K-246/2022-22

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

S p l i t

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Marisi Mrass, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Bedalov, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika SU zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano i kažnjivo po članku 139. st. 2. i st.3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje: Kazneni zakon), nakon održane rasprave dana 10. lipnja 2026. godine u nazočnosti okrivljenika, branitelja okrivljenika Hrvoja Eleza, odvjetnika u Splitu te zastupnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, NU,

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: SU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i N rođene D, rođen **.**.1979. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin  Republike  Hrvatske,  keramičar,  nezaposlen, pismen  sa  završenom  srednjom  obrtničkom  školom, oženjen,  otac  dvoje  djece,  bez  čina,  neodlikovan,  lošeg imovnog stanja, neosuđivan,

k r i v  j e

I.što je 31. svibnja 2021. oko 08,30 sati, sa svog mobilnog telefona pozivnog broja [broj telefona] u dva navrata nazvao Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Odsjek u Splitu tražeći od službenica tog tijela da mu omoguće telefonski kontakt sa zamjenikom općinskog državnog odvjetnika u Splitu Josipom Mršićem koji je upućen na rad u predmetu Ureda koji se vodi pod poslovnim brojem: KR-US-1191/2020, a nakon što su mu službenice odgovorile da trenutno nije moguće komunicirati s imenovanim zamjenikom općinskog državnog odvjetnika u Splitu, nezadovoljan njegovim radom u navedenom predmetu, a u nakani da kod njega izazove osjećaj straha za njegov život, je službenicama Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta DU i GU rekao da će on istjerati pravdu i da će uzeti bejzbol palicu i doći pa da će svi vidjeti kakve će to posljedice imati, te da zamjenik Mršić počne rješavati njegov predmet ukoliko ne želi da dođe do „slučaja ZU“ aludirajući na događaj od 11. siječnja 2020. kad je ZU u [adresa] ubio tri osobe, a koje riječi su službenice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta DU i GU prenijele zamjeniku Josipu Mršiću, što je kod njega stvorilo osjećaj uznemirenosti i nelagode,

dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi u obavljanju službene ovlasti u vezi s njezinim radom,

III. čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. i st. 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje: Kazneni zakon).

IV. Stoga se okrivljeniku SU temeljem čl. 139. st. 3. Kaznenog zakona (KZ/11) prethodno utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,

potom mu se temeljem čl. 56. st. 1. Kaznenog zakona (KZ/11) i z r i č e

UVJETNA OSUDA

s time da mu se prethodno izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko navedeni u roku od 2 (dvije) godine ne počini neko novo kazneno djelo po pravomoćnosti ove presude.

V. Temeljem čl. 148. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenik SU je dužan ovome sudu naknaditi troškove ovog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 Eura.

Obrazloženje:

1.ODO Split ovom sudu podnijelo je optužnicu br. KO-DO-728/2021 od 2. srpnja 2021. godine protiv okrivljenog SU zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. st. 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje: Kazneni zakon) a koje djelo da bi okrivljenik počinio na način kako je to pobliže činjenično i pravno opisano u optužnici.

2. Pozvan da se izjasni o osnovanosti optužbe, okrivljenik je izjavio kako se u odnosu na optužbu ne smatra krivim da bi potom u svojoj obrani istaknuo da cijeli problem počinje bitno ranije od 2021. godine. Naime već 2016. nastaju problemi kada žena i on donose odluku da započnu s poslovanjem na otoku Šoltu. Suočeni s nizom nepravilnostima i ilegalnim postupanjima od strane čelnika Općine Šolta, gospodina G i njegovih zamjenika, on u ime svog poduzeća kao i još četiri poduzetnika koja su tamo radila podnijeli su prvo zahtjev putem njihovog odvjetnika Ministarstvu mora da naprave izvide što se tamo uopće događa, na koji način se dodjeljuju koncesije i u kojoj se mjeri postupanje čelnika Općine Šolta krši zakon. Ministarstvo mora je reagiralo, napravilo je izvid, donijelo je određena rješenja po kojima nitko do 2020. godine nije postupio. Dapače, nije postupio niti do danas. On je u međuvremenu imao tešku operaciju koljena, ležao je u Splitskoj bolnici kada je doznao da je na njegovom objektu na otoku Šolti provedena krađa gdje se čak i u prisustvu policije a što sve ima zabilježeno na kameri uzelo njegove stolove, stolice i ostale stvari, koje je on platio i donio na Šoltu. Osim prijave Ministarstvu mora, on je ovako postupanje prijavio i ODO u Splitu kao stvarno mjesno nadležnom za takvo postupanje, međutim, kako se prema njegovim informacijama ništa nije događalo po pitanju njegove prijave, doznao je da predmet vodi zamjenik ODO u Splitu Josip Mršić te je istog u dva navrata pristojno telefonski kontaktirao. Nakon toga, a prema uputi svog odvjetnika on je nastavio pisati e-mailove gospodinu Mršiću koje je on potpuno ignorirao, a istina je da ga je svaki dan zvao, što je vidljivo iz njegovog ispisa poziva ali mu se on nije javljao. Izrevoltiran ovakvom situacijom gdje je tražio pravdu na više strana a nigdje nije dobio odgovor, on je konačno nazvao službenicu u Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta gdje je u međuvremenu zamjenik Mršić počeo raditi. Nikada nije rekao da ću doći s bejzbol palicom već je pojasnio da je on podnositelj kaznene prijave koju je u rad dobio zamjenik ODO u Splitu, Josip Mršić a koji od 2018. godine nije donio odluku u tom predmetu. Ističe da je spis inicijalno vođen pod brojem ODO u Splitu da bi naknadno dobio posebni broj USKOK-a što je po njegovom mišljenju učinjeno kako bi se prikrilo da zamjenik Mršić 3 godine nije donio odluku u tom predmetu. Kao što je već rekao u više navrata je podnosio pritužbe na rad zamjenika Mršića, nastojao ga kontaktirati na telefon i putem maila, ali mu se on nije javljao. Po njegovu mišljenju zamjenik Mršić štiti prijavljene osobe u gore navedenom spisu, a razlog takvom mišljenju nije samo činjenica što utoliko vremena nije donesena nikakva odluka već i činjenica da načelnik G po Šolti priča kako ima svoje ljude i u policiji i u ODO i u USKOK-u, te da de facto može raditi što želi. On osobno nije želio ništa što mu ne pripada, samo je želio da zamjenik Mršić štiti interese RH a što isti po njegovom mišljenju nije radio. Te prigode kada je nazvao USKOK a izričito tvrdi da to nije bilo 31. svibnja 2021., već možda dan ranije, službenici je rekao ".. nemojte da ja moram provoditi Zakon", te mu je službenica rekla da će prenijeti njegove riječi zamjeniku Mršiću kao i obavijestiti ga da ga je tražio. Smatra kako je inkriminirane prigode u afektu rekao "nemojte da me dovedete u situaciju da kao ZU rješavam probleme", te ponovio kako zamjenik Mršić potiče počinjenje kaznenih djela te ne štiti RH jer je njegovo pravo da dobije odluku u predmetu, a to mu zamjenik Mršić onemogućuje. On je osobno podnio kaznenu prijavu ODO u Zagrebu protiv zamjenika Mršića, a ovu kaznenu prijavu odnosno danas optužnicu protiv njega smatra reakciju zamjenika Mršića na njegove predstavke kao i da se isti našao uvrijeđenim zbog njegovog stalnog inzistiranja da se donesu neke odluke u predmetu i da se na istome radi.

3. U daljnjem dijelu dokaznog postupka suglasnošću stranaka u dokazne svrhe pregledan je i pročitan zapisnik o ispitivanju svjedokinje EU od 02. lipnja 2021. (list 5 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje DU od 02. lipnja 2021. (list 6 – 7 spisa), zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika SU od 17. lipnja 2021. s DVD snimkom (list 12 – 16 i 19 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka – žrtve oštećenika Josipa Mršića od 01. srpnja 2021. (list 21 – 22 spisa), zapisnik o ispitivanju oštećenog Josipa Mršića od dana 30. rujna 2025., zapisnik o ispitivanju svjedokinje DU od 30. rujna 2025., iskaz ispitane svjedokinje PU (ranije EU) od 16. siječnja 2026., čita se pritužba na rad ODO od strane okrivljenika od 04. lipnja 2019., kao i žalba istog na rješenje Kir-1014/2021, pismeno upućeno glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću od strane okrivljenika dana 23. rujna 2025. u kojem traži izvanredni nadzor i očitovanje – ne postupanje nadležnih tijela po prijavama nepravilnosti i kaznenim djelima u Općini Šolta, podnesak okrivljenika SU putem branitelja od 09. ožujka 2026. te iskaz svjedokinje RU na raspravi 16. ožujka 2026.

4. Kako stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga nakon ovako provedenog dokaznog postupka tako je dokazni postupak okončan.

5. Po ovako okončanom dokaznom postupku, ovaj sud cijeneći cjelokupni raspravni materijal i utvrđeno činjenično stanje, zaključio je kako su osnovani činjenični navodi optužnice ODO-a Split koji su kao takovi prihvaćeni osnovanima i utemeljenima.

6. Slijedom toga sud je oglasio okrivljenika SU krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom ODO-a Split stavlja na teret.

7. Obzirom da je okrivljenik prilikom iznošenja svoje obrane kako pred ovim sudom tako i ranije pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu negirao počinjenje kaznenog djela prijetnje spram Josipa Mršića, oštećenika u ovom postupku, valjalo je tijekom ovog dokaznog postupka na neprijeporan način utvrditi je li okrivljenik SU uistinu kritične prigode prijetio oštećeniku ŽU na način da je rekao da će on istjerati pravdu i da će uzeti bejzbol palicu i doći pa da će svi vidjeti kakve će to posljedice imati, da zamjenik Mršić počne rješavati njegov predmet ukoliko ne želi da dođe do „slučaja ZU“ pa na takav način da li je počinio kazneno djelo prijetnje.

8. Utvrđujući najvažnije činjenice u tom pravcu ovaj sud se rukovodio iskazom samog oštećenika Josipa Mršića. Naime predmetni oštećenik Josip Mršić u svom svjedočkom iskazu je naveo da je ODO u Splitu je negdje za vrijeme korone, možda i malo ranije dobilo kaznenu prijavu okrivljenika protiv određenih radnji u Općini Šolta, primarno protiv čelnika te načelnika općine i još osoba. S obzirom na tu situaciju i na sadržaj kaznene prijave trebalo je provesti izvide na Otoku Šolta i to s obzirom na sadržaj predmeta po službi Gospodarskog kriminalitete i korupcije. Njihov rad je inače malo sporiji s obzirom na prirodu izvida koje trebaju provesti a tada je bio dodatno usporen činjenicom korone i puno težim obavljanjem radnji poput obavijesnih razgovora i slično. Okrivljenik je u jednom trenutku a s obzirom da je on zadužio predmet njega počeo kontaktirati, u nekoliko navrata su i osobno razgovarali u njegovom uredu, javio bi mu se i na telefon i slično, međutim vremenom je to preraslo u skoro svakodnevno slanje mailova kao i podnesaka koje bi on uredno proslijedio policijskoj službi koja je radila izvide jer osobno u tom trenutku na tim predmetom nije imao nikakav drugi posao. Nakon provedenih izvida predmet je upućen na Uskok, gdje ga je on također preuzeo i počeo po njemu raditi. U odnosu na utuženi događaj navodi da je to bilo 31.05.2021. u jutarnjim satima dok je se nalazio na raspravi na Općinskom sudu, zaprimio je putem mobitela poruku od tajnice ODO-a u Splitu ĆU da po završetku posla na Općinskom sudu pristupi na Uskok što je i učinio i tamo ga primila zamjenica ravnateljice RU, a zajedno s njom su još bile prisutne DU koja je tajnica Uskoka, te GU koja je u to vrijeme bila savjetnica pri Uskoku. Službenica DU ga je izvijestila kako je zaprimila poziv od SU koji je naveo kako ima predmet koji se vodi pred Uskokom a kojim predmetom je on osobno zadužen te se potužio da mu se ne javlja na pozive nakon čega je počeo govoriti kako će doći s bejzbol palicom na ODO i riješiti svoj problem.

8.1. Na poseban upit suda sjeća li se je li mu tajnica kritične prigode rekla kako će on na taj način riješiti problem u odnosu na njega osobno ili je mislio na ODO kao instituciju navodi da se ne sjeća točno, međutim s obzirom da je bio zadužen za predmet te s obzirom na broj poziva i mailova koje je primio on je to shvatio vrlo osobno. Savjetnica GU je također taj dan primila poziv od iste osobe SU te se isti potužio kako mu ne odgovara na pozive te da on samo želi da se njegov predmet konačno počne rješavati jer ne želi da se dogodi još jedna slučaj " ZU". I ovaj razgovor je doživio kao osobnu prijetnju s obzirom da je upravo on taj koji je dužio ovaj predmet te kojeg je okrivljeni stalno nazivao i u odnosu na isti poslao stotinjak podnesaka na koje je on uvijek pisao očitovanja koja su u pravilu bila prihvaćena. Na poseban upit suda je li zainteresiran za kazneni progon okrivljenika svjedok odgovara da on osobno nije zainteresiran, da bi bio zadovoljan s tim da mu se okrivljeni samo ispriča zbog takvog neadekvatnog ponašanja a s obzirom da je riječ o kaznenom djelu po službenoj dužnosti on odluku prepušta sudu. Na poseban upit branitelja okrivljenika je li on doživio ove izjave okrivljenika odnosno ovu konkretnu situaciju kao prijetnju smrću svjedok odgovara da svi znaju što se dogodilo u slučaju " ZU" a također spominjanje bejzbolske palice ne znači da bi ga ubio ali da bi mu nanio nekakvo zlo u svakom slučaju. Na poseban upit branitelja okrivljenika a s obzirom da se okrivljeniku stavlja na teret da je kritične prigode rekao da ne želi da dođe do slučaja " ZU" je li mu poznato da je te prigode odnosno ponašanjem " ZU" ubijen netko od državnih službenika, tijela progona, službene osobe i slično ili su ubijene osobe koje su po mišljenju ZU bile počinitelji kaznenih djela te je on ciljano išao na njih, svjedok odgovara da svi znaju jer je to notorna činjenica tko je stradao u slučaju " ZU" ali okrivljeni je uz spominjanje slučaja " ZU" spominjao i svoj dolazak na ODO i to s bejzbol palicom tako da to ukazuje koji bi njegov cilj bio. U ostalom istaknuo je da ne zna kakva je percepcija okrivljenika u odnosu na njega. Naime isti je i protiv njega podnio kaznenu prijavu, što znači da ga također smatra počiniteljem kaznenog djela. Na daljnji upit branitelja okrivljenika može li se sjetiti koliko se puta čuo a koliko puta vidio da okrivljenikom, svjedok odgovara da je prošlo dosta vremena te mu se teško sjetiti, misli da su se vidjeli jednom ili dva puta u njegovom uredu i isto tako čuli neka dva puta putem telefona, kojim prigodama je on okrivljeniku pokušao objasniti da je riječ o izvidima na otoku Šolti, da ova služba koja obavlja izvide inače radi sporije od drugih, zbog uglavnom delikatnih predmeta te da iako se to možda njemu čini nerazumno dugo da je to uobičajeni ritam dodatno usporen zbog korone te da je riječ o izvidima na otoku Šolti gdje oni svake prigode moraju otići na otok Šoltu, što je dodatno usporavalo predmet. Sjeća se kako je okrivljeni u jednom trenutku zamolio da se donese bilo kakva odluka pa čak i negativna kako bi on osobno mogao preuzeti progon te misli da je 2-3 mjeseca po završetku izvida odluka i donesena. Na daljnji upit branitelja okrivljenika kakva je bila njegova komunikacija s okrivljenikom svjedok odgovara da je u početku bila ugodna i korektna a onda je okrivljeni počeo zasipat predmet podnescima i požurnicama te je on pokušao razgovarati s njim i objasniti mu da se na predmetu radi i da je to uobičajena brzina međutim kad je shvatio da okrivljeni to ne prihvaća prestao je s istim komunicirati jer razgovori nisu imali smisla. U konkretnom predmetu dogodilo se i da kad su izvidi krenuli istražitelj koji ih je vodio je otišao na bolovanje te je spis preuzeo drugi istražitelj, u svakom slučaju na predmetu se cijelo vrijeme radilo a posebno napominje da oni duže po stotine predmeta te kad bi svako svom predmetu slao ovoliki broj podnesak i požurnica oni bi mogli samo na njih odgovarati. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je lio on ranije u svom radu imao slučajeve prijetnji, svjedok odgovara kako je imao nekih pritužba pisanim putem koje bi bile upućene Županijskom državnom odvjetništvu i gdje bi se to riješilo ali osobno nikada nije dobio ovako direktne prijetnje i ovog sadržaja. Ističe kako da je on osobno zaprimio ove pozive možda iste i ne bi prijavio što smatra pogrešnim upravo iz razloga jer treba poslati poruku strankama da je ovakav način ponašanja neprihvatljiv. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li mu poznato snimaju li se vanjski pozivi Uskoku, svjedok odgovara da s tim stvarno nije upoznat. Na poseban upit okrivljenika može li se sjetiti kad je kaznena prijava podnesena svjedok odgovara da se toga stvarno ne može sjetiti. Na daljnji upit okrivljenika je li se on u tim svojim podnescima tužio na konkretno njegov rad te je li protiv njega osobno podnio kaznenu prijavu, svjedok ističe da ne zna je li okrivljeni podnio protiv njega kaznenu prijavu ali da je to čest slučaj u ovakvim situacijama gdje su stranke nezadovoljne brzinom rješavanja predmeta. Na poseban upit zastupnice optužbe kako se osjećao kada je čuo zbog čega su ga pozvali na Uskok odnosno kada su mu iznijeli sadržaj ovih telefonskih poziva, svjedok odgovara da mu nije bilo niti malo ugodno, pogotovo što je ovo prvi put da mu se takvo nešto dogodilo. Naime stranke znaju nazivati, znaju biti neugodne ali ovako nešto nije nikada doživio. Na upit suda je li on ove izjave okrivljenika doživio kao prijetnju prema sebi svjedok iskazuje da je to bilo jako ružno čuti a pogotovo znajući koliki broj pritužbi je okrivljeni ranije uputio direktno njemu te da je on osobno bio zadužen za taj predmet. Na poseban upit zastupnice optužbe je li on nakon ovoga imao bilo kakav kontakt sa okrivljenikom, svjedok iskazuje da nije a pogotovo što je vrlo brzo i doneseno rješenje o odbačaju prijave te da ga okrivljeni više nije kontaktirao. Na poseban upit branitelja okrivljenika je li on nakon ovog događaj opisanog u optužnici strepio da će se SU pojaviti i učiniti ono što mu se stavlja na teret svjedok odgovara da mu se teško danas sjetiti da zna da mu nikako nije bilo ugodno čuti to što su mu prenijele DU i GU te da ne može reći da bi svaki dan kada bi otvorio vrata pomislio kako će sada sresti SU ali da mu nije bilo svejedno.

9. Iskaz predmetnog svjedoka UU ovaj sud je prihvatio kao logičan, uvjerljiv i istinit nastao sukladno proživljenom iskustvu kojeg je predmetni oštećenik imao s okrivljenikom uključujući i inkriminirani događaj od 31. svibnja 2021. a što je u svom ranije spomenutom svjedočkom iskazu na detaljan, okolnosan i uvjerljiv način opisao.

10. Svjedokinja ŠU ispitan pred ovim sudom dana 16. siječnja 2026. je navela da je u to vrijeme radila u svojstvu savjetnice ŽDO u Splitu, na odjelu USKOK-a, te dana 31. svibnja 2021. negdje oko 08,30 sati tajnica DU je zaprimila poziv okrivljenika, razgovarala je s njim, a nakon toga ga je spojila s njom. S obzirom da se nisu nalazile u istoj prostoriji, njoj osobno nije neposredno poznato kako je izgledao razgovor DU i okrivljenika, već zna samo ono što joj je DU naknadno ispričala. U razgovoru s njom okrivljenik je bio neugodan, rekao joj je kako već dvije godine pokušava od državnog odvjetništva konkretno od zamjenika Mršića koji je vodio predmet dobiti rješenje o provođenju istrage temeljem kaznene prijave koju je podnio a kada ga je ona informirala da mu ona ne može dati informaciju o predmetu koji vodi zamjenik Mršić rekao joj je da kaže Mršiću da će se dogoditi slučaj ZU jer da on mora tako postupiti jer nema drugog načina. Osobno je se osjećala vrlo neugodno, osjetila je to i kao osobnu prijetnju iako misli da je okrivljenik spominjući slučaj ZU mislio isključivo na zamjenika Mršića. Po povratku zamjenika Mršića sa suda istog su pozvali u ured USKOK-a gdje su bile prisutne zamjenice ravnateljice USKOK-a RU, tajnica DU i ona te su zamjeniku Mršiću ispričale što se dogodilo. Njen osobni dojam je da kada su prenijeli zamjeniku ove razgovore s okrivljenim zamjenik Mršić je također bio uznemiren i bilo je očito da ove prijetnje nije shvatio olako. Istaknula je da je ona okrivljenika prilikom telefonskog razgovora upozorila na činjenicu da spominjanje slučaja ZU i njegovo ponavljanje u ODO-u Split je kazneno djelo prijetnje na što joj je odgovorio da nema drugog izbora. Osobno se ne može sjetiti da je više ikada razgovarala s okrivljenim, a s obzirom na protek vremena. Osobno joj nije poznato je li zamjenik Mršić više kontaktirao okrivljenika iako je ona okrivljeniku rekla da će ga zamjenik naknadno nazvati.

