REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2631/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Irena Šribar Radić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Jadranskog Naftovoda, d.d., Zagreb, Miramarska cesta 24, OIB 89018712265, kojeg zastupa punomoćnica Ana Crnković, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza i vraćanja na rad i sudskoga raskida ugovora o radu, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-R-18/2025-4 od 19. veljače 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 17205/2021-41 od 9. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP).

2. Tužiteljica nije odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan.

4. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio pitanja koja glase:

- „Može li sud osnovano ocijeniti da nalaz i mišljenje sačinjeno izvan sudskog postupka nema nikakvu dokaznu snagu isključivo iz razloga jer je vještačenje temeljem kojeg je isto sačinjeno provedeno izvan sudskog postupka?“

- „Ako se podaci u nalazu i mišljenju sudskog vještaka koji je pribavila jedna od stranaka izvan sudskog postupka i podaci u nalazu i mišljenju sudskog vještaka sačinjenog u okviru parničnog postupka u bitnom razilaze, može li sud odbiti prijedlog stranke, koja prigovara nalazu i mišljenju vještaka provedenom u postupku, kojim predlaže da se provede novo vještačenje u smislu odredbe čl. 261. st. 2. ZPP, samo zato što je jedan od ta dva nalaza i mišljena sačinjen po zahtjevu jedne od stranaka izvan postupka?“

- „Može li sud na osnovu nalaza i mišljenja vještaka danog u okviru parničnog postupka osnovano utvrditi da je vještačenje, koje je provedeno po nalogu jedne od stranaka izvan postupka, manjkavo, bez da je prethodno, pored vještaka kojeg je odredio sam sud, izvršio uvid u taj nalaz i mišljenje, i/ili saslušao vještaka koji je izradio nalaz i mišljenje izvan sudskog postupka i/ili zajednički saslušao oba vještaka?“.

5. Naznačena pitanja nisu važna za odluku u sporu pa zato nisu važna pravna pitanja u smislu članka 385.a stavka 1. ZPP.

6. Predmet odlučivanja po tužbenom zahtjevu u ovoj parnici je utvrđenje da je nedopuštena odluka tuženika, poslodavca, o redovitom otkazu ugovora o radu tužiteljici, radnici, uvjetovanom njenim skrivljenim ponašanjem te za utvrđenje da radni odnos tužiteljici nije prestao i za vraćanje tužiteljice na rad. Tuženikova odluka o otkazu utemeljena je pak na nalazu i mišljenju građevinskoga vještaka kojega je tuženik angažirao i koji je našao da je tužiteljica povrijedila odredbe ugovora o radu.

7. Prvostupanjski sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku građevinske struke radi utvrđenja činjenice je li tužiteljica počinila povrede koje joj tuženik stavlja na teret, a taj sudski vještak utvrdio je da tužiteljica te povrede nije počinila, odnosno, da je „interno“ vještačenje koje je tuženik sam izveo angažiravši za to vještaka nepotpuno jer je zasnovano na manjkavim podacima. Prema tome, u ovom se slučaju zapravo ne radi o tome da sud nije cijenio nalaz i mišljenje vještaka kojega je tuženik sam angažirao, već o tome da je tijekom parničnoga postupka sud izveo dokaz vještačenjem na temelju kojega je utvrdio da isprava – nalaz vještaka kojega je tuženik angažirao, ne dokazuje tuženikove tvrdnje na kojima je utemeljio odluku o otkazu. Zato prvo i treće naznačeno pitanje nisu važna pravna pitanja.

8. Tuženik se sam u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva na odluke ovoga suda iz kojih proizlazi shvaćanje da sud ne može odbiti ocijeniti nalaz i mišljenje vještaka koje je vještak izradio po nalogu stranke u postupku samo zato što se radi o vještaku kojega nije za vještaka odredio sud u postupku. Iz tih odluka proizlazi da takav nalaz i mišljenje sud, kao ispravu, treba ocijeniti u sklopu ostalih izvedenih dokaza, ali ne proizlazi da takav nalaz i mišljenje treba izjednačiti s vještačenjem koje izvodi sud tijekom postupka kao dokaznim sredstvom. Zato nije važno drugo citirano pravno pitanje kojim tuženik problematizira to što prvostupanjski sud nije odredio novo vještačenje. Naime, tuženik se kod toga poziva na članak 261. stavak 2. ZPP kojim je propisano: „Ako se podaci vještaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili više vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima.“. Međutim, ovdje se (jer ovu odredbu treba povezati s onom iz prethodnoga stavka, koja glasi: „Ako je određeno više vještaka, oni mogu podnijeti zajednički nalaz i mišljenje kad se u nalazu i mišljenju slažu. Ako se u nalazu i mišljenju ne slažu, svaki vještak posebno iznosi svoj nalaz i mišljenje.“) na umu ima situacija u kojoj se u mišljenju razilazi dva ili više vještaka koje je odredio sud, a ne i s ituacija u kojoj se razilazi vještak koji je nalaz i mišljenje izradio po nalogu i uputama stranke s vještakom koji je nalaz i mišljenje dao u sudskom postupku po nalogu suda koji je odredio predmet vještačenja.

9. Stoga je na temelju članka 389.b stavka 1. ZPP odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 10. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek