Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7123/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Eufemije Nanković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. MČ i dr., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.) i dr., odlučujući o žalbi okr. JČ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj od 16. svibnja 2025., broj: Pp-1400/2022-13, u sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. JČ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika te se u tom dijelu predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Makarskoj od 16. svibnja 2025., broj: Pp-1400/2022-13, okr. MČ i okr. JČ proglašeni su krivim da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj i to okr. MČ iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je, izrečena novčana kazna 100,00 eura, a okr. JČ iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj 85/2008. i 112/2022.) za koji joj je izrečena novčana kazna 663,00 eura. Oba okrivljenika dužni su platiti novčanu kaznu u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate 2/3 izrečene novčane kazne te su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura, svaki.

2. Protiv te presude, okr. JČ osobno je pravodobno podnijela žalbu naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog svih žalbenih osnova, dok iz sadržaja žalbe pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okr. JČ ističe da nije jasno na temelju kojih dokaza je prvostupanjski sud našao dokazanim subjektivna i objektivna obilježja djela koji joj se stavlja na teret budući je ona izričito poricala da bi počinila djelo prekršaja kako joj je optužbom stavljeno na teret.

4.1. U pravu je okr. JČ kada u žalbi ističe da u provedenom dokaznom postupku, u odnosu na njezinu krivnju, sve odlučne činjenice nisu utvrđene s dovoljnim stupnjem izvjesnosti.

5.1. Naime, iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o prekršajnoj odgovornosti okr. JČ za protupravnu radnju koja joj se stavlja na teret i to da je „s ciljem stvaranja ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju vjere i nacionalnog podrijetla povrijedila dostojanstvo okrivljenog MČ tako što ga je opsovala da mu jebe mater Muslimansku.“ obrazložio na način da je naveo „Sud nije prihvatio obranu okrivljenice JČ smatrajući da ista ima za cilj izbjegavanje prekršajne odgovornosti da je znajući da je okrivljenik MČ Islamske vjeroispovijesti, s namjerom i ciljem stvaranja ponižavajućeg i uvredljivog okruženja i to baš na temelju vjere nacionalnog porijekla opsovala okrivljenika MČ riječima da mu „jebe mater muslimansku“. Međutim, iz takvog obrazloženja prvostupanjskog suda nije jasno na temelju kojih dokaza je našao dokazanim da je okrivljenica ostvarila objektivna i subjektivna obilježja djela koji joj se stavlja na teret budući je ista izričito u svojoj obrani poricala počinjenje djela odnosno izričito je iskazala „Nije istina da sam mu opsovala jebem mater muslimansku jer imam prijatelje muslimane…“. Za svoj zaključak prvostupanjski sud je jedino imao osnova u obrani okr. MČ koji je teretio okrivljenicu (ujedno osporavajući svoj dio protupravnih radnji), a što nije obrazložio. Međutim, u situaciji kada jedan okrivljenik izričito poriče svoj dio prekršajne odgovornosti, a drugi suokrivljeni ga jedino tereti, dok, istovremeno poriče svoj dio prekršajne odgovornosti u istom događaju, ne može se, ne provodeći ni jedan drugi dokaz, ne otklanjajući proturječnosti u njihovim obranama provođenjem suočenja, a niti ne pokušavajući utvrditi ima li još neka osoba relevantna saznanja o inkriminiranom događaju (iz obrane okr. MČ proizlazi da je događaju bila prisutna još 1 osoba) zaključiti izvan svake razumne sumnje da je okr. JČ počinila prekršaj za koji se tereti.

5.2. U cilju otklanjanja proturječnosti prvostupanjski sud je imao prvenstvenog mogućnost provođenjem dokaza suočenja između okr. MČ i okr. JČ, a u cilju pravilnog i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a koju mogućnost prvostupanjski sud nije iskoristio.

6. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, činjenično stanje u odnosu na okr. JČ za sada, nije pravilno i potpuno utvrđeno.

7. Budući da je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću utvrditi da je okr. JČ počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret te budući da se odluka o krivnji može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana, to je slijedom navedenog, činjenično stanje, za sada, pogrešno i nepotpuno utvrđeno, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

8. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, provesti dokaze na koje mu je ukazano u ovoj odluci, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom, potpunom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

9. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 10. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj u 4 ovjerena prijepisa za spis, okr. JČ, braniteljicu i tužitelja.