažnjivo po čl. iz čl. 293. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/97 (Narodne novine br. 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda RH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka Ustavnog suda RH, dalje: KZ/97).

IV. Na temelju čl. 158. st. 3. ZKP/08 oštećeni ĐE se upućuje da svoj imovinskopravni zahtjev za naknadu štete može ostvarivati u parnici.

V. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod brojem K-DO-2204/12 od 30. travnja 2015. godine protiv okrivljenika GE zbog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz čl. 293. st. 2. u svezi sa st. 1. KZ/97.

2. Na raspravi dana 13. svibnja 2026. godine, koja je na temelju čl. 19. b. st. 3. ZKP/08 uz suglasnost stranaka provedena po predsjedniku vijeća kao sucu pojedincu, okrivljenik je naveo da se ne smatra krivim za predmetno kazneno djelo koje mu se predmetnom optužnicom stavlja na teret. U svojoj obrani na kraju dokaznog postupka okrivljenik je naveo da je tvrtka PIS-inženjering oštećena upravo od osobe koja je bila svjedok u ovom postupku TE, a posebno zato što je u postupku trebalo biti dokazano postojanje prijevarne namjere u trenutku počinjenja kaznenog djela, a upravo zbog toga što je oštećenik ĐE bio upoznat sa svim događajima i radnjama oko spornog stana koje je na koncu mogao osobno ili putem stručne osobe provjeriti, ne smatra se krivim za predmetno kazneno djelo. Oštećenik je i u prethodnom postupku izričito izjavio da ga okrivljenik namjerno prevario, a kako je isti već 30 godina iskusan građevinar te vodi građevinsku tvrtku koja radi uglavnom poslove za HEP i druge državne institucije, te da ga pri tom zastupa odvjetnik Vinko Samardžić, nema govora o tome da bi takav iskusan poslovni čovjek kupio nešto, a da nije provjerio vlasničko stanje. Navodi da je cijeli ovaj posao dogovarao bivši direktor tvrtke Brodomerkur NE, koji je upravo njega zamolio da se pomogne KE kako bi dobio kredit od banke, a i njemu da je pomogao dovršiti kuću u izgradnji na [adresa] jer je od PIS-a kupio jedan stan kojeg koristi njegova obitelj. Tada mu je isti obećao da će to trajati najduže dvije godine i da će pri tome TE vratiti kredit jer ima ozbiljne poslove za Brodomerkur, a na koncu su on i supruga banci dali osobne zadužnice. Pojašnjava da u konačnici nije postojao dug tvrtke PIS prema tvrtki Lignin već su radovi na zgradi završeni godinu dana prije potpisivanja ugovora o kreditu, pa je upravo svjedok TE lažno svjedočio jer je jedino on imao imovinsku korist od ovog slučaja. Naposljetku je naveo da je upravo TE po vlastitom priznanju kazao kako nije vratio ni kune kredita kojeg je uzeo od banke, a takve osobe tužiteljstvo uzima kao svjedoke u postupcima. Također navodi da je i ispitani svjedok HE koji je ovjerio svoju izjavu kod javnog bilježnika naveo da se njegova izjava krivo interpretirala te da on nije mogao utjecati na bilo kake poslovne dogovore između tvrtke PIS i obrta [obrt] jer nije bio vlasnik navedene tvrtke već njegov brat, te da između tvrtki Degero i Intergradnja prema društvu PIS nije bilo plaćanja u gotovini, a ista suradnja traje od 2009. godine na obostrano zadovoljstvo. Naposljetku je naveo da nije pribavio bilo kakvu osobnu korist već je poduzimao radnje u ime tvrtke PIS, a u tom pravcu postoji i presude Europskog suda za ljudska prava da za društvo koje je otišlo u stečaj od okrivljenika se ne može oduzimati stečena imovinska korist jer je ista nezakonita te da se ne predviđa oduzimanje imovinske koristi od počinitelja ako je imovinska korist stečena u korist druge osobe odnosno nepostojeće tvrtke.

3. U dokazne svrhe, suglasnošću stranaka pročitani su dopis naslovljen "kompenzacija" od 5. prosinca 2017. (list 3), povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo PIS d.d. (list 9-14), ugovor o građenju broj G – 13/2005 (list 36-41), privremene i okončane situacije s troškovnicima izvedenih radova (list 42-56), ugovor o kreditu broj 06001010423 od 20. rujna 2006. (list 57-59), dodatak broj 1 ugovoru o kreditu broj 06001010423 (list 60-62), sporazum o osiguranju stjecanjem založnog prava na nekretnini (list 63-68), izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Zagrebu od 25. kolovoza 2006. (list 69), ugovor o kreditu broj:07418010115 od 5. studenog 2007. (list 71-73), dodatak broj 1 ugovoru o kreditu broj 07418010115 (list 74-76), sporazum o osiguranju i zasnivanju založnog prava na nekretnini od 7. studenog 2007. (list 77-81), izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Zagrebu od 27. rujna 2006. (list 82), izvaci iz zemljišnih knjiga Općinskog suda u Zagrebu za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] z. u. [broj ZK uloška] (list 83-88), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 29. listopada 2007. (list 89-91), izvaci iz zemljišnih knjiga Općinskog suda u Zagrebu od 25. kolovoza 2006. i 4. siječnja 2010. (list 92-94), podnesci ĐE Općinskom sudu u Zagrebu (list 96-97), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Z-2715/08 od 26. rujna 2008. (list 98-99), ugovor o kupoprodaji nekretnine od 29. listopada 2007. (list 100-103), podnesci ĐE Općinskom sudu u Zagrebu, Zemljišno – knjižnom odjelu (list 104-106), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Z-74744/08 od 9. siječnja 2009. (list 107), izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu broj: 5532/41 z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 108-109), porezno rješenje Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Zagreb za nekretnine od 26. kolovoza 2009. (list 110), prijedlog za ovrhu temeljem ovršne isprave "Raiffeisenbank Austria" d.d. (list 111-113), žalba ovršenika (list 114- 116), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-25935/10 od 14. ožujka 2011. (list 117), zaključci Općinskog građanskog suda u Zagrebu u predmetu 6 OVR - 8/2010 od 13. rujna 2011. i 28. studenog 2011. (list 118-119), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Gorana Korice (list 120-131), izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu broj čest. zem. [katastarska čestica] od 7. studenog 2011. (list 132-133), ugovor o izvođenju zemljanih radova (list 138-140), preliminarni ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora od 24. siječnja 2005. (list 141-143), tehnički opis apartmansko stambene zgrade [adresa] Split (list 144-147), izjava o prijeboju (kompenzaciji) broj 34/2006 (list 148), predračun broj 05-302 od 30. prosinca 2006. (list 149), izjave o prijeboju i ugovori o cesiji, ugovori asignaciji (upućivanju) s konto karticama (list 152-197), očevidnik o redoslijedu plaćanja za trgovačko društvo PIS d.d. (list 198-228), očevidnik o redoslijedu plaćanja za trgovačko društvo PIS inženjering d.o.o. (list 229-247), podnesak GE upućen "Raiffeisenbank Austria" d.d. od 23. studenog 2010. (list 248), dopis trgovačkog društva "Degero" od 21. listopada 2013. (list 277), preslika spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 6 OVR- 8/2010 (list 293-348), dostavljena medicinska dokumentacija za okrivljenika (listovi 667-672), zatim dokumentacija dostavljena od strane obrane (listovi 648-666), zatim spis Min. prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine br. UP/I – 22870/2015, očitovanje HZMO-a od 20. veljače 2024. s privitcima (listovi 687-694) i dopis trg. društva Pis Inžinjering od 23. studenog 2010. (list 699), nalaz i mišljenje vještaka za kardiologiju od 22. svibnja 2023. (listovi 622-626), te izvod iz KE za okrivljenika, dok je na raspravi ispitan oštećenik ĐE.

3.1. Na temelju čl. 431. st. 1. t. 8. ZKP/08 bez suglasnosti obrane, a uz suglasnost zamjenice ODO u Splitu pročitani su iskazi svjedoka HE (listovi 526-527), TE (listovi 548-549), BE (list 561), ŽE (listovi 565-566) obzirom da su isti prethodno ispitani na raspravi pred drugim predsjednikom vijeća te su stranke imale mogućnost konfrontiranog ispitivanja navedenih svjedoka pa je njihovo ponovno pozivanje usmjereno na očito odugovlačenje ovog postupka.

3.2. Stranke nisu imale drugih prijedloga.

4. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, zaključak je suda kako je okrivljenika GE na temelju čl. 453. t. 3. ZKP/08 zbog nedostatka dokaza trebalo osloboditi od optužbe za utuženo kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju iz čl. 293. st. 2. u svezi sa st. 1. KZ/97 kako mu se predmetnom optužnicom stavlja na teret u pogledu postojanja prijevarne namjere na strani okrivljenika u trenutku zaključenja pravnog posla.