10.1. Na daljnje pitanje branitelja okrivljenika je li joj poznato da bi u slučaju ZU stradali državni službenici ili osobe iz krim miljea, svjedokinja odgovara da su stradale osobe iz krim miljea. Inače osobno smatra da je okrivljeni spominjanjem slučaja ZU se nije referirao na osobnost ljudi koje je te prigode ubio, već da je mislio na činjenicu da će uzeti pravdu u svoje ruke. Na daljnje pitanje branitelja okrivljenika je li okrivljeni u ovom razgovoru spominjao određene nezakonitosti u radu nekih osoba, svjedokinja odgovara da ono čega se ona može sjetiti je kako je u tom razgovoru on prigovarao radu zamjenika Mršića tvrdeći da već 2 godine u njegovom predmetu nije poduzeo ništa a ne sjeća se je li spominjao nezakonitosti u radu nekog drugog, te je li spominjao neka druga imena. Na daljnje pitanje branitelja okrivljenika kako je to onda ona zaključila da on slučaj ZU povezuje sa zamjenikom Mršićem a ne sa eventualno s nekim drugim ljudima koji su počinili nezakonite radnje, svjedokinja odgovara kako je okrivljenik te prigode izričito rekao da kaže zamjeniku Mršiću da se javi, jer ako mu se ne javi doći će do slučaja ZU pa s obzirom da je isti povezao javljanje zamjenika Mršića sa slučajem ZU dosta je logično pomisliti da se ova prijetnja odnosila upravo na njega. Na daljnje pitanje branitelja okrivljenika je li joj poznato kako bi u to vrijeme bilo više okrivljenika koji su nazivali ODO u Splitu i prijetili slučajem ZU, svjedokinja odgovara da joj to nije poznato a osobno nije imala takvog iskustva. Na daljnje pitanje tko je zamjeniku Mršiću prenio ove razgovore, svjedokinja odgovara da ona osobno zna kako je ona razgovarala sa zamjenikom Mršićem i upravo mu ona prenijela sadržaj razgovora. Na daljnje pitanje je li joj poznato snimaju li se dolazni razgovoru USKOK-u, svjedokinja odgovara da joj to nije poznato, a osobno misli da se ne snimaju. Inače ne može se sjetiti je li gospodin Mršić kazneno prijavio okrivljenika, jer uostalom to je djelo koje se vodi po službenoj dužnosti, a ona ne zna je li Mršić bio zainteresiran za kazneni progon. Dalje navodi a na upit branitelja okrivljenika da se nakon toliko godina ne može sjetiti je li DU osobno razgovarala s Mršićem ili na neki drugi način. Na daljnje pitanje branitelja okrivljenika je li zamjenik Mršić njoj ikada govorio o ovom predmetu, te se eventualno nešto žalio u vezi tog, svjedokinja odgovara da je, te da je njoj poznato da je zamjenik Mršić provodio izvide na tom predmetu i stalno nešto radio, međutim, da ga je okrivljeni u dva navrata nazvao i bio vrlo neugodan, a zatim gotovo svakodnevno slao mailove, a na upit sud je li se to događalo, njihov razgovor o SU, prije ili nakon događaja o kojem se vodi postupak, svjedokinja iskazuje da ona to sa sigurnošću ne može reći jer se ne sjeća te da je moguće da je bio i prije kao i nakon. Također navodi da se ne može sjetiti je li mu tih prigoda kada ga je nazvao odnosno kada je slao mailove prijetio ili ne, kao što se ne može sa sigurnošću sjetiti je li okrivljeni SU protiv zamjenika Mršića podnio kaznenu prijavu ili ne. Zna da joj je netko ali ne zna tko iznio kako SU ima pritužbe na rad zamjenika Mršića, ali osobno ne zna tko mi je to rekao, moguće i sam Mršić. Osobno DU i ona su prenijele i zamjenici ravnateljice ove razgovore sa SU te joj je poznato kako je ona kao šefica ureda donijela zaključak da takvo ponašanje treba prijaviti. Osobno nikada nije radila na istražnim zatvorima, te joj nije poznato je li netko od kolega u ovakvim slučajevima predlagao istražni zatvor, u svakom slučaju misli da to inače ovisi kako o kolegi tako i o sadržaju prijetnje gdje se pokušava procijeniti ozbiljnost određene prijetnje u čemu se može pogriješiti ili ne, ali konkretno ona osobno nikada nije bila u takvoj situaciji.

11. Svjedokinja DU ispitana pred Općinskim sudom u Splitu dana 30. rujna 2025. godine je navela da se ne može sjetiti što se točno dogodilo tog dana te moli sud da joj predoči zapisnik o njenom ispitivanju sastavljen u ODO-u Split, dana 02.06.2021. te nakon što joj sud predočuje iskaz ista se prisjetila ovog događaja i ustvrdila da ostaje u cijelosti kod onog što je tada izjavila jer joj je bilo svježe i bolje se sjećala a na poseban upit suda u odnosu na dio njenog iskaza da je okrivljeni iskazao da će istjerati pravdu, uzeti bejzbolsku palicu i doći i da će svi vidjeti kakve će to posljedice imati iskazuje da je sigurna da je okrivljeni rekao svi, te nije posebno spominjao zamjenika Mršića a na daljnji upit da je u istom iskazu iskazala da je čula da je u razgovoru s GU i dalje prijetio zamjeniku Mršiću iskazuje da o tome nema neposrednih saznanja već u razgovoru s kolegicom GU , a kada ju se dalje pita a s obzirom na dio iskaza u kojem je navela kako je čula da je u razgovoru s GU i dalje prijetio zamjeniku Mršiću što bi impliciralo da mu je prijetio i razgovarajući s njom može iskazati da se stvarno ne sjeća, da zna da je razgovor bio buran, neugodan, da je gospodin negodovao zbog nezadovoljstava strane nerješavanjem predmeta kojeg je vodio zamjenik Mršić te se stoga isti u razgovoru i više puta spomenuo, međutim u odnosu na rečenicu da će doći s bejzbolskom palicom mogu navesti da je to definitivno okrivljenik rekao da će svi vidjeti, te nije spominjao Josipa Mršića poimenice.

11.1. Na poseban upit branitelja okrivljenika je li joj poznato snimaju li se vanjski pozivi Uskoku, svjedokinja odgovara da joj to nije poznato te da joj to nikad nitko nije rekao. Na daljnji upit branitelja okrivljenika može li se sjetiti što je savjetnica GU ispričala o tom razgovoru, ista napominje da ne može da joj se čini ali nije sigurna da se spominjao slučaj " ZU", ali to u to vrijeme nije bilo rijetko jer su taj slučaj spominjali mnogi koji bi kontaktirali ODO. Na daljnji upit branitelja okrivljenika jesu li ti drugi koji su spominjali slučaj ZU kazneno prijavljivani, svjedokinja odgovara da joj nije poznato a i da o tome ne može pričati. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li ona bila prisutna ili čak osobno prepričala razgovor kojeg je vodila s okrivljenim zamjeniku Mršiću, te tko je još bio prisutan u sobi svjedokinja prvotno odgovara da se ona sjeća ovog zapisnika o ispitivanju svjedoka kojeg je dala pred ODO te neke izjave koje je trebala dati ali da se ne može sjetiti je li bilo u prostoriji i je li ona prenijela Mršiću ovaj razgovor, misli da nije ali nije sigurna. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li ona nakon ovog događaja razgovarala sa zamjenikom Mršićem o ovom slučaju kao i je li on pokazivao nekakav strah u odnosu na izjave koje je prema optužnici te prigode iskazao okrivljeni svjedokinja odgovara da se iskreno ona toga ne može sjetiti. Na poseban upit okrivljenika je li prije ovog razgovora on kontaktirao nju telefonski svjedokinja odgovara da je, misli nekoliko puta.

