REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1258/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UNIS – COMING d.o.o. Bugojno, Vrbanja I, broj 48, Bugojno, OIB 7634330695, Bosna i Hercegovina, kojeg zastupa direktor UA, a njega punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Petar Barbir & Mateo Barbir, odvjetnici iz Metkovića, protiv tuženice EA iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Ravlić, odvjetnik u Makarskoj, radi brisanja zemljišnoknjižnog upisa i predaje, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 1238/2025-8 od 22. listopada 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda Makarskoj poslovni broj P-1320/2023-15 od 5. ožujka 2025., na sjednici održanoj 10. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženica je predložila da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1238/2025-8 od 22. listopada 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda Makarskoj poslovni broj P-1320/2023-15 od 5. ožujka 2025. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) Može li parnični sud, nakon što je treća osoba kao savjestan stjecatelj, jer u zemljišnoj knjizi nije bila upisana zabilježba spora, temeljem valjanog pravnog posla kojega je sklopila s tuženikom iz parničnog postupka i temeljem kojega je upisala svoje vlasništvo u zemljišnoj knjizi, naložiti brisanje ranijeg upisa vlasništva (brisanje zemljišnoknjižnog stanja) o kojem teče spor između ranijih zk. vlasnika, tužitelja i tuženika u parničnom postupku, i uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo pri je nego što je tuženik iz parničnog postupka upisao svoje pravo vlasništva u zemljišnoj knjizi, kada treća osoba, novi stjecatelj, nije bila stranka tog parničnog postupka.
2) Može li parnični sud, kada u zemljišnoj knjizi nije upisana zabilježba spora, naložiti brisanje zemljišnoknjižnog upisa koji ne postoji u trenutku donošenja presude jer je isti u međuvremenu brisan upisom prava treće osobe koja kao novi nositelj knjižnog prava nije bila stranka predmetnog parničnog postupka.
3) Je li na konkretni slučaj trebalo primijeniti pravno shvaćanje koje je zauzeto na petoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. listopada 2019., broj:Su-IV-56/19-10, koje glasi:
"Kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuju se odredbe iz članka 162. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada odredba iz članka 195. stavka 1. Zakona o parničnom postupku isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle, mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe„
kako je to učinio drugostupanjski sud u pobijanoj presudi, imajući u vidu činjenicu da je tužitelj kao suprotna strana mogao svoja prava zaštititi upisom zabilježbe spora što isti nije učinio.
4) Može li tužitelj (raniji zk. vlasnik) koji nije izjavio žalbu na rješenje zemljišnoknjižnog suda kojim je izvršeno brisanje njegovog prava vlasništva i uknjižba prava vlasništva na tuženika (novog zk.vlasnika) četiri godine nakon provedenog upisa tražiti brisanje tog zemljišnoknjižnog upisa i uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije nego što je taj upis proveden.“, pozivajući na čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, 146/25 - dalje: ZPP).
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Polazeći od odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25- dalje: ZPP-a), vijeće revizijskog suda je ocijenilo da nisu ostvarene pretpostavke za dopuštenje revizije.
3.1. Pravna pitanja koja u prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica postavlja su činjenične naravi i polaze od određenih činjeničnih tvrdnji koje niti ne proizlaze iz činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih sudova (savjesnost treće osobe naknadnog stjecatelja nekretnine koja je predmetom spora). Nadalje, drugo pravno pitanje je izravno vezano uz konkretan slučaj.
3.2. Odgovorom na tako postavljena pitanja ne bi se ostvarila zakonom predviđena svrha zauzimanja pravnog shvaćanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
4. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 10. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
