REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2595/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženice Addiko banke d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupane po punomoćnici Mariji Radelja, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Kožul & Petrinović d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1798/2023-3 od 17. prosinca 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-732/2022-37 od 29. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 9. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije, u odnosu na pravna pitanja, se odbija.
II. Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije, u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava, se odbacuje.
III. Dopušta se revizija tuženiku protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1798/2023-3 od 17. prosinca 2025., u odnosu na pravno pitanje:
„Je li korisnik kredita koji je izvršio plaćanja na temelju (nepoštene) odredbe o promjenjivosti stope ugovorne kamate jednostranom odlukom kreditora i/ili (nepoštene) odredbe kojom je glavnica kredita vezana za valutu CHF, iz ugovora o kreditu denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF, obeštećen sklapanjem i provedbom sporazuma o konverziji sklopljenim na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 102/15)?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj i tuženik su protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž - 1798/2023-3 od 17. prosinca 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-732/2022-37 od 29. svibnja 2023., podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP).
2. Tužitelj je prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2 ZPP podnio postavivši 2 (dva) pravna pitanja, za koje tužitelj smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjena prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„1. Da li bez ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te ništetne valutne klauzule, kao bitnih odredbi Ugovora o kreditu, predmetni Ugovor o kreditu zaključen između tužitelja i tuženika odnosno ništetnog predmeta tj. valuta te djelomično cijene odnosno kamata, može opstati odnosno radi li se o ništetnom Ugovoru o kreditu?
2. Da li je i Županijski sud dužan cijeniti i uzeti u obzir sve navode stranaka odnosno činjenice na temelju kojih stranka ukazuje osnovanost svojeg zahtjeva?“ .
3. Tužitelj smatra da su mu povrijeđena i temeljna ljudska prava i to pravo tužitelja na jednakost svih pred zakonom iz čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav), prava na sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata iz čl. 19. st. 2. Ustava, prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava.
4. Tuženik je prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2 ZPP podnio postavivši 2 (dva) pravna pitanja, za koje tužitelj smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjena prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„(i.) Je li korisnik kredita koji je izvršio plaćanja na temelju (nepoštene) odredbe o promjenjivosti stope ugovorne kamate jednostranom odlukom kreditora i/ili (nepoštene) odredbe kojom je glavnica kredita vezana za valutu CHF, iz ugovora o kreditu denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF, obeštećen sklapanjem i provedbom sporazuma o konverziji sklopljenim na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 102/15)?
(ii.) Pripada li korisniku kredita, nakon sklapanja sporazuma o konverziji koja je provedena sukladno odredbama Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 102/15), kao posljedica (nepoštene) odredbe o promjenjivosti stope ugovorne kamate jednostranom odlukom kreditora i (nepoštene) odredbe o valutnoj klauzuli u CHF iz ugovora o kreditu denominiranog u CHF i denominiranog ukunama s valutnom klauzulom u CHF, isplata razlike između iznosa koji je korisnik kredita platio i iznosa izračunatog na temelju kamatne stope koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora o kreditu denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF i tečaja na dan korištenja ugovora o kreditu denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF, umanjeno za iznos preplate koja je utvrđena sporazumom o konverziji?
odnosno
Ima li potrošač, nakon sklapanja sporazuma o konverziji sukladno odredbama Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15), pravo na isplatu razlike između iznosa koji je platio i iznosa izračunatog na temelju kamatne stope koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora o kreditu i tečaja na dan korištenja ugovora o kreditu, umanjeno za iznos preplate koja je utvrđena sporazumom o konverziji?
odnosno
da Vrhovni sud Republike Hrvatske donese rješenje kojim se tuženiku na temelju odredbe čl. 385. a st. 2. Zakona o parničnom postupku dopušta revizija zbog povrede prava na jednakost svih pred zakonom iz čl. 14. st. 2. Ustava RH, prava na djelotvoran pravni lijek iz čl. 18. st. 1. Ustava RH i čl. 13.1. Konvencije, te prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava RH i čl. 6.1. Konvencije koja su tuženiku povrijeđena u postupku pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom.“.
4.1. Tuženik isto tako smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju odredbe čl. 387. st. 2. ZPP iz razloga što mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija), pravo na djelotvoran pravni lijek iz čl. 18. st. 1. Ustava i čl. 13. st. 1. Konvencije te pravo na jednakost svih pred zakonom iz čl. 14. st. 2. Ustava.
5. Na prijedloge za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
6. Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan, dok je tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije osnovan.
7. Predmet spora je utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu u CHF, dok je predmet eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva utvrđenje ništetnosti ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli i isplata preplaćenog iznosa.
8. U odnosu na prijedlog tužitelja;
8.1. Postupajući na temelju odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da tužiteljeva postavljena pravna pitanja, nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer pobijana odluka, u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za ništetnost cijelog ugovora ne odstupa od prakse revizijskog suda izražene u odlukama Rev-259/22, Rev-239/25 i Rev-820/23, a ne radi se o pitanju radi kojeg bi trebalo preispitati sudsku praksu. Nadalje, u odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje tužitelja ističe se da je riječ o procesno pravnom pitanju, na koje pitanje, odgovor proizlazi iz same odredbe čl . 375. ZPP koja propisuje kako u obrazloženju presude drugostupanjski sud treba ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti te u situaciji kad se predmet vraća prvostupanjskom sudu radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, navest će se u čemu se sastoje nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja.
9. Zbog navedenog valjalo je, u odnosu na postavljena pravna pitanja, odlučiti na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP kao u točki I. izreke ovog rješenja.
10. Tužitelj u odnosu na povrede ljudskih prava da su joj pobijanom odlukom povrijeđena Ustavom zagarantiranih prava (prava jednakosti svih pred zakonom iz čl. 14. st. 2. Ustava, prava na sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata iz čl. 19. st. 2. Ustava, prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava) a time i konvencijskog prava za ukazati je da u odnosu na sadržaj prijedloga i s obzirom na razloge iznesene tijekom prvostupanjskog i žalbenog postupka, tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu ova ljudska prava povrijeđena u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, nije učinio vjerojatnim da su mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena navedena ustavna prava niti temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom.
11. Zbog navedenog valjalo je u odnosu povrede u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP i na temelju odredbe čl. 389.a. st. 4. ZPP odlučiti kao pod točkom II izreke rješenja.
12. U odnosu na prijedlog tuženika;
Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije zbog pravnog pitanja kako je ono navedeno u izreci ovog rješenja, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena (odluke poslovni broj Rev- 1096/2022 od 8. studenoga 2022., Rev-637/2019 od 15. studenoga 2022., Rev- 586/2019-11 od 16. studenoga 2022. i Rev-925/2023 od 8. travnja 2025.).
12.1. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno je kao u točki III. izreke, dok se u odnosu na preostala pitanja kao i u dijelu povrede temeljnih ljudskih prava uzima da je prijedlog u odnosu na njih povučen (čl. 389.b st. 3. ZPP).
Zagreb, 9. lipnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