12. Svjedokinja RU ispitana pred ovim sudom dana 16. ožujka 2026. je navela da je oštećenik Josip Mršić kao zamjenik zaposlen na ODO-u u Splitu bio upućen u rad ureda a povodom kaznene prijave SU te provodio izvide te u konačnici kao zamjenik donio odluku. U tom predmetu SU je dostavljao podneske najmanje jednom mjesečno od početka izvida, nekad i po dva puta te je kolega Josip Mršić radeći na tom predmetu sve podneske dostavio na krim. istražnoj policiji. U datom trenutku kada je tijekom rada na Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu nadležnost ureda to je spis zaprimljen u uredu i dobio broj te od datum zaprimanja do donošenja odluke kolega Josip Mršić postupao ažurno. U konkretnom predmetu ureda doneseno je rješenje o odbačaju kaznene prijave od okrivljenika SU u tom predmetu podnositelja kaznene prijave te je podnositelju prijava kao oštećeniku dana pravna pouka sukladno čl. 55. ZKP-u. Koliko se sjeća SU je preuzeo kazneni progon, međutim nadležni Županijski sud u Splitu odbio je taj prijedlog. Koliko se sjeća SU je nakon toga podnosio prigovore na rad Josipa Mršića. Koliko se sjeća vezano za ovaj konkretni predmet, jednog dana u svibnju 2021. godine službenicu ureda, odsjeka u Splitu, putem telefona kontaktirao je SU upravo zbog rada kolege Josipa Mršića na predmetu o kojem je maloprije iskazivala. Službenica u uredu je tada bila DU, a potom je nakon razgovora sa SU poziv preusmjerila na savjetnicu GU. Nakon što su i jedna i druga završile razgovore s SU došle su u njen ured te ju izvijestile. DU da je SU nezadovoljan radom kolege Josipa Mršića u predmetu povodom njegovih kaznenih prijava i dopuna istom prijetio, koliko se može sjetiti DU je spominjao ili da će donijet baseball palicu, a savjetnici GU je spominjao predmet ZU, prijeteći najvjerojatnije da će se dogoditi kao što se dogodilo tada kada je Z izvršio kazneno djelo. trostrukog ubojstva. Nakon toga im je rekla tj. uputila savjetnicu da sačine bilješke i da uz podnesak te bilješke dostave na ocjenu i nadležno postupanje Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu. Isto tako telefonom je zvala Josipa Mršića, obzirom da je on predmet i prijetnje, osoba na koju se odnose prijetnje nakon čega je isti došao te su službenica i savjetnica rekle što se dogodilo. Iz onog što je čula od njih i od savjetnice i od službenice, prijetnje SU bile su vezane za rad kolege Mršića u predmetu kako prije ustupa ODO-a tako nakon ustupa u predmetu Ureda.

12.1. Na poseban upit suda je li prisustvovala razgovoru Josipa Mršića sa službenicom DU i savjetnicom GU navodi da misli da nije, ali se toga stvarno ne može sjetiti, naime bila je u svom uredu, nešto radila, kolegu je pozdravila, ali misli da nije sudjelovala u njihovom razgovoru. Na poseban upit branitelja okrivljenika snimaju li se možda dolazni pozivi USKOK-u, svjedokinja navodi da se ne snimaju. Na daljnji upit branitelja okrivljenika, da li su DU i GU prilikom prenošenja razgovora koje su imale sa SU navele da bi navedeni SU izrijekom imenom i prezimenom prijetio upravo i isključivo Josipu Mršiću, svjedokinja odgovara: Naravno da jesu. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da li joj je poznato jesu li "u slučaju Z" stradali pravosudni dužnosnici, svjedokinja odgovara: Znam da nisu stradali pravosudni dužnosnici, ali prenesena prijetnja nije se odnosila na svojstvo osobe već da će se dogoditi ono što se desilo kad je Z ubio tri čovjeka. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li u konkretnom slučaju Z djelovao prema trećim osobama zbog nezadovoljstva rada pravosudnih dužnosnika, svjedokinja odgovara: To pitanje ćete morat postaviti uređujućem zamjeniku ODO obzirom da postupanja u tom predmetu, sve što zna poznato joj je iz medija a pretpostavlja i njegovom branjeniku. Na daljnji upit branitelja okrivljenika ima li saznanja da bi navedeni događaj izazvao strah kod zamjenika Mršića, svjedokinja odgovara: Očito je da je prilikom dolaska kolege Josipa Mršića, DU i GU, na ulazu, da mu je bio osjećaj nelagode pa pretpostavlja da je i svakome pravosudnom dužnosniku kada savjesno radi svoj posao, vrlo neugodno kad mu netko prijeti zbog njegovog rada. U daljnjem razgovoru između savjetnice i službenice nije sudjelovala osim što ga je vidjela kad je došao u ured. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li se obzirom na osobu oštećenika ODO Split trebao izuzeti u ovom slučaju svjedokinja odgovara to nije pitanje za nju te da je nedopustivo da se takvo nešto uopće pita. Na daljnji upit okrivljenika da li je bila upoznata da je ranije podnio pritužbe na rad Josipa Mršića, svjedokinja navodi da joj je poznato da je podnio pritužbe prethodno, ali da je na rad kolege Mršića pritužbu podnio nakon što nije uspio, odnosno nakon što mu je nadležni sud odbio prijedlog kaznenog progona jer sam ga prema toj drugoj pritužbi dobila u rad. Na daljnji upit okrivljenika zbog čega u slučaju pritužbe na nečiji rad, se predmet nije dodijelio nekom drugom zamjeniku, svjedokinja odgovara: Obzirom da ste pisali pritužbu nadležnom odvjetništvu, a na tu pritužbu i odgovorio kolega Josip Mršić koji je savjesno radio po svim podnescima i prijavama pa nije bilo potrebe za izuzećem od rada. Na daljnji upit okrivljenika je li joj poznata kaznena prijava protiv Mršića pod posl. br. Kp-Us-336/2021, svjedokinja odgovara: Po broju predmeta ne znači, a očito nije ni predmet postupanja pred ovim sudom. Na daljnji upit okrivljenika je li joj poznato da su svi njegovi predmeti ustupljeni u Zagreb zašto je jedino ovaj predmet ostao u Splitu iako je u njemu sudjelovao Josip Mršić protiv kojeg je podnio kaznenu prijavu, svjedokinja odgovara: Pitanje nije za nju.