5. Naime, iako oštećenik ĐE u bitnom navodi da je poslovna suradnja između tvrtke PIS i obrta [obrt] započela 2005. godine kada je njegov obrt izradio građevinske radove na objektu društva na splitskom Žnjanu – Radoševac te da je vrijednost tih radova bio iznos od 1.204.467,00 kn s PDV-om, a taj ugovor da su podrazumijevali radovi na uređenju stanova, a povodom toga da je njegov obrt ispostavio privremene situacije koje su bile ovjerene od strane nadzornog inženjera društva PIS te prilikom ugovaranja oko ove poslovne suradnje s direktorom GE dogovorio da će radove koje njegov obrt bude izveo platiti kompenzacijom s nekim poslovnim prostorom ili stanom u nekom od objekta njegovog trgovačkog društva. Upravo da mu je zbog toga direktor GE ponudio za kompenzaciju stan u [adresa] od nekih šezdesetak kvadrata tijekom 2006. i 2007. godine, a da mu je pri tom pokazao vlasnički list koji je bio izdan nekoliko mjeseci ranije te su potom i potpisali ugovor o kupoprodaji za predmetni stan, ali da pri tome nije u zemljišniku Općinskog suda u Zagrebu provjeravao upis jer je vjerovao GE. Nakon zaključenja ugovora da je platio porez na promet nekretnina te se uknjižio kao vlasnik predmetnog stana, a vrijednost tog stana da je bila 125.000,00 eura, dok je nakon par mjeseci u pogledu ovog stana s društvom PIS zaključio kompenzaciju na iznos od 918.000,00 kn, a sve kako bi se knjigovodstveno riješio ovaj dio podmirenih radova pa da u konačnici vrijednost stana nije u cijelosti podmirila vrijednost radova te da je ostala razlika u iznosu od oko 330.000,00 kn, a za razliku do pune vrijednosti da mu je okrivljenik ponudio zemljište u Seget Vranjicu u vrijednosti od oko 50.000,00 eura, ali da se to nije nikada realiziralo. Međutim, da je tijekom 2010. i 2011. godine od RBA Banke dobio dopis u kojem izvještavaju da na stanu u njihovu korist postoji hipoteka, a kada je nazvao okrivljenika da ga je isti uvjeravao da će sve biti u redu da bi potom podnio protiv rješenja o ovrsi, ali je njegova žalba odbijena, a u tom stanu da mu je živio brat od supruge. Nakon toga da mu je GE nudio naplatu radova na novi način te ga je uputio na t. d. Degero jer da je društvo Degero trebalo platiti u njegovom obrtu u vidu kompenzacije stanom u njihovom objektu, ali da su nakon ispostave računa društvo račun platilo društvu PIS a ne oštećeniku. Stoga navodi da mu do današnjeg dana nije plaćeno predmetno dugovanje, a sve kako je to bilo ugovoreno iako su u tom pravcu imali sastanke i razgovarali radi rješavanja ovog dugovanja te je vjerovao da će to biti podmireno, barem u manjem dijelu, ali se u konačnici ništa pozitivno nije dogodilo. Naposljetku je naveo da nije pokretao parnične postupke niti protiv društva, a niti protiv okrivljenika, a niti je u stečajnom postupku prijavio svoje potraživanje.

6. Ispitani svjedok TE potvrđuje da su se tijekom 2005. do 2009. godine zaista izvodili radovi na Žnjanu – Radoševac a radilo se o projektu društva PIS te je s njihovim direktorom GE dogovorio da se društvu ovi radovi plate u višestrukim cesijama i kompenzacijama te kako je tijekom izvođenja radova bilo vidljivo da se neće moći podmiriti svi radovi, okrivljenik je RBA banci dao jedan stan u [adresa] u hipoteku, a na tom stanu je kao vlasnik bilo uknjiženo društvo PIS-inženjering, a kao osiguranje kredita koje je društvo Lignin podiglo kod te banke. Tijekom gradnje društvo je nastavilo izvoditi radove za tvrtku PIS pa su zbog toga otišli na sastanak u RBA banku, a kako su pokazali da društvo PIS nema potreban bonitet u konačnici nije došlo do realizacije preuzimanja kredita. Međutim, problem oko vraćanja kredita da se pojavio naknadno, a svjedok TE i GE nisu imali dogovor da bi društvo Lignin podiglo ovaj kredit kao namirenje izvedenih radova kojem GE nije platio niti je odlučio te kredite ne vraćati, već je kredit trebalo vratiti društvo Lignin, a zbog čega u konačnici nije došlo zbog financijski problema, te je upravo zbog toga društvo PIS i povezane tvrtke nisu podmirili izvedene radove, pa je društvo tijekom 2012. otišlo u stečaj.