13. Djelo iz čl. 139. st. 2. i 3. Kaznenog zakona čini ona osoba koja drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti teško tjelesno ozlijediti, oteti ili mu oduzeti slobodu ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućem zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, dok se stavak 3. istog članka odnosi na situacije kada je gore citirano djelo počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom i položajem.

14. Riječi prijetnje koje je okrivljenik uputio oštećeniku Josipu Mršiću po mišljenju ovog suda bile su ozbiljne i objektivno podesne da kod istog izazove osjećaj straha koju je prijetnju oštećenik shvatio ozbiljno, a okrivljeniku je to bio i cilj, odnosno to je bilo dostatno da se u njegovom postupanju ostvare obilježja kazneog djela prijetnje.

15. Kazneno djelo prijetnje je dio apstraktnog ugrožavanja ono je ostvareno kad je radnja počinitelja u objektivnom smislu ozbiljna prijetnja odnosno da žrtva bude ustrašena ili uznemirena. Odlučna je namjera počinitelja koja mora biti usmjerena na ustrašivanje ili uznemiravanje ali je nebitno je li ta namjera doista dovela do te posljedice. Zbog toga subjektivni doživljaj žrtve nije odlučan jer bi tada ostvarenje obilježja djela ovisilo o osobnom stajalištu ili interesu neke osobe. Zato su za procjenu ozbiljnosti prijetnje važne i okolnosti u kojima je prijetnja izrečena. Da je prijetnja bila ozbiljna i da ju je kao takvu doživio i oštećenik proizlazi iz njegovog iskaza, prijavio isto policiji što sigurno ne bi učinio da postupanje okrivljenika te prigode nije doživio kao prijetnju. Stoga je i za sud nesporno kako su inkriminirane riječi prijetnje bile ozbiljne i objektivno podesne da kod žrtve, ali i svake druge osobe izazovu osjećaj straha.

16. Obranu okrivljenika SU ovaj sud smatra neosnovanom i očito usmjerenoj ka izbjegavanju krivnje odnosno kaznene odgovornosti u ovom postupku.

17. Naime, sam okrivljeni u svojoj obrani ne negira činjenicu kako je oštećenog Mršića a koji je bio zadužen za predmet u kojem je on bio podnositelj kaznene prijave svaki dan zvao i pisao mu e-mailove ali da mu se ovaj nije javljao pa je izrevoltiran tom situacijom odlučio nazvati službenicu u uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta gdje je u međuvremenu zamjenik Mršić počeo radit, što odgovara iskazu oštećenika u smislu da ga je okrivljeni stvarno zasipao i pozivima i pisanim podnescima i pritužbama te mu takvim svojim radnjama stvarao određenu nelagodu. Okrivljeni je u svojoj obrani rekao kako je službenici pri USKOK- u rekao "nemojte da ja moram provoditi zakon" kao i "nemojte da me dovedete u situaciju da kao ĐU rješavam probleme" na koji način je de facto priznao dio činjeničnog opisa iz optužnice. Iz iskaza svjedokinja DU i EU (Carić) koje su kritične prigode razgovarale s okrivljenikom razvidno je kako je okrivljenik u razgovoru s njima bio vrlo neugodan, kako je negodovao zbog nezadovoljstva rada na njegovim predmetom kojeg je vodio zamjenik Mršić te je konkretno DU rekao da će doći s bejzbolskom palicom pa će svi vidjeti kakve će to posljedice imati dok je svjedokinji GU (Carić) koja je u to vrijeme radila u svojstvu savjetnice ŽDO-a u Splitu rekao da kaže zamjeniku Mršiću da će se dogoditi slučaj Z jer da on mora tako postupiti jer nema drugog načina. Ista je također napomenula da se osjećala vrlo neugodno prilikom tog razgovora dapače osjetila je to kao i osobnu prijetnju iako misli da je okrivljenik spominjući slučaj Z mislio isključivo na zamjenika Mršića. Svjedokinja je istaknula da je ona okrivljenika prilikom telefonskog razgovora upozorila na činjenicu da spominjanje slučaja Z i njegovo ponavljanje u ODO Split je kazneno djelo prijetnje na što da je isti odgovorio da nema drugog izbora.

18. Svjedokinja RU a koja je voditeljica Ureda USKOK-a iskazala je kako nije neposredno razgovarala s okrivljenim međutim neposredno nakon razgovora sa SU o istom su je izvijestile DU i GU (ŠU) navodeći kako je prijetio da će donijeti bejzbol palicu a savjetnica GU je ponovila kako je okrivljeni spominjao predmet Z prijeteći da će se dogoditi isto kao što se dogodilo kada je ĐU počinio kazneno djelo trostrukog ubojstva. Posebno se ističe da svjedokinje koje su razgovarale s okrivljenim kritične prigode iskazuju istovjetno u smislu načina na koji je s njima razgovarao okrivljeni dakle neugodnim tonom i na prijeteći način a s obzirom da iste ne poznaju okrivljenika sud ne vidi razlog da bi iste ovakav razgovor kao i njegov sadržaj izmislile i prenijele ga nadređenoj da nisu i same osjetile prijetnju kod okrivljenika kako u odnosu na sadržaj tako i u odnosu na način na koji je s njima razgovarao. Ovdje se posebno ističe kako je nadređena neposredno nakon ovog razgovora sa svjedokinjama odmah pozvala zamjenika Mršića kako bi mu prenijela ovu situaciju, upozorila ga na istu kao i da je sam oštećeni rekao da se nije osjećao ugodno kada su mu prenijeli ovu komunikaciju s okrivljenim, da nije navikao da mu se netko obraća na takav način te da stranke znaju nazivati i biti neugodne ali ovako nešto nije nikada doživio. Ovo posebno jer je znao koliki broj pritužbi je okrivljeni ranije uputio direktno njemu te koliko je upornosti pokazao u namjeri da svojom voljom postigne kako bi se predmet riješio što je moguće prije.

19. Pokušavajući minimalizirati svoju kaznenu odgovornost okrivljeni je negirao prijetnju s bejzbol palicom dok je u odnosu na slučaj Z iskonstruirao priču na način da je on to rekao u afektu i to u smislu da ne želi da on osobno mora provoditi zakon te da je to jedina poveznica s njegovim riječima i slučaj Z pogotovo kada se uzme u obzir da je Z ubio pripadnike kriminalnog miljea a ne službene osobe. Međutim sud ovakvu obranu nije mogao prihvatiti jer smatra da se spominjanjem slučaja Z okrivljeni nije referirao na osobnost ljudi koje je isti te prigode ubio već je mislio isključivo na činjenicu da će uzeti pravdu u svoje ruke.

20. Sublimirajući, ovako provedeni dokazni postupak odnosno na neprijeporan način utvrđeno činjenično stanje temeljem iskaza samog oštećenika Josipa Mršića koji je u svom iskazu istaknuo kako je uslijed opisanog ponašanja okrivljenika prema istom na način da mu je navedeni prijetio kako će on istjerati pravdu i da će uzeti bejzbol palicu i doći pa da će svi vidjeti kakve će to posljedice imati, te da zamjenik Mršić počne rješavati njegov predmet ukoliko ne želi da dođe do „slučaja Z“ aludirajući na događaj od 11. siječnja 2020. kad je ZU u [adresa] ubio tri osobe, preplašio se te mu je prouzročen osjećaj uznemirenosti i nelagode, što je rezultiralo od strane oštećenika prijavljivanjem policiji točnije ostvarivanju policijske zaštite a uslijed riječi koje mu je okrivljenik uputio utužene prigode, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi u obavljanju službene ovlasti u vezi s njezinim radom, ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela prijetnje opisanog u čl. 139. st. 2. i st. 3. Kaznenog zakona (KZ/11).

21. Nakon naprijed navedenih utvrđenja valjalo je odlučiti i o krivnji okrivljenika. Kako ubrojivost okrivljenika nije bila upitna tijekom postupka, sud okrivljenika SU smatra u cijelosti ubrojivim počiniteljem.

22. Obzirom na potrebiti oblik krivnje, pri tome cijeneći cjelokupne rezultate raspravljanja, zaključak je ovog suda kako je okrivljenik SU u inkriminiranom razdoblju postupao sa izravnom namjerom, dakle da je bio svjestan svog učina i htio njegovo počinjene, pa slijedom toga sud ga i drži krivim za kazneno djelo prijetnje na štetu Josipa Mršića.

23. Nakon svega, valjalo je odlučiti o vrsti i visini kaznenopravne sankcije u odnosu na okrivljenika SU, koja će biti primjerena prije svega konkretnim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti okrivljenika, te društvenoj osudi počinjenja kaznenog djela i to prvenstveno u vidu kako specijalne prevencije tako i generalne prevencije.

24. Stoga je okrivljeniku najprimjerenije bilo sukladno svim naprijed navedenim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti okrivljenika, kao i društvenoj osudi počinjenja navedenog kaznenog djela i to u vidu kako specijalne i generalne prevenciju bilo primijeniti uvjetnu osudu, sukladno čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11), na način da mu je sud prethodno izrekao kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci kako je to i ranije istaknuto u izreci ove presude.

25. Neizvršenje kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci spram okrivljenika, sud je uvjetovao nepočinjenjem novog kaznenog djela u roku provjeravanja od dvije godine, po pravomoćnosti ove presude.

26. Stav je ovog suda kako će se naprijed navedenom kaznenopravnom sankcijom u odnosu na okrivljenika SU polučiti svrha kažnjavanja odnosno ostvariti ciljevi kako specijalne tako i generalne prevencije.

27. Prilikom odluke o duljini trajanja kazne zatvora kao i roka provjeravanja sud je cijenio kao olakotne okolnost na strani okrivljenika njegovo primjereno držanje pred sudom, dok je kao otegotne okolnosti cijenio ozbiljnost ovakvog kaznenog djela, činjenicu da je i sam zakonodavac upućivanje prijetnje službenoj osobi prilikom obavljanja njezine dužnosti posebno cijenio otegotnim te predviđena viša kaznenopravna sankcija od one opisane u čl. 139. st. 2. KZ/11.

28. Temeljem čl. 148. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenik SU je dužan ovome sudu naknaditi troškove ovog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 Eura.

29. Slijedom svega prethodno iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Splitu, 10. lipnja 2026.g.

Sudac:

Marisa Mrass

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na Županijski sud u Splitu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka, a putem ovog suda.

DNA:

- ODO Split

- okrivljeniku

- branitelju okrivljenika Hrvoju Elezu, odvj. u Splitu

- oštećeniku Josipu Mršiću - po pravomoćnosti