7. Ispitani svjedok HE navodi da su t. d. u vlasništvu njegovog brata P poslovala sa društvom PIS te je od ranije poznavao okrivljenika GE i oštećenika ĐE. Tako je isti potvrdio da je tijekom njihove poslovne suradnje i GE i ĐE ponudili suradnje na način da je društvo PIS trebalo za njihove tvrtke vršiti uslugu projektiranja, a te usluge da bi onda plaćali cesijama obrtu [obrt] te bi na taj način GE zatvorio dio svojih dugovanja prema Radiloviću, a za uzvrat bi Radilović kod društva kupio jedan stan u vrijednosti izvedenih radova s kojim prijedlogom se oštećenik načelno složio pa su o tome sastavili pisani sporazum o načinu reguliranja njihovih međusobnih odnosa. Međutim, u konačnici od toga nije bilo ništa, a oni da su za izvođenje radova GE platili jedan dio izvedenih usluga.

8. U skladu s navedenim, a posebice imajući u vidu, a što su potvrdili i ispitani svjedoci TE i HE jasno je bilo da društvo PIS nakon završetka ugovorenih radova sa obrtom [obrt] koji su trajali više godina nisu mogli radove platiti u gotovini upravo zbog ozbiljne ekonomske situacije koja je vladala poslovanju društava u RH, a posebice financijskog stanja društva PIS koje je u konačnici otišlo u stečaj 2011. godine pa je upravo slijedom toga dogovoreno plaćanje kompenzacijama o kojima su svjedočili navedeni svjedoci TE i HE. U konačnici treba kazati da je društvo PIS zaista za izvršene radove društva [obrt] u vlasništvu oštećenika ĐE zaista osiguralo jedan stan u [adresa] u koji stan je u konačnici oštećenik i uselio, odnosno član njegove rodbine, te ga je koristilo, a po tvrdnji okrivljenika i više godina nego što to sad oštećenik navodi, ali neovisno o tome ipak treba kazati da ovaj sud smatra kako upravo zbog navedenih okolnosti nije postojala prijevarna namjera na strani okrivljenika u trenutku zaključenja posla.

9. Iako je okrivljenik u ime društva PIS pokazivao oštećeniku ĐE vlasnički list koji je bio star nekoliko mjeseci, a da pri tome oštećenik nije provjeravao stanje u zemljišnim knjigama, iako je to bio dužan kao savjestan gospodarstvenik isti se uspio uknjižiti kao vlasnik da bi nakon proteka roka od jedne godine zaprimio dopis RBA banke o postojanju hipoteke na predmetnom stanu.

10. Sam oštećenik tijekom ispitivanja na sudu prethodno je navodio da se ne smatra prevarenim, ali da s obzirom da mu do danas nije isplaćeno dugovanje da se moguće smatra prevarenim, pa je i to dokaz u pravcu da se on zaista ne smatra prevarenim, te se radi o njihovim usmenim dogovorima, a zbog kojih sam oštećenik sada ne želi izričito govoriti, a da je tome tako pokazuje i činjenica da okrivljenik nije potpisao ugovor sa obrtom [obrt] kao fizičkom osobom već kao direktor t. d. PIS d.d., a koje društvo je otišlo u stečaj, a da pri tome oštećenik ĐE nije prijavio svoje potraživanje u stečajnom postupku niti je pokrenuo parnični postupak protiv PIS-a kao pravone osobe niti okrivljenika GE kao direktora te pravne osobe.

11. Stoga, imajući u vidu sve navedene okolnosti zaključak je suda kako okrivljenik GE nije imao prijevarnu namjeru spram oštećenika u trenutku zaključenja ovog pravnog posla već je svojim naknadnim radnjama pokušao riješiti ovaj spor na obostrano zadovoljstvo, a do čega nije došlo jer je firma otišla u stečaj te se ovdje radi o neriješenom građansko-pravnom odnosu, trebalo je okrivljenika osloboditi od optužbe zbog nedostatka dokaza u tom pravcu upravo prihvaćajući obranu okrivljenika kao utemeljenu, a pri tome iskaz oštećenika ĐE treba uzeti s rezervom obzirom da je isti zainteresiran za kazneni progon spram okrivljenika.

12. Na temelju čl. 158. st. 3. ZKP/08 oštećeni ĐE se upućuje da svoj imovinskopravni zahtjev za naknadu štete može ostvarivati u parnici obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe.

13. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe.

U Splitu, 11. lipnja 2026. godine

SUDAC

ANTE UNKOVIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

- ODO u Splitu,

- okrivljeniku,

- branitelju okrivljenika,

- oštećeniku,

- u spis.